ࡱ> q`bjbjqPqP.::6(((((K))))))) )JJJJJJJ$LhNJ0))00J))[KFFF0Z))JF0JFFF)) [rI(ArFHqK0KFOxEOFFOF@)d.+F,,,)))JJF)))K0000d  Bioloaka i agronomska svojstva cv. Syrah (Vitis vinifera L.) u uvjetima Zagreba kog vinogorja Mirela Osre ak1, Bernard Kozina1, Petra `tambuk1, Marko Karoglan1 Sa~etak U cilju proairenja palete crnih vinskih kultivara na podru ju sjeverozapadne Hrvatske, na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu Agronomskog fakulteta u Zagrebu podignut je pokusni nasad Syraha. U datim agroekoloakim uvjetima praena su bioloaka i agronomska svojstva kultivara. Rezultati preliminarnih, jednogodianjih istra~ivanja pokazali su visoke koeficijente rodnosti uz povoljan odnos sadr~aja aeera i ukupne kiselosti, kao i zadovoljavajue koncentracije najzastupljenijih polifenolnih spojeva u ko~ici gro~a, iz ega se mo~e zaklju iti da kultivar pokazuje dobar potencijal za uzgoj u navedenom podru ju. Klju ne rije i: Syrah, rodnost, sadr~aj aeera, ukupna kiselost, polifenolni spojevi Summary In order to expand the number of red grape cultivars suitable for northwestern Croatia region experimental vineyard of Syrah has been planted on experimental field Jazbina, which is the part of Faculty of Agriculture, University of Zagreb. Biological and agronomic evaluation of named cultivar has been done. Preliminary one-year results show that Syrah have good yield, soluble solids and total acidity ratio, as well as adequate polyphenol concentrations in berry skin. On the base of obtained results, we can conclude that cultivar have a high potential for cultivation in northwestern Croatia region. Key words: Syrah, yield, soluble solids, total acidity, polyphenols Uvod Proizvodnja gro~a u Hrvatskoj prostire se na povraini od oko 28.000 ha (Statisti ki ljetopis, 2014). Najvei broj registriranih proizvoa a raspola~e povrainom do 1 ha vinograda. Ukupne svjetske povraine pod vinogradima iznose 7.487.000 ha (O.I.V., 2012), ato zna i da je udio vinogradarskih povraina Hrvatske u ukupnim svjetskim vinogradarskim povrainama 0,37%. U Hrvatskoj se 2012. godine proizvelo ukupno 1.293.000 hl vina. Istarska ~upanija ima najvee povraine pod vinogradima, dok su tri najzastupljenija kultivara u Hrvatskoj Graaevina, Plavac mali crni i Malvazija istarska bijela. Syrah je crni vinski kultivar poznat u svijetu. U Hrvatskoj je zna ajnije rasprostranjen u priobalju (regija Primorska Hrvatska), dok u regiji Kontinentalna Hrvatska ne zauzima zna ajnije povraine, a proizvodnja vina je vrlo mala. Preporu ena je sorta za podregije Slavonija, Istra, Hrvatsko Primorje, Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska zagora. Na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, u Jazbini, 2005. godine posaeno je 500 trsova sorte Syrah. Vinogradarski polo~aj Jazbina pripada Zagreba kom vinogorju, podregiji Prigorje-Bilogora, gdje Syrah ne nalazimo na popisu preporu enih kultivara. Podregija Prigorje Bilogora (sjeverozapadna Hrvatska) jedna je od sedam vinogradarskih podregija u regiji Kontinentalna Hrvatska. Obuhvaa vinogorja Dugo Selo-Vrbovec, Kalnik, Koprivnica-urevac, Bilogora, Zelina i Zagreb. Cilj ovog istra~ivanja bio je istra~iti agronomska i bioloaka svojstva Syraha u uvjetima Zagreba kog vinogorja, kako bi se bolje upoznali sa stvarnom vrijednoau kultivara u datim agroekoloakim uvjetima. Dobiveni rezultati ukazat e na nove smjernice za budua istra~ivanja i dati odreene odgovore o mogunostima daljnjeg airenja i gospodarske eksploatacije Syraha na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Materijali i metode Istra~ivanje je provedeno tijekom 2016. godine na kultivaru Syrah (Vitis vinifera L.) na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu Jazbina, koje je u sklopu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Pokusni nasad nalazi se na 250 metara nadmorske visine i posaen je 2005. godine. Smjer pru~anja redova je sjeveroistok-jugozapad, a nagib oko 10%. Tlo je tipi ni obron ani pseudoglej. Sorte su cijepljene na podlozi Vitis berlandieri x Vitis riparia SO4. Uzgojni oblik je dvokraki Guyot visine stabla od 80 cm, kod kojeg se rezom u zrelo na dva reznika i dva lucnja posti~e prosje no optereenje od 20-24 pupa. Razmak sadnje je 2,00 x 1,20 m, ato daje sklop od 4.166 trsova/ha. Tijekom vegetacije na pokusnom nasadu provoene su uobi ajene agro i ampelotehni ke mjere za kontinentalnu Hrvatsku. Berba je obavljena ru no u trenutku pune zrelosti, definirane prestankom nakupljanja sadr~aja aeera, ato je utvreno temeljem uzorkovanja gro~a (200 g nasumi no odabranih bobica) s pokusnih trsova. U pokusnom nasadu nasumi no je odabrano 30 trsova na kojima su praena bioloaka svojstva kultivara. Fenofaze su odreene pomou  BBCH skale, a smatra se da je fenofaza nastupila kad najmanje 50% promatranih organa dostigne odreeni razvojni stadij. Broj pupova po trsu odreen je nakon zimske rezidbe, a prije kretanja vegetacije. Koeficijenti rodnosti izra unati su nakon zametanja cvatova. Broj grozdova po trsu, kao i prinos po trsu odreeni su prilikom berbe, a prosje na masa grozda je naknadno izra unata. Prosje na masa bobice procijenjena je iz uzorka od 100 bobica nasumi no odabranih s reprezentativnih grozdova. Uzorci moateva za analizu odvojeni su odmah nakon muljanja i runjenja ukupne mase gro~a sa svih pokusnih trsova. Sadr~aj aeera u moatu odreen je pomou refraktometra i izra~en u Oe, a sadr~aj ukupne kiselosti (izra~en u g/L) titrimetrijskom metodom prema O.I.V.