Pregled bibliografske jedinice broj: 855265
Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić
Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić // "Šegrt Hlapić" - od čudnovatog do čudesnog / Majhut, B., Narančić Kovač, S, Lovrić Kralj, S. (ur.).
Zagreb : Slavonski Brod: HUIDK, MH, 2015. str. 657-670 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 855265 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić
(Ethics and mythology in Croatian Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić)
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
"Šegrt Hlapić" - od čudnovatog do čudesnog
/ Majhut, B., Narančić Kovač, S, Lovrić Kralj, S. - Zagreb : Slavonski Brod : HUIDK, MH, 2015, 657-670
ISBN
978-953-57604-1-2
Skup
"Šegrt Hlapić" - od čudnovatog do čudesnog
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
etika; Ivana Brlić-Mažuranić; kritika; književnost; kršćanstvo; mitologija; Priče iz davnine; Slaveni
(ethics; Ivana Brlić-Mažuranić; criticism; literature; Christianity; mythology; Croatian Tales of Long Ago; the Slavs)
Sažetak
Dosadašnju recepciju Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u velikoj je mjeri usmjeravala pitanje načina na koje je naslijeđe slavenske mitologije utjecalo na genezu ove prozne zbirke. Podrazumijevanu dihotomiju između vlastitoga autorstva i zapravo "nesuvisloga" mitskog naslijeđa sama je autorica usložnila pristajući uz, kroz 19. stoljeće formuliran, kolektivni identitet slavenskoga naslijeđa, "slavenske duše" koja, u njezinoj interpretaciji geneze vlastite zbirke, isključuje mitski sloj. Zaobilazeći ovu autoričinu eksplicitnu razliku između mitologije i tradicije, dosadašnji su istraživači nastojali precizirati mitološke motive, simbole, likove i autore čiji je utjecaj vidljiv u opusu Ivanu Brlić-Mažuranić. Za razliku od toga, u ovom se članku pokušava razumjeti mjesto autoričine kritike i odmaka od slavenske mitologije. Uzimajući u obzir ne samo narativni i ideološki koncept Priča iz davnine nego i niz autoričinih pisama, članaka i intervjua, razotkriva se prepoznatljiv okvir unutar kojeg Ivana Brlić- Mažuranić daje novo značenje doista brojnim, kako ih naziva, "imenima" iz porušenog mitološkog svijeta. Nasuprot binarizmu i voluntarizmu mitološkoga univerzuma, kao kritiku i korektiv, autorica postavlja referencijalno provjerljiv i etički fundiran svijet svojih priča.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
UDK: 821.163.42.09-93