Naslov
ZANESENOST U UČENJU: RJEĐA ALI VAŽNIJA ZA DOBROBIT STUDENATA
(Flow in learning: Less common but more important for students' well-being)

Autori
Ljubin Golub, Tajana ; Rijavec, Majda ; Olčar, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Obrazovne promjene: Izazovi i očekivanja / Ivana Jugović - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2016, 76-77

ISBN
978-953-6218-74-5

Skup
3. dani obrazovnih znanosti - Obrazovne promjene: Izazovi i očekivanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.10.2016. - 21.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
područja zanesenosti; psihološki napredak; studenti; životno zadovoljstvo; dobrobit
(fields of flow; flourishing; students; life satisfaction; well-being)

Sažetak
Zanesenost (engl. flow) je ugodno iskustvo koje ljudi doživljavaju kada su toliko usmjereni na neku aktivnost da ih ona u potpunosti zaokupi. Zanesenost se može javiti u različitim aktivnostima, a povezana je s velikim brojem pozitivnih ishoda u akademskom području, poslu i sportu. Također je utvrđena i pozitivna povezanost između zanesenosti i dobrobiti. U ovom radu pretpostavljeno je da ljudi češće doživljavaju zanesenost u području koje im je važno/korisno jer bi zanesenost mogla predstavljati motivacijski mehanizam koji omogućuje osobi da ustraje u važnoj aktivnosti, zbog koncentracije i uživanja koji su karakteristični za zanesenost. Također se očekivalo da je zanesenost značajno više povezana s dobrobiti u područjima koja su sudionicima važna i korisna, nego zanesenost u manje važnim/korisnim područjima. U istraživanju je sudjelovalo 499 studenata (85% ženskog i 15% muškog roda) Sveučilišta u Zagrebu (Učiteljskog fakulteta, PMF-a, HKS-a i Muzičke akademije). Ispitivanje je provedeno u vrijeme redovne nastave iz psihologije, a sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno. Primijenjeni su Upitnik sklonosti iskustvima zanesenosti (Ullen i sur., 2012), Skala zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985) i Skala psihološkog napretka (engl. flourishing) (Diener i sur., 2009). Osim toga, studenti su na skali od 7 stupnjeva procjenjivali važnost i korisnost svake domene uključene u istraživanje (akademsko područje, slobodne aktivnosti, rutinski poslovi). Rezultati su pokazali da, prema očekivanju, studenti najvažnijim i najkorisnijim procjenjuju akademsko područje (važnost M = 6.51, SD = 0.72 ; korisnost M = 6.58, SD = 0.83), slijede slobodne aktivnosti (važnost M = 5.83, SD = 1.12 ; korisnost M = 5.62, SD = 1.24 i na kraju rutinski poslovi (važnost M = 4.74, SD = 1.45 ; korisnost M = 5.12, SD = 1.57). No, zanesenost je najčešća u području slobodnih aktivnosti, slijede rutinski poslovi i tek na kraju akademsko područje. Tako nije potvrđena pretpostavka da će iskustva zanesenosti biti najčešća u području koje je studentima najvažnije/ najkorisnije. Povezanost između zanesenosti i dobrobiti bila je veća što je područje studentima bilo važnije i korisnije. Pritom je povezanost između zanesenosti i dobrobiti (i životnog zadovoljstva i psihološkog napretka) u akademskom području značajno veća nego u ostala dva područja (akademsko područje r =.40 ; slobodne aktivnosti r =.23 ; rutinske aktivnosti r =.16). Regresijske analize pokazale su da je i za životno zadovoljstvo i za psihološki napredak, najznačajniji prediktor bila je zanesenost u akademskom području, a slijedi zanesenost u aktivnostima slobodnog vremena. Zanesenost u rutinskim aktivnostima nije bila značajan prediktor ni jednog kriterija dobrobiti. Rezultati ukazuju na potrebu organizacije nastave na fakultetu koja bi omogućila studentima češće iskustvo zanesenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA