Pregled bibliografske jedinice broj: 851341
Barokna obnova Kneževa dvora
Barokna obnova Kneževa dvora // Knežev dvor u Dubrovniku - utvrda, palača, muzej / Vilać, Pavica (ur.).
Dubrovnik: Dubrovački muzeji, 2016. str. 131-163
CROSBI ID: 851341 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barokna obnova Kneževa dvora
(Baroque Restoration of the Rector s Palace)
Autori
Horvat-Levaj, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Knežev dvor u Dubrovniku - utvrda, palača, muzej
Urednik/ci
Vilać, Pavica
Izdavač
Dubrovački muzeji
Grad
Dubrovnik
Godina
2016
Raspon stranica
131-163
ISBN
978-953-7037-67-3
Ključne riječi
Dubrovnik, Knežev dvor, potres 1667., barok, Senat, Tommaso Napoli
(Dubrovnik, Rector s Palace, earthquake in 1667, Baroque, Senate, Tommaso Napoli)
Sažetak
Potres 1667. godine teško je oštetio Knežev dvor – kompleksno zdanje, koje je u svojoj strukturi sačuvalo svjedočanstva preobrazbe od srednjovjekovnoga kaštela do raskošne gotičko- renesansne palače. Obnova Dvora tijekom posljednja tri desetljeća 17. stoljeća odigrala se u nekoliko faza, tijekom kojih se može pratiti i mijena odnosa Senata i državnih arhitekata, kao i odrazi njihova utjecaja na karakter zahvata. U početnom razdoblju članovi Senata – nadzornici za obnovu – izrađuju modele obnove koji uključuju restauraciju ranijega gotičko-renesansnog izgleda Dvora, posebno njegova pročelja i atrija, dok arhitekti iz Rima – Francesco Cortese i Paolo Andreotti – obavljaju funkciju voditelja gradnje. Prema takvim propozicijama i klesari angažirani na ponovnoj izgradnji atrija (1685.–1690.) – Jerolim Škarpa, Ilija Katičić i Nikola dello Gaudio – klešu tradicionalno, u duhu traženih replika. No pojavom u Dubrovniku 1689. godine novog arhitekta internacionalnog značenja – Sicilijanca Tommasa Marije Napolija – kojemu se na temelju izvora i stilske analize može atribuirati projekt ovalne kneževe kapele, otvorena je nova etapa obnove, u kojoj Dvor zadobiva barokni pečat. U tom pogledu, uz kneževu kapelu, od istaknutog su značenja i portali na prvom katu atrija, koje vjerojatno također koncipira Napoli, ali ih kleše, unoseći i vlastiti izraz, napuljski klesar Dello Gaudio. Visokom kvalitetom svoje barokizacije, a posebno same kapele, Knežev dvor je zadobio i novu poziciju u okviru baroknog Dubrovnika, ali i arhitektonska obilježja koja nadilaze okvire lokalnog značenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Katarina Horvat-Levaj
(autor)