Pregled bibliografske jedinice broj: 855268
Kanon, zajednica i kriza humanističkih znanosti
Kanon, zajednica i kriza humanističkih znanosti // Transmisije kroatistike / Pieniążek-Marković K, Vuković, T. (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 141-155 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 855268 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kanon, zajednica i kriza humanističkih znanosti
(Canon, Community and Crisis of the Humanities)
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Transmisije kroatistike
/ Pieniążek-Marković K, Vuković, T. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 141-155
ISBN
978-953-175-581-8
Skup
Transmisije kroatistike
Mjesto i datum
Poznań, Poljska, 09.12.2013. - 10.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
književni kanon; hrvatska književnost; zajednica; postmodernizam; kriza; humanističke znanosti; J. L. Nancy; G. Agamben; B. Readings
(literary canon formation; Croatian literature; community; postmodernism; crisis; humanities; ]. L. Nancy; G. Agamben; B. Readings)
Sažetak
Rasprava o kanonu, s najvećim žarom vođena 80-ih godina prošloga stoljeća, u novije doba dobiva kontekst, prema R. Samuelsu (2010), za postmodernu karakterističnoga, multikulturalnog relativizma, socijalnog konstruktivizma i akademskog kriticizma. Frederic jameson taj kontekst opisuje kroz krizu historizacije, opadanja afektivnosti i rast tehnologizacije koja u recentnoj povijesti generira potpuno novi gospodarski sustav, što u cjelini predodređuje značajne promjene u funkciji i razumijevanju književnoga kanona. Rasprava je o kanonu uputila na kontigentnost ovoga pojma i, prema izvodima B. Herrnstein-Smith, procesa koji uvjetuju njegov nastanak i održavanje. Danas, nekoliko desetljeća nakon nje, postavlja se pitanje utjecaja retorike akademske kritike na evidentnu eroziju obrazovnih i humanističkih institucija, kao i načina na koji je povezana s krizom zajednice, i to prije svega onoga oblika u kojem je definirana u vrijeme nastanka koncepta nacije-države. U članku se upućuje na načine na koje je sam koncept zajednice upisan u vidokrug reprezentativnih književnih tekstova od 19. st. do danas, kao i na perspektive koje u ovom području otvara suvremena teorijska rekonceptualizacija ovog pojma primjerice u radovima G. Agambena (nadolazeća zajednica: La comunita che viene), ]. L. Nancyja (razdjelovljena zajednica: La communaute desoeuvree) ili B. Readingsa (zajednica u disenzusu: a community of 'dissensus'). Ističe se kako bi opisani djelokrug krize mogao poslužiti i kao djelotvorno ishodište koje bi omogućilo nova čitanja kulturalnih, književnih i društvenih fenomena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
