Pregled bibliografske jedinice broj: 853445
Utjecaj Velike ekonomske krize (1929. - 1933.) na uslužne djelatnosti Dubrovnika
Utjecaj Velike ekonomske krize (1929. - 1933.) na uslužne djelatnosti Dubrovnika // Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi V. kongres hrvatskih povjesničara / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zadar: HNOPZ ; Društvo za hrvatsku povijesnicu ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 853445 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj Velike ekonomske krize (1929. - 1933.) na uslužne djelatnosti Dubrovnika
(The Influence of The Great Depression (1929-1933) on the Service Industries in Dubrovnik)
Autori
Benić Penava, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi V. kongres hrvatskih povjesničara
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zadar : HNOPZ ; Društvo za hrvatsku povijesnicu ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016
ISBN
978-953-57296-1-7
Skup
Peti kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Velika ekonomska kriza; uslužne djelatnosti; Dubrovnik; međuratno razdoblje
(The Great Depression; Service Industries; Dubrovnik; Interbellum)
Sažetak
Velika ekonomska kriza započela je slomom na Njujorškoj burzi u Wall Streetu na Crni utorak, 29. listopada 1929. godine. Zahvativiši industrijska gospodarstva kriza se proširila Europom, prvenstveno radi povlačenja kapitala koji se iz Sjedinjenih Država tijekom poslijeratnih godina investirao u pojedina nacionalna gospodarstva, te je poprimila svjetske razmjere. Posljedica Velike depresije je nastanak držvnog intervencionizma u kojem su države svojom ekonomskom politikom regulirale ostvarenja u tada nestabilnim tržišnim prilikama. Svjetska kriza je započela u godini uvođenja diktature kralja Aleksandra i uspostave nove upravno-politike podjele države. Premda je jugoslavensko gospodarstvo u krizu ušlo kasnije u usporedbi sa Zapadom, Velika depresija imala je snažne posljedice na industrijski i financijski kapital u Kraljevini Jugoslaviji. Učinak Velike ekonomske krize je bio neujednačenog intenziteta na hrvatskom prostoru, kao i u pojedinim gospodarskim djelatnostima. Za razliku od industrijski razvijenijih područja, na dubrovačkom području je kriza imala slabiji zamah. U razdoblju sloma privatnog bankarstva u Hrvatskoj, u Dubrovniku su uspješno poslovale čak dvije privatne banke. Usmjerenost Dubrovnika na prosperitetnedjelatnosti — pomorstvo i turizam omogućila je održivost njegovog gospodarstva i u najtežim godinama. Oskudica nije poprimila drastične razmjere zahvaljujući razvoju turizma. U izlaganju će se razmotriti utjecaj Velike eknomske krize na gospodarski razvoj Dubrovnika, osobito u području uslužnih djelatnosti u međuratnom razdoblju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Povijest
