Naslov
Nasilje prema radnicima zavoda za hitnu medicinu
(Violence against workers Institute for Emergency Medicine)

Autori
Duhanaj, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek, diplomski studij Sestrinstvo

Mjesto
Osijek

Datum
20.03

Godina
2015

Stranica
52

Mentor
Prlić, Nada

Ključne riječi
nasilje; nasilje na radnom mjestu; nasilje u zdravstvu; nasilje u hitnim službama
(violence; workplace violence; violence in health care; violence in emergency services)

Sažetak
Cilj: Ispitati udio radnika koji su tijekom radnog vremena doživjeli fizičko, psihičko nasilje i seksualno uznemiravanje prema spolu, dobi i zanimanju između zavoda za hitnu medicinu. Utvrditi počinitelje nasilja, postupak izvješćivanja o incidentu, osjećajne reakcije nakon nasilja. Ispitanici i metode: radnici članovi tima 1, tima 2, prijavno-dojavne jedinice i sanitetskog prijevoza Zavoda za hitnu medicinu u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. U istraživanju je sudjelovalo 178 ispitanika. Kao instrument istraživanja upotrijebljen je anketni upitnik „Violence Against Staff Working in the Emergency Department“. Istraživanje je provedeno u srpnju, kolovozu i rujnu 2014. godine. Rezultati: U ovom istraživanju većina, 102 (57, 3 %), je ispitanika doživjela nasilje na radnom mjestu. S obzirom na vrstu nasilja, najviše je ispitanika doživjelo verbalno nasilje, njih 100 (56, 2 %), zatim fizičko, njih 24 (13, 5 %), a najmanje je ispitanika, njih 5 (2, 8 %), doživjelo seksualno nasilje. S obzirom na spol, nije pronađena razlika u doživljavanju fizičkog nasilja, ali ispitanice su značajno više udaraca, šamara, guranja ili odgurivanja doživjele (Fisherov egzaktni test, p=0, 033) u odnosu na ispitanike. S obzirom na zanimanje, liječnici su značajnije više bili izloženi pljuvanju (Fisherov egzaktni test, p=0, 003). Verbalno nasilje u posljednjih 12 mjeseci doživjelo je značajno više žena, njih 54 (54 %), (Fisherov egzaktni test, p=0, 023) u odnosu na muškarce, a prema zanimanju verbalno su bili značajnije više napadnuti medicinski tehničari/sestre (Fisherov egzaktni test, p<0, 001). Ispitanici u dobi do 39 godina značajnije su više izloženi vikanju (Fisherov egzaktni test, p<0, 001) i psovanju (Fisherov egzaktni test, p=0, 007) kao oblicima verbalnog nasilja. Vikanjem su značajnije više izložene medicinske sestre/tehničari (Fisherov egzaktni test, p=0, 005), a prekidanju govora i manjku slušanja liječnici (Fisherov egzaktni test, p=0, 048). Medicinske sestre/tehničari značajnije su više izloženi verbalnom nasilju u dnevnoj smjeni, a liječnici u noćnoj smjeni (Fisherov egzaktni test, p=0, 004). U proteklih 12 mjeseci 5 (2, 8 %) žena navodi da su bile seksualno zlostavljane (Fisherov egzaktni test, p=0, 019). U slučaju fizičkog nasilja 7 (29 %) je ispitanika većinom sve prijavilo policiji ili nije napravilo ništa, pri verbalnom nasilju 35 (35 %) ispitanika nije ništa poduzelo, a pri seksualnom uznemiravanju ni jedna ispitanica nije prijavila incident. Nema značajne razlike u doživljavanju nasilja među zavodima za hitnu medicinu. Pri fizičkom nasilju u 19 (56 %) je slučajeva počinitelj bolesnik, pri verbalnom u 73 (42 %) slučaja, a u četirima (80 %) je slučajevima seksualnog uznemiravanja liječnik. Nakon nasilja ispitanici su najčešće osjećali ljutnju i razočaranje. Zaključak: Radnici zavoda za hitnu medicinu izloženi su nasilju na radnom mjestu. Među radnicima nema značajne razlike u doživljavanju nasilja s obzirom na zavod za hitnu medicinu. Razlike postoje u doživljavanju nasilja s obzirom na spol, dob i zanimanje. U ovom istraživanju počinitelj fizičkog i verbalnog nasilja najčešće je bolesnik, a pri seksualnom uznemiravanju liječnik. Ispitanici su rijetko prijavljivali slučaj verbalnog i seksualnog nasilja na radnom mjestu. Nakon nasilnog incidenta ispitanici su najčešće osjećali ljutnju i razočaranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA