Pregled bibliografske jedinice broj: 853862
Strategije učenja djece rane i predškolske dobi
Strategije učenja djece rane i predškolske dobi // Strategije učenja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju / Ivana Visković (ur.).
Makarska: Dječji vrtić Biokovsko zvonce, Makarska, 2016. str. 11-12 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 853862 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strategije učenja djece rane i predškolske dobi
(Preschool Children's Learning Strategies)
Autori
Slunjski, Edita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Strategije učenja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
/ Ivana Visković - Makarska : Dječji vrtić Biokovsko zvonce, Makarska, 2016, 11-12
Skup
22. Dani predškolskog odgoja i obrazovanja Splitsko-dalmatinske županije - Mirisi djetinjstva
Mjesto i datum
Makarska, Hrvatska, 03.11.2016. - 04.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
strategije učenja ; predškolsko dijete ; organizacija koja uči
(learning strategies ; preschool child ; learning organization)
Sažetak
Prilike učenja djece u odgojno-obrazovnoj ustanovi određuje više čimbenika, među kojima i društveni odnosi. U totalitarnim društvima odgojno-obrazovni proces je u funkciji gušenja slobode i kreativnosti djece od koje se očekuje bespogovorna poslušnost i reprodukcija činjenica te sistematski nadzor u odnosu na striktno i univerzalno definirana postignuća djece. U demokratskom društvu, odgojno- obrazovne ustanove koncipirane su u funkciji razvoja potencijala djece te uz slobodnije strukturiran odgojno-obrazovni proces koji omogućuje afirmaciju njihovih prijedloga, inicijativa i sugestija. Suvremene se odgojno-obrazovne ustanove hvataju u koštac s izazovom razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja djece, koje se postiže dogovaranjem s djecom, a ne prisiljavanjem djece. U takvim se odgojno-obrazovnim ustanovama potiče razvoj kulture učenja koje je za djecu svrhovito i korisno, što iziskuje dublje razumijevanje djece te mogućnosti razvoja korisnih strategija njihova učenja. U tom je smislu prvi korak humanizacija interpersonalnih odnosa u odgojno-obrazovnoj ustanovi nužna za razumijevanje i prihvaćanje subjektiviteta svakog djeteta tijekom odgojno- obrazovnog procesa. Kvaliteta odnosa između djeteta i odrasle osobe postaje krucijalnom za kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa a ključni dio učenja otvoreni diskurs u procesu komunikacije djece i odraslog. Obilježja takve kulture učenja su stvaranja atmosfere u ustanovi koja podrazumijeva dokidanje kontrole nad djecom, zatim pregovaranje s djecom o procesima njihova učenja, sudjelovanje djece u odlučivanju o kriterijima samoprocjenjivanja i procjenjivanja postignuća drugih i poticanje suradničkih oblika ponašanja. Odgojno- obrazovna ustanova postaje mjesto znanja u izgradnji a centralni kriterij oblikovanja odgojno-obrazovnog procesa različite individualne i razvojne mogućnosti djece i različiti stilovi njihova učenja. Učenje se događa u procesu razmjene i dijaloga a osvještavanje načina na koji se znanje izgrađuje vodi demistifikaciji procesa učenja i dinamiziranju odnosa između odrasle osobe i djeteta-učenika. To iziskuje trajno mijenjanje odgojno-obrazovne ustanove u smjeru organizacije koja uči jer se promjene kulture učenja ne može postići parcijalno, mehanički niti jednokratnim intervencijama u smislu uvođenja organizacijskih ili metodičkih inovacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