-u (2012). pH vrijednost moata odreena je mjerenjem na pH-metru Beckman expandomatic tip SS 2. Organske kiseline (vinska, jabu na i limunska) odreivane su u moatu pomou tekuinske kromatografije visoke djelotvornosti (engl. High Performance Liquid Chromatography, HPLC) uz DAD detektor (engl. Diode Array Detector). Uzorci su pro iaavani ekstrakcijom na krutoj fazi. 10 mL uzorka je zalu~eno sa 1 M NaOH do pH= 9,0 0,5. Alikvot od 2 mL propuaten je kroz kolonu (Strata SAX, Phenomenex, SAD) koja je prethodno kondicionirana s metanolom (2 mL), HPLC istoe (Mallinkordt, Nizozemska) te deionizranom vodom (2 mL). Neutralne komponente (aeeri i alkoholi) su isprani s vodom (1,5 mL), dok su kisele komponente isprane s 1 M HCl (2,5 mL). Eluat je filtriran preko membranskog filtera od teflona (0,2 m) tvrtke Phenomenex, SAD. Koriaten je tekuinski kromatograf visoke djelotvornosti, 1100 Agilent (Agilent Technologies, SAD). Za odreivanje organskih kiselina koriatena je analiti ka kolona reverzne faze Synergi 4u Fusion- RP (duljine 150 mm, unutarnjeg promjera 4,6 mm) te veli ine estica stacionarne faze 5 m, Phenomenex, SAD. Za obradu podataka koriaten je Chemstation software. Analiza je provedena pod izokratnim uvjetima. Temperatura mobilne faze bila je 30C. Mobilna faza sadr~avala je 0,02 M KH2PO4 tvrtke Fluka (`vicarska), zakiseljena s H3PO4, 85 % tvrtke Riedel de Haen, Njema ka do pH 2,88 0,02. Protok mobilne faze bio je 0,6 mL/min. Eluirane kiseline su detektirane pri valnoj duljini od 210 nm. Rezultati i rasprava Tijekom eksperimentalne godine praeni su nastupi najva~nijih fenofaza razvoja Syraha u datom agroekoloakom podru ju, a opa~anja su prikazana u tablici 1. Vidljivo je da je kretanje vegetacije definirano otvaranjem pupova nastupilo po etkom travnja, dok je puna zrelost postignuta po etkom listopada. Iz dobivenih podataka izra unato je da je Syrahu potreban 181 dan od po etka pupanja do faze pune zrelosti, ato ga svrstava na donju granicu kasnih kultivara kojima je za navedeni ciklus potrebno od 180-210 dana. PTt  > @ B F V X ±sdUD6h+CJOJQJ^JaJ h+h+CJOJQJ^JaJh@5CJOJQJ^JaJh+5CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJ#hhCJH*OJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhCJH*OJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJh+:5CJOJQJ^JaJ/h<hGD56B*CJOJQJ^JaJph333,h<hGD5B*CJOJQJ^JaJph333B D F X "$(*,68 $dha$gd@ $dha$gdDtdhgd+dhgd $dha$gd<$dh-DM a$gdBb \   ~ "$BR`hȷȩ~lWE"h\CJOJQJ^JaJmH sH (h\h\CJOJQJ^JaJmH sH #h\h\5CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh\5CJOJQJ^JaJh+CJOJQJ^JaJh\CJOJQJ^JaJ hR6hR6CJOJQJ^JaJh0CJOJQJ^JaJhR6CJOJQJ^JaJh[CJOJQJ^JaJhDtCJOJQJ^JaJh45<mz{&(*,6ʸlWHh@5CJOJQJ^JaJ(hR6hCJOJQJ^JaJmH sH (hhCJOJQJ^JaJmH sH %h5CJOJQJ^JaJmH sH "h+CJOJQJ^JaJmH sH "hCJOJQJ^JaJmH sH "hDCJOJQJ^JaJmH sH "hR6CJOJQJ^JaJmH sH "h@/CJOJQJ^JaJmH sH "hY@CJOJQJ^JaJmH sH 68<z "$&(J .!ܽܯܯܯܡܓܓܓ܄r`O h<hGDCJOJQJ^JaJ#h<hGD5CJOJQJ^JaJ#h<hc5CJOJQJ^JaJhGD5CJOJQJ^JaJhdCJOJQJ^JaJh%CJOJQJ^JaJh-CJOJQJ^JaJ hdh@CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJ h@h@CJOJQJ^JaJ#h<hZ5CJOJQJ^JaJ \'(-0;;;;;XXXX\ ` `"`$` $dha$gd_' $dha$gd< $dha$gd@.!0!j!!f$$$$r&Z'\''''~(((()@)B))))))***++޻ooo婢^ h<hQCJOJQJ^JaJ h<hqyCJOJQJ^JaJhPCJOJQJ^JaJhi?CJOJQJ^JaJhMtOCJOJQJ^JaJ h<h ACJOJQJ^JaJ h<h{CJOJQJ^JaJ#h<hGD6CJOJQJ^JaJ h<hGDCJOJQJ^JaJ h<hr\CJOJQJ^JaJ++,-----------......&.(.2.4.D.F.H.J.Z.\.h.j.r.t.z.~.....ͼsseh<CJOJQJ^JaJ"h<CJOJQJ^JaJmHsH h<h<CJOJQJ^JaJ(h<h6CJOJQJ^JaJmHsH h<h ACJOJQJ^JaJ h<h6CJOJQJ^JaJ h<hQCJOJQJ^JaJ h$hQCJOJQJ^JaJ h$hPCJOJQJ^JaJ'.....................//// /"/$/&/./0/4/6/8/>>>l????????@X~XXXXXXYYZl[\\\\Z]ָ{m{m_Q_QhxNCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhw[bCJOJQJ^JaJh}CJOJQJ^JaJ#hZhZ5CJOJQJ^JaJhZ5CJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJh_'CJOJQJ^JaJUhCrCJOJQJ^JaJhWlCJOJQJ^JaJh{CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJrema Pulliatu spada u II, odnosno ranu III epohu dozrijevanja. Tablica 1. Rezultati istra~ivanja rodnosti prikazani su u tablici 2. Obzirom da se radi o uzgojnom obliku dvostruki Guyot, rezidbom je ostavljeno prosje no 21,81 pup po trsu. Prosje ni udio nepotjeralih pupova je nizak, ato je rezultiralo i visokim koeficijentom potencijalne rodnosti (broj grozdova po pupu)  1,51. Isto tako, zabilje~en je izrazito visok prosje an broj grozdova po trsu (32,27) ato se, uz dobru rodnost mladica, odrazilo u visokim koeficijentima relativne (broj grozdova po mladici) i apsolutne rodnosti (broj grozdova po rodnoj mladici). Dobri pokazatelji rodnosti doveli su i do prinosa od 4,29 kg po trsu, uz prosje nu masu grozda od 181,06 g i prosje nu masu bobice od 1,71 g. Sli ne prinose uz jednako optereenje trsova utvrdili su i Freeman i sur. (1979). Condurso i sur. (2016), te Iland i Coombe (1988) navode prosje nu te~inu bobice Syraha od 1,50 g, odnosno 1,52 g, ato je neato manje od vrijednosti dobivenih u ovom istra~ivanju. Tablica 2. Treba naglasiti da je u vinogradarskoj B zoni za proizvodnju kvalitetnih vina maksimalni dopuateni urod 11000 kg/ha, ato je s ovakvim pokazateljima rodnosti Syrah znatno premaaio. Zbog toga bi prilagoenim agro i ampelotehni kim zahvatima njegovu rodnost trebalo svesti u zakonski dozvoljene okvire, ato bi zasigurno dodatno poboljaalo i parametre kakvoe gro~a. Tablica 3. Kao ato je vidljivo iz podataka prikazanih u tablici 3., uz dobre parametre rodnosti, Syrah je u 2016. godini imao i vrlo dobar kemijski sastav gro~a. Sadr~aj aeera od 94Oe podudara se s rezultatima Condurso i sur. (2016), koji su u kontrolnim varijantama Syraha izmjerili 21,9Brixa, ato odgovara vrijednosti od pribli~no 92Oe. Povoljan je i odnos aeera i ukupne kiselosti, kao i pojedina nih organskih kiselina. Niska pH vrijednost (3,26) preduvjet je mikrobioloake stabilnosti, a doprinosi i mogunosti duljeg odle~avanja vina. Osim ovih osnovnih parametara kakvoe gro~a, kod crnih kultivara va~nu ulogu igra i sadr~aj te sastav polifenolnih spojeva. Oni su nositelji boje crnih vina, a sudjeluju i u drugim organolepti kim zna ajkama kao ato su boja, gor ina, oporost i aroma vina (Hernanaz i sur., 2007). Smjeateni su uglavnom u ko~ici i sjemenci bobice, a najzastupljeniji predstavnici u gro~u crnih kultivara su antocijani, flavonoli i flavanoli (Paixao i sur., 2007). Vrijednosti navedenih grupa polifenolnih spojeva dobivenih u ovom istra~ivanju na zadovoljavajuim su razinama za dobru obojenost budueg vina, sudei po navodima Jin i sur. (2009). Isti autori isti u znatan utjecaj vinogradarske godine na koncentraciju ukupnih i pojedina nih polifenolnih spojeva kod kultivara Syrah, pa e zaklju ci o polifenolnom sastavu Syraha u uvjetima Zagreba kog vinogorja svakako biti relevantniji nakon viaegodianjeg istra~ivanja. Isto tako, poznato je da se smanjenjem prinosa poveava koncentracija polifenolnih spojeva u gro~u i vinu (Condurso i sur., 2016), pa bi reguliranja prinosa s ciljem poativanja zakonske regulative za kategoriju kakvoe kvalitetnog vina zasigurno dovelo i do poveanja koncentracije polifenola u gro~u. Zaklju ak Nakon jednogodianjeg praenja kultivara Syrah u uvjetima Zagreba kog vinogorja i dobivenih rezultata, mo~e se zaklju iti da kultivar pokazuje dobar potencijal za uzgoj u navedenom agroekoloakom podru ju, kako sa stajaliata parametara prinosa, tako i sa stajaliata kakvoe gro~a. Istra~ivanje se nastavlja kroz dulji niz godina i s uklju enom vinifikacijom gro~a, s ciljem dobivanja preciznijih rezultata i bolje evaluacije kultivara za uzgoj na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Literatura Condurso C., Cincotta F., Tripodi G., Sparacio A., Giglio D.M.L., Sparla S., Verzera A. (2016). Effects of cluster thinning on wine quqlity of Syrah cultivar (Vitis vinifera L.). European Food Research and Technology 242: 1719 1726 Freeman B.M., Lee T.H., Turkington C.R. (1979). Interaction of irrigation and pruning level on growth and yield of Shiraz vines. American Journal of Enology and Viticulture 30: 218-223 Hernanz D., Recamales A.F., Gonzales-Miret M.L., Gomez-Miguez M.J., Vicario I.M., Heredia F.J. (2007). Phenolic composition of white wines with a prefermentative maceration at experimental and industrial scale. Journal of Food Engineering 80: 327-335 Iland P.G., Coombe B.G. (1988). Malate, tartarate, potassium and sodium in flesh and skin of Shiraz grapes during ripening: concentration and compartmentation. American Journal of Enology and Viticulture 39: 71-76. Jin Z.M., He J.J., Bi H.Q., Cui X.Y., Duan C.Q. (2009). Phenolic compound profiles in berry skins from nine red wine grape cultivars in northwest China. Molecules 14: 4922-4935 O.I.V.  International Code of Oenological Practices , edition 2012, Paris Paixao N., Perestrelo R., Marques J.C., Camara J.S. (2007). Relationship between antioxidant capacity and total phenolic content of red, rose and white wines. Food Chemistry 105: 204-214 Statisti ki ljetopis Republike Hrvatske 2014. Dr~avni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Zagreb, prosinac 2014. Tablica 1. Nastup pojedinih fenofaza kultivara Syrah, Jazbina, 2016. god. FenofazaDatumOznaka prema BBCH skaliSuzenje29.03.2016.001Otvaranje pupova08.04.2016.008Cvatnja08.06.2016.607`ara09.08.2016.802Tehnoloaka zrelost06.10.2016.809 Tablica 2. Prosje ne vrijednosti agronomskih svojstava kultivara Syrah, Jazbina, 2016. god. Prosje an broj pupova po trsu21,81Koeficijent relativne rodnosti (KrR)1,76Koeficijent potencijalne rodnosti (KpR)1,51Koeficijent apsolutne rodnosti (KaR)2,01Prosje an prinos po trsu (Kg)4,29Prosje an broj grozdova po trsu32,27Prosje na masa grozda (g)181,06Prosje na masa bobice (g)1,71 Tablica 3. Kemijski sastav gro~a kultivara Syrah, Jazbina, 2016. god. Sadr~aj aeera (Oe)94Ukupna kiselost (g/L)6,9pH3,26Vinska kiselina (g/L)6,90Jabu na kiselina (g/L)1,58Limunska kiselina (g/L)0,13Ukupni antocijani (mg/kg suhe ko~ice)8 577,71Ukupni flavonoli (mg/kg suhe ko~ice)1 313,31Ukupni flavanoli (mg/kg suhe ko~ice)230,70 1 Dr.sc. Mirela Osre ak, Prof.dr.sc. Bernard Kozina, Petra `tambuk, mag. ing., Doc.dr.sc. Marko Karoglan, Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Svetoaimunska cesta 25, 10 000 Zagreb Z]]^$^n^p^^_` ` ` `"`$```aa@bbbbȺ}o}aSEEhQjCJOJQJ^JaJhDyCJOJQJ^JaJh&CJOJQJ^JaJhABCJOJQJ^JaJhwCJOJQJ^JaJ#hZhZ5CJOJQJ^JaJhZ5CJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJhxNCJOJQJ^JaJhlYCJOJQJ^JaJhGNCJOJQJ^JaJhHtCJOJQJ^JaJhECJOJQJ^JaJ$`bbccHgppppptttttvwy{}} $;dh^`;a$gdc$a$gdRe $dha$gdlgd@(Q $dha$gd< $dha$gd_'bbbcccFdeDepeeefFgHgdhhhhhhhhhhhhhh䵧}o^I^I^I^I^I^I^(hhCJOJQJ^JaJmHsH hhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhlYCJOJQJ^JaJhACJOJQJ^JaJhwCJOJQJ^JaJhscCJOJQJ^JaJhw%CJOJQJ^JaJ#hZhZ5CJOJQJ^JaJhZ5CJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJhhii iiiii,i.i0i2iiFiJiZi\i^i`ifixizijjjjjjjjjBmdopoop̾|n`nhABCJOJQJ^JaJhbCJOJQJ^JaJhKdCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ(h h CJOJQJ^JaJmHsH h h CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJ(hhCJOJQJ^JaJmHsH%ppppppprrsst(thtttttttuvjvֶ֥q_Q?Q#h-h-6CJOJQJ^JaJh-CJOJQJ^JaJ#hch@(Q5CJOJQJ^JaJ#hchc5CJOJQJ^JaJ h@(Qh@(QCJOJQJ^JaJ h@(QhlCJOJQJ^JaJ h@hcCJOJQJ^JaJh=CJOJQJ^JaJ#hlhl5CJOJQJ^JaJhcCJOJQJ^JaJh@(QCJOJQJ^JaJhlCJOJQJ^JaJjvtvvvwwyyz0{{{|}B}׿wiQQ@+(hchcCJOJQJ^JaJmH sH  h@(Qh%CJOJQJ^JaJ/h%@CJOJQJ^JaJfHq h%CJOJQJ^JaJh@(QCJOJQJ^JaJ hchcCJOJQJ^JaJ h-hReCJOJQJ^JaJ/hRe@CJOJQJ^JaJfHq /h-@CJOJQJ^JaJfHq 5hRehRe@CJOJQJ^JaJfHq hReCJOJQJ^JaJB}}}}}  >@BDF\؀ڀ܀Ⱥ|n]|O|A|Ah/CJOJQJ^JaJh6CJOJQJ^JaJ h@(QhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh@(QCJOJQJ^JaJ h@(Qh@(QCJOJQJ^JaJ hch%CJOJQJ^JaJh%CJOJQJ^JaJhcCJOJQJ^JaJ hchcCJOJQJ^JaJ(hchcCJOJQJ^JaJmH sH "hcCJOJQJ^JaJmH sH    "$&gd@(Q$;dh^`;a$gdc&(*,.02468:<>@BDFڀ܀,$dh$Ifa$gd/ dh$Ifgd/gd@(Q܀,L FNR^r6Rvx 4۾uggggYgYggYhCJOJQJ^JaJhLzCJOJQJ^JaJh}CJOJQJ^JaJ hwhwCJOJQJ^JaJh/CJOJQJ^JaJhwCJOJQJ^JaJhbxCJOJQJ^JaJh@(QCJOJQJ^JaJh@(Q5CJOJQJ^JaJ#hv\h@(Q5CJOJQJ^JaJ#h.-h@(Q5CJOJQJ^JaJ,.>V^teVV$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/kd$$IflF #    t06    44 la^`teVV$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/kd$$IflF #    t06    44 láԁteVV$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/kd6$$IflF #   t06    44 laԁցteVV$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/kd$$IflF #   t06    44 la(@HteVV$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/kdP$$IflF #   t06    44 laHJLNP FRtooooocT$dh$Ifa$gd/ dh$Ifgd/gd@(Qkd$$IflF #   t06    44 laRTuf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkdj$$Ifl0S#  t0644 lauf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd$$Ifl0S#  t0644 laPZuf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd$$Ifl0S#  t0644 laZ\uf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd\$$Ifl0S#  t0644 lauf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd$$Ifl0S#  t0644 la&4uf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd$$Ifl0S#  t0644 la46jtuf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd$$$Ifl0S#  t0644 latvxz| 6<zn_$dh$Ifa$gd/ dh$Ifgd/gdLzgd@(Qzkd$$Ifl0S#  t0644 la46:>hjptxz&(04~܇އ<HLNZ^lxzŷ~l~l#hBbhp5CJOJQJ^JaJ+hBbhp5CJOJQJ^JaJmHsH hBbhpCJOJQJ^JaJ#hBbhpCJH*OJQJ^JaJhpCJOJQJ^JaJhLzCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh/CJOJQJ^JaJ hwhLzCJOJQJ^JaJ*<>jruf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkdT$$Ifl0S#  t0644 lartzuf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd $$Ifl0S#  t0644 lauf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd $$Ifl0S#  t0644 lauf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkdF $$Ifl0S#  t0644 la(2uf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd $$Ifl0S#  t0644 la24uf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkdv $$Ifl0S#  t0644 laއuf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd $$Ifl0S#  t0644 la<Juf$dh$Ifa$gd/$dh$Ifa$gd/zkd $$Ifl0S#  t0644 laJLNPRTVXZt $dha$gdpgdLzzkd> $$Ifl0S#  t0644 la Ĉ *0DFVX`bhjnprt̉Љډ܉ح؛#hBbhp5CJOJQJ^JaJ+hBbhp5CJOJQJ^JaJmHsH(hBbhpCJOJQJ^JaJmHsH hBbhpCJOJQJ^JaJ+hBbhp5CJOJQJ^JaJmHsH8 hLzhpCJOJQJ^JaJ,1h. A!"#$% $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 / $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 / $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 $$If!vh5 5 5 #v :Vl t06,5 $$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5/ / $$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5/ $$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5/ / $$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5/ $$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5$$If!vh55#v#v:Vl t06,5 5@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisae@ GDHTML unaprijed oblikovano7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJt@t .-Reaetka tablice7:V06 ^_ghiqrl [ \ ] q r wQ@ALMq!!!!~""""$_)`)a)k)l)M+N+O+[+\+D,,-.//0000000111111111 1 1 1 1 1111111111111111111 1!1"1#1m1n1w1}111111111111111111222 2$2%2&2'2(222222222233(3-3.3L3Q3R3r3x3y3333333333444445494:4=4B4C4Y4^4_4v4{4|44444444445%5&5'5(5)5*5+5,5-56600000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000^] r QM+N+O+[+\+D,,-.//00"1#1n111111111222 2$2%2r3x333333333445494:4=4B4C4Y4^4_4v4{4|44444444445%5&566K00K00^&K00K00K00K00K00K00:DmK009K007K00K00K0 09K00K00K00:$mK00K007K00K00K00K00K00K00y@0 K00y@0 K00y@0 K00y@0 K00 y@04 K00 K00 K0 0 GP$4$ K00 K00 K00400 K00 K00 0  0 0 0K00K00 K0&0'1K00K00 K00K00K00 K00K00K00 K0 0K0 0K00 K00 K00 K00 K00 K00 K00 K00 K00  @0 K0;0K0;0<40 K00 0 h6.!+./<Z]bhpjvB}܀4 #$%'()*+FHIJKLO^hi$` &,^ԁHRZ4t<r2J!&GMNPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdefg"_GoBack 6 6I IIITII TIIIRIl4I4Il4I4Il4I,4I4I4I,4I4Il4I4Il4I4I l4I4LLZZvA //6     V``c F$ //6 _*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNameC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverterV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttags <0,02 M1 ha1 M1,20 m1,50 g1,52 g1,71 g150 mm181,06 g200 g 250 metara 28.000 ha4,29 kg4,6 mm 7.487.000 ha80 cm ProductID     !#(*/08_efnx)djnst"'S^ip!+lqk t L Q   u z { . 4 389DGLMTUXtyw{~   "#$%-.459:=?@Z^_acdehijkmnpquvxy{|29:F$%-t|%0AM)<FGRovxQ[">CRX\`;CLRUZ[hTZ  : A Q Y l q t z !!!!!!""8#:#U#]####### %%Z%e%f%i%j%m%n%t%u%x%z%|%}%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%C&L&N&T&U&V&W&Z&&&' 'y''''''''t(((((()) *-***\+d+i+q+v+}++++++++++++++++++++++++,, ,,,,,,%,*,4,D,K,R,U,\,f,t,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,- ---!-"-'-.-3-4-:-A-H-O-V-d-l-m-x-|------------------------. ... .).+.4.9.?.C.H.M.Q.U.[.\.b.c.i.j.r.t................../////!/%/*/+/0/1/5/?/C/D/I/J/S/W/`/a/f/h/q///////////00000&0'0/0:0B0C0J0\0a0b0g0i0m0n0w0?1G1R1W1n1v11111i2n22222#3&333445 5254565<5=5A5B5D5F5J5K5M5N5P5R5Y5Z5`5h5o5|55555555555555555555555555555555555555556 66]_fipkl Z ] p r vwPQ?AKMpq!!!!}""""$$(^)a)j)l)L+O+Z+\+C,D,,,--..//000#1l1n1v1w1|1}11111111111111111111111111112222 2#2(222222222222233'3(3,3.3K3L3P3R3q3r3w3y333333333444444445484:4<4=4A4C4X4Y4]4_4u4v4z4|444444444444455$5-5 66^ip] r 9dAM""(])a)l),C,,,h//i00011%22R3r334444445&56((6fG JI< w%_'-.-R6+:Y@ AABGDGNxNMtO@(QlY\bBbw[bscKdQjhPkWlCrDtHtbxqy@LzvDQ&Zd}v\Rer\=Dy{~Zc%g0Nwlp[A@/{i?EP+t$w6/l!"1#1n1w1}11111111111111111222 2$2%22222222233(3-3.3L3Q3R3r3x3y333333344445494:4=4B4C4Y4^4_4v4{4|44444444445%5&56e@(({UU((6 @&.28:XUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial?5 :Cx Courier New"1ܪK'[K'jKg -b-b!4d552qHP ?GD2!Bioloaka i agronomska svojstva cvkorisnikkorisnikOh+'0 (4 T ` l x$Bioloka i agronomska svojstva cv korisnikNormal korisnik10Microsoft Office Word@@E@C@rrI-՜.+,0  hp  Hewlett-Packard Companyb5 "Bioloka i agronomska svojstva cv Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyz{|}~Root Entry F rIData k1TablesOWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q