Pregled bibliografske jedinice broj: 848327
Termotolerantni Campylobacter spp. - uzročnici kampilobakterioze (I. dio)
Termotolerantni Campylobacter spp. - uzročnici kampilobakterioze (I. dio) // Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis, 47 (2016), 4; 327-334 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 848327 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Termotolerantni Campylobacter spp. - uzročnici kampilobakterioze (I. dio)
(Thermotolerant Campylobacter spp.- Causative Agents of Campylobacteriosis (Part I.))
Autori
Mikulic, Marina ; Humski, Andrea ; Njari, Bela ; Ostović, Mario ; Cvetnić, Željko
Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 47
(2016), 4;
327-334
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
termotolerantni Campylobacter spp.; rezervoar; tovni pilići; klaonička obrada
(Thermotolerant Campylobacter spp.; Reservoir; Broilers; Slaughterhouse processing)
Sažetak
Bakterije roda Campylobacter su sveprisutni mikroorganizmi u okolišu koji za svoj rast trebaju mikroaerofilne uvjete. Vrste Campylobacter jejuni, Campylobacter coli, Campylobacter lari i Campylobacter upsaliensis nazivaju se još i termotoleranim kampilobakterima, jer optimalno rastu pri temperaturama od 41 °C do 43 °C, i uzročnici su kampilobakterioze, javnozdravstveno vrlo značajne zoonoze. Divlje ptice i domaća perad su glavni rezervoar uzročnika, pri čemu se kampilobakteri njihovim izmetom izlučuju u okoliš. Campylobacter jejuni u kokoši primarno kolonizira sluznicu slijepog crijeva, najčešće bez klinički vidljivih znakova. Dosadašnjim istraživanjima nije dokazan glavni izvor kolonizacije za komercijalne uzgoje peradi, gdje prevalencija može iznositi i do 100%. Prisutnost kampilobaktera u jatima peradi može biti posljedica više različitih čimbenika. Temeljnim za peradarsku proizvodnju smatraju se različiti postupci za sprječavanje kolonizacije kampilobakter-negativnih jata, prije svega pridržavanje svih načela dobre higijenske prakse i biosigurnosnih mjera, što je moguće u potpunosti osigurati pri intenzivnom uzgoju u zatvorenim nastambama, za razliku od uzgoja na otvorenom, koji sve više dobiva na značenju. Probavni sustav tovnih pilića može biti koloniziran kampilobakterima u velikom broju, a crijeva tijekom klaoničke obrade mogu rupturirati pri čemu sadržaj lako onečisti pileće meso i kožu, a i klaonički pogon. Brojne su mjere primjenjive u klaonicama, u svrhu smanjenja onečišćenja pilećih trupova kampilobakterima, od kojih je jedna smrzavanje onečišćenog mesa. Zaključno, neophodna su daljnja istraživanja kampilobaktera u okolišu, farmama i klaoničkim objektima s ciljem smanjenja prevalencije u uzgojima i trupovima peradi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb,
Veterinarski fakultet, Zagreb
Profili:
Andrea Humski
(autor)
Bela Njari
(autor)
Marina Mikulić
(autor)
Željko Cvetnić
(autor)
Mario Ostović
(autor)