Naslov
Utjecaj klimatskih čimbenika na dinamiku populacije repine pipe i uspjeh suzbijanja masovnim ulovom na velikim površinama
(The influence of climatic factors on the population dynamics of sugar beet weevil and efficacy of area wide mass trapping)

Autori
Drmić, Zrinka ; Bažok, Renata ; Kos, Tomislav ; Lemić, Darija ; Čačija, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015

Skup
59. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2015. - 13.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
repina pipa ; suzbijanje na velikim provršinama
(sugar beet weevil ; area wide mass trapping)

Sažetak
Repina pipa ekonomski je važan štetnik šećerne repe u području istočne Hrvatske. Zbog klimatskih promjena i uskog plodoreda populacija je dosegnula visinu kod koje izaziva ozbiljne ekonomske štete. Primjena insekticida u suzbijanju repine pipe često daje vrlo slab rezultat, pa se provode višekratna tretiranja. To nije u skladu sa načelima integrirane zaštite bilja (IZB) i s racionalnom uporabom sredstava za zaštitu bilja. Stoga je u sklopu IPA projekta i projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) od 2012.-2014. godine provedeno istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi mogućnost suzbijanja repine pipe masovnim ulovom agregacijskim feromonima. Klimatski uvjeti u godinama u kojima su provedena istraživanja varirali su od ekstremno suhih (2012. godina) do vrlo vlažnih (2013. i 2014.) godina. U tako varijabilnim klimatskim uvjetima uočene su i značajna odstupanja u dinamici pojave i brojnosti repine pipe, ali i u uspjehu provedenog suzbijanja masovnim ulovom. Masovni ulov repine pipe na velikim površinama proveden je u 2012., 2013. i 2014. godini na području Općine Tovarnik uz pomoć feromona agregacije proizvođača Csalomon (Mađarska). Granice područja masovnog ulova u 2012. i 2013. obuhvatile su 6 km2. U 2014. godini područje masovnog ulova prošireno na ukupno 14, 8 km2. Visina populacije repine pipe na svim starim repištima u području istraživanja utvrđena je u pregledu tla u jesen (osim u 2011.) i u proljeće (početak ožujka) prije početka masovnog ulova. Na sva stara polja šećerne repe, postavljeni su feromoni za repinu pipu u količini od 15 feromona/ha. Mamci su pražnjeni jedan puta tjedno tijekom pet do sedam tjedana ovisno o godini. Ukupno je u području istraživanja u 2012. bilo uključeno 14 polja starih repišta ukupne površine 69 ha (11, 5% od ukupne površine) i 18 polja novih repišta ukupne površine 255 ha. U 2013. u istraživanju je bilo 237, 19 ha starih repišta (40% ukupne površine), a u 2014. je površini od 5, 03 ha starih repišta dodano još 35, 84 ha (ukupno 2, 7% ukupne površine) nakon što je područje masovnog ulova povećano za 8, 8 km2. Na starim repištima je u 2012. godini postavljeno 1040, u 2013. godini 3443, a u 2014. godini 614 feromonskih mamaca. Podaci o srednjim dnevnim temperaturama zraka i tla na dubini od 10 cm kao i podaci o rasporedu i količini oborina prikupljeni su za meteorološke postaje Gradište i Vukovar za razdoblje od 2011. do 2014. Iako se srednje godišnje temperature nisu razlikovale, uočene su signifikantne razlike u ukupnoj godišnjoj količini oborina koja je u 2011. i 2012. bila oko 400 mm a u 2013. i 2014. godini dvostruko veća, 800 mm. Također se bilježe znatna odstupanja između godina u srednjim mjesečnim temperaturama zraka i tla te u mjesečnoj količini oborina. Prvi ulovi repine pipe bilježe se u su drugoj dekadi ožujka u 2012. i 2014. godini te u trećoj dekadi u 2013. godini dok se maksimalni ulovi bilježe u prvoj dekadi travnja u 2012. i 2014., odnosno u drugoj i trećoj dekadi travnja u 2013. godini. Prosječni ulov repine pipe po mamcu korelira s postotnim udjelom površine šećerne repe u području istraživanja (r2 = 0, 99) i s ukupnom količinom oborina u godini koja prethodi masovnom ulovu (r2= 0, 73). Korelacije su opisane kao jake i vrlo jake. Masovnim ulovom uhvaćeno je 1, 13 do 16, 13% od ukupne proljetnim pregledom procijenjene populacije repine pipe. Postignuto smanjenje populacije korelira s postotnim udjelom površine šećerne repe u području istraživanja (r2 = 0, 98) i s ukupnom količinom oborina u godini koja prethodi masovnom ulovu (r2= 0, 86). Korelacija je opisana kao vrlo jaka. U uvjetima veće zastupljenosti šećerne repe na određenom području bolji je uspjeh suzbijanja masovnim ulovom. Dobiveni rezultati ukazuju da na porast populacije repine pipe više od klimatskih uvjeta utječe izostanak sustavnog planiranja strukture sjetve i nepoštivanje plodoreda. *Izneseni rezultati dio su istraživanja projekta IPA: Jačanje suradnje između znanosti, industrije i poljoprivrednih proizvođača: transfer tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe u cilju povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača i smanjenja upotrebe pesticida (2007/HR/16IPO/001- 040511) financiranog iz Fonda za ulaganje u znanost i inovacije (2007/HR/16IPO/001-040511) kroz Regional competitiveness operational programme 2007-2013 ; CCI2007HR161PO003 i projekta Hrvatske zaklade za znanost (09/23): „Unaprjeđenja u tehnologiji proizvodnje šećerne repe sukladno načelima integrirane zaštite od štetnika“

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA