Naslov
Ekonomska misao u antičkoj Grčkoj : Ksenofont i Platon
(Economic thought in ancient Greece : Xenophon and Plato)

Autori
Benić, Đuro

Izvornik
Ekonomska misao i praksa : časopis Sveučilista u Dubrovniku (1330-1039) 25 (2016), 1; 3-22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ksenofont ; Platon ; ekonomska misao ; ekonomija ; država ; državno uređenje ; podjela rada
(Xenophon ; Plato ; economic thought ; state ; governmental organization ; labor division)

Sažetak
U antičkoj Grčkoj s pjesnikom Heziodom počinju ekonomska opažanja. Međutim, začetci ekonomske misli koji su pridonijeli ekonomskoj analizi nastaju u djelima Ksenofonta, Platona i Aristotela. U radu se analiziraju doprinosi ekonomskoj misli Ksenofonta i Platona. Ksenofont u djelu Ekonomija na mikroekonomskoj razini raspravlja o gospodarenju, upravljanju i vođenju imanja, dok se u Ksenofontovom djelu „O prihodima“ prvi put u povijesti ljudske misli raspravlja o javnim financijama. S druge strane Platon u djelima „Država“, „Državnik“ i „Zakoni“ teorijski postavlja i prikazuje uređenje savršene, idealne države. Idealna država može biti jedino ona koja je zasnovana na ideji pravednosti, a u konceptu idealne države polazi se od podjele rada, što je s ekonomsko analitičkog aspekta njegovo veliko dostignuće. U trgovini, profitu i kamati vidio je prijetnje idealnoj državi, a život u državi regulirao se zakonom koji određuje što se može, a što ne može činiti. U Platonovoj ekonomskoj misli vlada potpuna podređenost cjelokupne gospodarske djelatnosti u normativnom pogledu, kao i statičnost, odnosno nedostatak gospodarskog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA