Naslov
Povezanost sindroma sagorijevanja medicinskih sestara s radnim mjestom i privatnim životom
(Burnout syndrome in nurses and its correlation with workplace and private life)

Autori
Jaman Galeković, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo

Mjesto
Osijek

Datum
27.04

Godina
2016

Stranica
49

Mentor
Prlić, Nada

Ključne riječi
medicinske sestre; privatan život; profesionalno sagorijevanje; radno mjesto
(burnout syndrome; nurses; private life; workplace)

Sažetak
Cilj istraživanja: Ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u KBC-u Osijek te utvrditi postoji li povezanost sindroma sagorijevanja s radnim mjestom i privatnim životom medicinskih sestara/tehničara. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 568 medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u KBC-u Osijek. Instrument istraživanja sastojao se od općih sociodemografskih podataka te upitnika Maslach Burnout Inventory (MBI). Istraživanje je provedeno tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2015. godine. Rezultati: Prema vrijednosti emocionalne iscrpljenosti, 463 (81, 6 %) ispitanika izrazito je emocionalno iscrpljeno, njih 75 (13, 2 %) srednje, a samo 30 (5, 2 %) ispitanika slabo je emocionalno iscrpljeno. Najviše ispitanika ima slabo izraženu depersonalizaciju, njih 350 (61, 6 %), srednju 116 (20, 4 %) ispitanika, a 102 (18 %) visoko izraženu depersonalizaciju. Značajno veći stupanj depersonalizacije imaju muškarci (Mann-Whitneyjev test, p=0, 010), ispitanici koji rade u turnusima (Kruskal-Wallisov test, p=0, 006), te oni koji su nezadovoljni svojim materijalnim statusom (Kruskal-Wallisov test, p=0, 003). Žene imaju značajno nižu depersonalizaciju (χ2 test, p=0, 002), a značajno izraženiju depersonalizaciju ispitanici kirurških odjela (χ2 test, p=0, 049). Ispitanici koji rade u turnusima (dnevni, noćni) izraženije su depersonalizirani, a značajno manje oni koji rade dnevnu smjenu s dežurstvima (χ2 test, p=0, 016). Ispitanici djelomice zadovoljni ekonomskim statusom više su depersonalizirani (χ2 test, p=0, 012). Značajno manje osobno postignuće imaju ispitanici koji rade u turnusima (Kruskal-Wallisov test, p=0, 022). Zaključak: Sindrom sagorijevanja prisutan je kod medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Postoji povezanost sindroma sagorijevanja s radnim mjestom i privatnim životom medicinskih sestara/tehničara. Ne postoji statistički značajna razlika prisutnosti sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara prema razini obrazovanja i dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA