ࡱ> bjbj447NVVk0 0 8o<yfLTwVwVwVwVwVwVw$gz}zwAzwx@@@Tw@Tw@@Jo\zt`ƒ4 "rB@wx0ydr}=}ztzt}0u@ xzwzwr>y}0 % U:KONCIPIRANJE I VREDNOVANJE PSIHOFIZI KIH SPOSOBNOSTI DJELATNIKA SLU}BI SIGURNOSTI CONCEIVING AND EVALUATING THE PSYCHOPHYSICAL ABILITIES OF MEMBERS OF SECURITY FORCES D. Solomun, S. Pavi, Visoka policijska akola, Av.G.`uaka 1, Zagreb, HRVATSKA,  HYPERLINK "mailto:dsolomun@fkz.hr" dsolomun@fkz.hr MUP RH, Ulica grada Vukovara 33, Zagreb, HRVATSKA,  HYPERLINK "mailto:pavicstipee@gmail.com" pavicstipee@gmail.com Sa~etak: Psihofizi ke sposobnosti zna ajno individualiziraju svakog ovjeka, a posebice su va~ne u selekciji i profesionalnom razvoju kod sigurnosnih zanimanja i slu~bi. Osmialjavanje, konceptualizacija i sustavna primjena kriterija va~na je kao ulazni element za nova enje ali joa va~nija za razvoj karijere pripadnika specijaliziranih sigurnosnih institucija, a posebice policijskih slu~bi za posebne namjene. Evaluacija postojeih programa, te kontinuirano praenje individualnih rezultata i stanja, omoguavaju objektiviziranje ocjene svakog pripadnika slu~be ali i jasno upuuju na njihova po~eljna psihofizi ka stanja kao i kompetencijska (sposobnosti i vjeatine) o ekivanja. Zdravstveni status, motori ke i funkcionalne sposobnosti te specifi na znanja i vjeatine, zahvaljujui neposrednoj, iskustvenoj spoznaji autora, s rezervom ograni enja i zaatite podataka pripadajueg sustava, oblikuju metodoloaki obrazac za empirijsku provjeru varijabli i predstavljaju istra~iva ki izazov. Klju ne rije i: psihofizi ke sposobnosti, antropoloaki status, karijera, sigurnosne slu~be, policija Abstract: Psychophysical abilities play an important role in individualizing every person and are particularly important in the selection process and professional development in security professions and forces. Devising, conceiving and systematic application of criteria is an important entry element for recruitment, but it is even more important for career development of members of specialized security institutions, particularly special-purpose police forces. Evaluation of existing programmes and continuous monitoring of individual results and conditions enable an objective evaluation of every member of the force, but they also clearly indicate their desirable psychophysical conditions as well as competence-related (abilities and skills) expectations. The data on health conditions, motor and functional abilities, and specific knowledge and skills acquired through author's immediate experience, with restrictions regarding the limitation and protection of collected data, establish the methodological framework for empirical examination of variables and represent a research challenge. Keywords: psychophysical abilities, anthropological status, career, security forces, police. UVOD Psihofizi ke sposobnosti kao humani element, prisutan je u gotovo svim djelatnostima i s njima povezanim zanimanjima u ostvarivanju bilo kojeg aspekta sigurnosti. Radi se o svojevrsnom stanju osobe koje u kontekstu analize sasvim odreenih slu~bi sigurnosti mo~emo ozna iti strukturnim elementom koji ishodiano odreuje ostale statusne elemente. U privatnim ili u javnim sigurnosnim institucijama, pitanje psihofizi kih sposobnosti pojavljuje se na najmanje dvije razine. Prva razina je gdje se element sposobnosti primjenjuje kao ulazni kriterij i sadr~ava odreena eliminacijska, odnosno diskriminatorna svojstva. Drugu razinu predstavlja praenje i vrjednovanje psihomotori kih svojstava djelatnika kao karijernog elementa i pokazatelja stru ne kompetencije, posebice iskazane vjeatinama i sposobnostima, ime postaje zna ajna i kao kriterij i element za upravljanje ljudskim potencijalima. Razli iti pristupi vrjednovanju, ovog strukturnog elementa (od favoriziranja do bagateliziranja) i ne postojanje preciznih i sustavno ureenih mjerila izazivaju dileme te nameu potrebu promialjanja sustavnog pristupa u koncipiranju sustava od prepoznavanja simptoma kao indikatora, preko osmialjavanja i selekcije mjernih instrumenata do empirijske i znanstvene provjerljivosti odabranih svojstava i vrijednosti. Za potrebe ove analize pojam slu~be sigurnosti odreen je kao airoka lepeza heterogenih organizacija kojima je sigurnost ishodiani, finalni i kontekstualni element. Od antiteroristi kih postrojbi, temeljnih i specijaliziranih policijskih formacija, dijela obavjeatajnih agencija, privatnih zaatitarskih slu~bi pa sve do slu~bi zaatite, spaaavanja i vatrogasnih postrojbi, va~an je sustavni pristup psihofizi kim elementima [3]. U razradi ideje, a na tragu osobnog iskustva i insajderske motivacije, preva~ne korake u ovom istra~ivanju ini razmjena mialjenja i sugestije priznatih stru njaka i znanstvenika interdisciplinarnih podru ja, kao ato i tema to sugerira. Originalnost ideje potvrena je viaestrano, osim na elne suglasnosti za empirijsku provjeru i prikupljanje podataka na razini pojedinih sustava, do akademske zajednice u smislu prihvaanja i nuenja aire suradnje u buduim projektima. Svrha izrade koncepta za provjeru psihofizi kih sposobnosti i na ina vrednovanja postignutih vrijednosti je primarno unaprjeenje zdravlja ljudi, te odr~avanje razine antropoloakog statusa i radne sposobnosti. Pri tom, va~no je i omoguavanje razvoja maksimalnih sposobnosti i motiviranje za postizanje ato boljih rezultata tijekom cjelo~ivotnog obrazovanja, bilo kroz formalno, neformalno i informalno u enje [16], kao i poboljaanje nekih morfoloakih obilje~ja, sukladno povratnim informacijama o kvaliteti trena~nog procesa i postavljenim ciljevima. Policijski trening u smislu Pravilnika [12], obuhvaa: opu tjelesnu pripremljenost, poznavanje i primjenu borila kih sportova i vjeatina, poznavanje, rukovanje i vjeatinu gaanja vatrenim oru~jem, te druge potrebne programe. Smisao koncepta se ogleda u utvrivanju odnosa izmeu razli itih obilje~ja radi dobivanja informacija o integralnoj pripremljenosti. Nije potrebno posebno naglaaavati va~nost dobre motori ke i funkcionalne kondicijske pripreme za uspjeanost izvoenja odreenih kompleksnih zadataka u stresnim situacijama. Ope je poznata injenica pozitivne korelacije izmeu dvije spomenute varijable. Bilo da se radi o natje aju za zapoaljavanje u slu~bama sigurnosti ili natje aju za akolovanje za navedena zanimanja, u svakom je jedan od uvjeta potrebna razina psihofizi kih sposobnosti. Utvrivanje te razine do sada je izvoeno nesustavno, na dosta grub i neprecizan na in. Selekcija kandidata se odvijala po principu zadovoljio odnosno nije zadovoljio, bez primjene adekvatnih metoda za utvrivanje postojeih razlika meu onima koji su zadovoljili. Naglaaavanje metodoloakih pitanja nikad nije pretjerano [7]. Ozbiljan pomak u normativnom standardiziranju kriterija kod natje aja za prijem u hrvatsku policiju u injen je Pravilnikom o kriterijima za provjeru razine tjelesne motori ke sposobnosti, a kojim se precizno definiraju elementi i kvantificiraju minimalne, eliminacijske vrijednosti, ali ne i viae od toga (11(. Sli no, ali joa preciznije kriterije, definirao je sustav nova enja u Oru~ane snage Republike Hrvatske [13]. U smislu razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima i preciziranja komparativnih prednosti [15] va~no je utvrivanje i najmanjih razlika ako one zaista i postoje, posebice kada imamo viae onih koji su zadovoljili nego ato je to upisna kvota. U spomenutom slu aju eliminacijski kriterij je subjektivnog karaktera. Izbjegavanje subjektivnosti i nepreciznosti mjernog instrumenta je sadr~ano u koncipiranju mjernog instrumenta za procjenu psihofizi kog statusa pripadnika slu~bi sigurnosti. Proces pripreme pripadnika policijskih postrojbi za posebne namjene treba biti usmjeren na razvoj i odr~avanje kompetencija, sposobnosti, vjeatina i znanja od kojih najviae ovisi uspjeh u mnogim kompleksnim, stresnim i opasnim situacijama. Mjerni instrumenti za procjenu psihofizi kog statusa policijskih struktura za posebne namjene ujedno predstavlja predmet ovog rada. Jedan od ciljeva rada je svakako predstavljanje ideje o potrebi evaluacije postojeeg mjernog instrumenta za procjenu psihofizi kog statusa pripadnika policijskih struktura stru noj javnosti, kao predfaze mogueg znanstveno-istra~iva kog pristupa. U sklopu europskih smjernica za reformu obrazovanja, unutar kojih se nalazi i reforma policijskog obrazovanja, namee se potreba za koncipiranjem novog transparentnog sustava primanja na rad u Ministarstvo unutarnjih poslova, raspored i napredovanje (karijera) u slu~bi, budui da su gotovo sve moderne policije u svojoj suatini organizirane kao karijerne i hijerarhijske slu~be (9(. U tom kontekstu svoje mjesto nalazi i koncipiranje novog mjernog instrumenta za procjenu psihofizi kog statusa i prijedloga za transparentno vrednovanje dostignutih vrijednosti svakog pripadnika policijskih i drugih sli nih struktura za posebne namjene. Ova problematika ini se zna ajnom i za raspravu o znanstvenom utemeljenju policije kao institucije i kao funkcije, odnosno za emancipaciju policijskih znanosti (police science) i implementaciju sustava policijsko  znanstvene spoznaje (2(, koje u europskim razmjerima imaju potvrdu [1] dok u naaem znanstvenom ambijentu postoje ozbiljne dileme i pitanja znanstvenog pozicioniranja, kako policijskog tako posebice kriminalisti kog predmeta i podru ja djelatnosti. SUSTAV MJERNIH INSTRUMENATA U veini slu ajeva kada ujemo pojam mjernog instrumenta prva asocijacija nam je da se radi o nekom ureaju ili napravi pomou koje mo~emo jednostavno doznati vrijednost o itovane pojave. Za procjenu psihofizi kog stanja pojedinaca potreban nam je sustav mjernih instrumenata. Pojam mjernog instrumenta vrlo airok, od jednostavnih do slo~enih mjerenja, direktnih i indirektnih. Mjerni instrument je mjerni postupak, tehnika ili procedura kojom se mjeri odreena zna ajka nekog obilje~ja, karakteristika nekog entiteta, a mo~e biti varijabla, ljestvica, indeks, test ili bilo koji drugi mjerni postupak (8(. Svi mjerni instrumenti, moraju zadovoljavati odreene metrijske karakteristike, da bi rezultati dobiveni mjerenjem imali znanstvenu va~nost, odnosno da bi se na dobivenim podacima mogla temeljiti bilo kakva analiza i daljnja obrada podataka u svrhu procjene stanja entiteta u promatranom obilje~ju ili u svrhu prognoziranja buduih stanja. Veina autora smatra da su osnovne metrijske karakteristike svakog mjernog instrumenta njegova pouzdanost, objektivnost, osjetljivost i valjanost. U dostupnim saznanjima o mjernim instrumentima koji se koriste u svrhu procjene motori ko-funkcionalnih sposobnosti pripadnika navedenih formacija prisutne su odreene norme ijim se dostizanjem posti~e maksimalan broj bodova ili se zadovoljava minimalna razina. Tako se u citiranim Pravilnicima rezultati vrednuju na na in da se svakom broju ukupno izvedenih ponavljanja odnosno vremenu ostvarenom na tr anju pridru~uje broj bodova sukladno dobu i spolu ispitanika. Maksimalan broj bodova koji se mo~e ostvariti u jednoj disciplini je sto. Navedena injenica je u koliziji sa potrebnom metrijskom karakteristikom mjernog instrumenta a to je osjetljivost. Naime, ako dva kandidata dostignu razinu ili normu kojom ostvaruju maksimalan broj bodova oni su u istom rangu, bez obzira ato je jedan on njih tu zahtijevanu razinu dosegnuo krajnjim naporom, dok je drugi to u inio s lakoom. Razlika izmeu njih dvojice u mjerenom svojstvu evidentno postoji, samo je mjerni instrument nije uo io. Nadalje, sumiranje postignutih rezultata iz viae testova vrai se na na in zbrajanja originalnih rezultata, ato je po mnogim autorima koji se bave ovom problematikom vrlo upitno. Nemaju svi testovi istu reprezentativnost na varijablu koju opisuju, odnosno ne ostvaruju sve nezavisne varijable isti utjecaj na zavisne ili kriterijske varijable. Kada je prisutno vie testova, a potrebno je rangirati kandidate ili napraviti selekciju, potrebno je sve originalne rezultate pretvoriti u z vrijednosti. Zbrajanje originalnih rezultata nije dopuateno pa ak niti onda kada se radi o jednakim jedinicama mjerenja (npr. bodovima), jer u ukupnom zbroju najveu  te~inu ima test s najveom standardnom devijacijom (10(. U promatranim mjernim instrumentima prisutno je i  friziranje rezultata tako ato se ulaskom u odreeni dobni razred ostvaruju automatizmom bonus bodovi. Sasvim je logi no da e rezultat jednog dvadesetogodianjaka na nekoliko testova za procjenu motori ko-funkcionalnih dostignua biti bolji nego rezultati od etrdesetogodianjaka, dok e ovaj drugi imati prednost u iskustvenim razinama. No, to ne zna i da trebamo ovom potonjem dodijeliti bonus bodove da bi se umjetno izjedna io s prvim. Kona na selekcija predstavlja rangiranje svih ispitanika sukladno dostignutim sposobnostima bez obzira na njihovu dob, dok se uzroci meu ni~e rangirani mogu tra~iti u opravdanom i prihvatljivom dobnom elementu. Svi pripadnici elitnih policijskih formacija i drugih slu~bi u sigurnosnom sustavu, koji sudjeluju u izvraavanju najslo~enijih i vrlo opasnih zadaa bez obzira na svoju dob moraju odr~avati visoku razinu psiho-fizi kih mogunosti . Ovo nisu sve pojavnosti koje se manifestiraju kroz spominjani mjerni instrument, ali su dovoljni tra~itelji njegove evaluacije. DIJAGNOSTI KI POSTUPAK Kada trebamo donijeti neku odluku a nismo u vremenskoj stisci, ona se treba temeljiti na nekakvim zaklju cima, zaklju ci na odreenoj analizi obraenih dostupnih podataka, koje je prethodno trebalo sustavno prikupljati. Ovo je suatina procesa konstrukcije mjernog instrumenta za procjenu dijela antropoloakog statusa djelatnika slu~bi sigurnosti. Da bi smo pristupili procesu prikupljanja, obrade, analize i zaklju ivanja, potrebno je znati zaato to sve skupa radimo. Koji je cilj i svrha? Cilj je uvijek nekakvo finalno, ~eljeno stanje koje je potrebno jasno definirati od strane menad~menta organizacije, dok je sustav mjernih instrumenata samo alat koji nam kazuje gdje smo, da li idemo prema zadanom cilju, do kuda smo doali i kojom brzinom. Prva faza svakog dijagnosti kog postupka je odreivanje uzorka ispitanika (6(. Obzirom na brojnost i veli inu pojedinih sigurnosnih struktura uzorak mo~e predstavljati cijelu populaciju ato istra~ivanju daje kvalitativnu te~inu. Da bi smo pristupili prikupljanju podataka prethodno je potrebno odrediti dimenzije prostora iz kojeg emo prikupljati podatke. Tablica 1: Dimenzije antropoloakog statusa Zdravstveni statusBazi ne sposobnostSpecifi na znanja i sposobnostiFunkcionalne sposobnostiMotori ke sposobnostiBorila ke vjeatineVatreno oru~jePravni okvirKvalitativnaKvantitativnaVisina3000 mKoordinacijaSnagaStupanjVje~ba 1Test 1Te~ina...AgilnostBrzinaTehnika 1Vje~ba 2Test 2ITMRavnote~aIzdr~ljivostTehnika 2Vje~ba 3TeL N X b d f h x z | ~  : > ʲsdUIU9IUIjh%OCJOJQJUaJh%OCJOJQJaJhq\h%OCJOJQJaJhq\hdCJOJQJaJhq\hq\CJOJQJaJhdhd5OJQJhd5OJQJh%O5OJQJh B5OJQJhq\5OJQJ.h}he=5CJOJQJaJmHnHsH u.h]hY5CJOJQJaJmHnHsH uhs5CJOJQJaJh|h B5CJOJQJaJN ~ d V X r.02<BLDL|L$ & Fda$gd[ $da$gd. + $da$gde=$ & Fda$gd}$hd`ha$gd}$d`a$gd} $da$gd} $da$gde= $da$gd. +> @ B ` b d f h $ & ( R T V X ٹpZpIpB7h}0J5OJQJ h9%hq\ hq\h%O0J%CJOJQJaJ+jhq\h%OCJOJQJUaJ%jhq\h%OCJOJQJUaJhq\h%OCJOJQJaJh%OCJOJQJaJh#CJOJQJaJhq\hq\CJOJQJaJhq\h?CJOJQJaJ hDh%O0J%CJOJQJaJjh%OCJOJQJUaJ+jhDh%OCJOJQJUaJX j ~  P b RTZ4ѱѱѡo_F1h]h}56CJOJQJaJmHnHsH uh}h9%6CJOJQJaJh}h}6CJOJQJaJh}hj6CJOJQJaJ"h}hG756CJOJQJaJh}h B5CJOJQJaJh}h#6CJOJQJaJh}h|6CJOJQJaJh}hG76CJOJQJaJh}h B6CJOJQJaJh}56CJOJQJaJ&,IRSZr.02<D@ > <#z##$v$$,%j%諟{{occccWh%OCJOJQJaJhe=CJOJQJaJhCJOJQJaJh+CJOJQJaJhjhjCJOJQJaJhj5OJQJhjCJOJQJaJh}h}CJOJQJaJ1h]h}56CJOJQJaJmHnHsH u(h}6CJOJQJaJmHnHsH u.h]h}6CJOJQJaJmHnHsH u"j%"&&&&****++,x--.0133,7799: :::::;񵩵͎vj[jLv͵ j]hNCJOJQJaJ j[hNCJOJQJaJhNCJOJQJaJh+CJOJQJaJh7CJOJQJaJhhjCJOJQJaJhwCJOJQJaJh%OCJOJQJaJhH5CJOJQJaJhe=CJOJQJaJhCJOJQJaJhZ CJOJQJaJhCJOJQJaJhjhjCJOJQJaJ;>>@@@@AAAACC\DDDDVEEFFFFFHHIrJvJxJzJ|J~JJJJJuFuuuuuv xzƠȠРԠ 2"$üüüííüíüíëüíüüíüüüxh1{CJOJQJaJhoCJOJQJaJhjhoCJOJQJaJhTCJOJQJaJUhThTB*OJQJph hBhT%hThTB*CJOJQJaJphhoICJOJQJaJhoI5CJOJQJaJhoIhoI5CJOJQJaJ.sssst:tXtxtk]LLLLL$d$Ifa$gdTd$IfgdTkd$$IfTl4F `&&   t6    44 la]pytTTxtzt|t~tt8***d$IfgdTkd$$IfTl4Vֈ d `&% ``` t644 la]p<ytTTtttttd$IfgdTtttt/!!d$IfgdTkdJ$$IfTl4,֞ d `&{&``` t644 la]p(ytTTtttu u.ud$IfgdT.u0u>u!d$IfgdTkd$$IfTl,֞ d &`&&{&&`&`&` t644 la]pFytTT>uFuXufuzuuud$IfgdTuuu!d$IfgdTkd$$IfTl,֞ d &`&&{&&`&`&` t644 la]pFytTTuuuuuu d$IfgdTst 3PMTPreciznostGibljivostTehnika 3Vje~ba 4Test 4MMTehnika..nVje~ba..nTest..nTGT...Skrivene kognitivne i konativne dimenzije, vidljive samo rukovoditelju organizacije Dimenzije prostora kao ato je antropoloaki status su vrlo airoke i potrebno je odrediti koliki dio tog statusa ~elimo mjeriti, odnosno ato sve obuhvatiti okvirom psiho-fizi kih sposobnosti. Tablica 1. Predstavlja slikoviti prikaz dimenzioniranja antropoloakog statusa pripadnika elitnih policijskih formacija. Temeljeno na osnovama kondicijskog treninga i njegovom metodologijom, razlikujemo viaestrano-bazi ni kondicijski trening i specifi no situacijski [5]. U sklopu zadanog cilja potrebno je izabrati reprezentativan uzorak varijabli te za svaku varijablu odrediti bateriju testova koji opisuju tu varijablu. Pretpostavljajui cilj, prijedlog o izboru varijabli ide u sljedeem smjeru. Prva i najva~nija varijabla je svakako zdravstveni status uz dodatak nekih morfoloakih obilje~ja. Opisni kriteriji navedene varijable mogu biti visina, te~ina, indeks tjelesne mase, vid, sluh itd. Do koje dubine je potrebno zahvatiti u mjerenju varijable zdravstvenog statusa u eti kom smislu potrebno je svakako obaviti konzultacije sa nadle~nom zdravstvenom ustanovom. Prvoj varijabli mo~emo dodati odreena kognitivna i konativna obilje~ja koja je potrebno izmjeriti samo u ulaznoj fazi ili u inicijalnom testiranju, jer se promijene na tim obilje~jima ne dogaaju na godianjoj razini, i u eti kom smislu trebaju biti vidljiva samo rukovoditelju organizacijske cjeline. Druga varijabla su motori ke sposobnosti koja se opet dijeli na kvalitativne (koordinacija, agilnost, ravnote~a i preciznost) i kvantitativne (snaga, brzina, izdr~ljivost i fleksibilnost), [6] i funkcionalne sposobnosti, koje se opisuju odreenom baterijom testova. Prva i druga varijabla su bazi ne, trea varijabla predstavlja specifi na znanja i vjeatine koje proizlaze iz okolnosti s kojima se susreu pripadnici slu~bi sigurnosti u obavljanu svakodnevnih zadaa. U ovu varijablu svakako spadaju tri podvarijable i to: borila ke vjeatine, vjeatina gaanja i rukovanja vatrenim oru~jem i poznavanje propisa i pravnog okvira funkcioniranja cjelokupnog sustava. Ako treu varijablu zajedno sa svoje tri podvarijable promatramo zasebno, onda ona predstavlja nezavisnu varijablu, meutim, ako ih promatramo u cijelosti s prethodne tri varijable onda one mogu predstavljati zavisne varijable. Nakon obrade rezultata inicijalnog mjerenja i prepoznavanja latentnih faktora mogue su redukcije dimenzija tog prostora. Isto tako, svaka specijalnost koja je zastupljena u djelovanju policijskih formacija za posebne namjene i drugih slu~bi sigurnosti mo~e postati nezavisna ili zavisna varijabla i kao takvu je opisivati standardiziranim kriterijima. Kod specifi ne varijable koja predstavlja odreene situacijske vjeatine i sposobnosti, a prilagoeno policijskim potrebama, isti e se kako bi judo trebao biti temeljna disciplina, dok za druge sigurnosne slu~be mogu biti drugi borila ki sportovi. Ono ato je potrebno naglasiti, je potreba uvezivanja s nacionalnim savezom izabranog borila kog sporta, na klupskoj razini bez natjecateljskog imperativa radi verifikacije dostignutih znanja i vjeatina. Judo u prijevodu zna i nje~an na in, pobijediti protivnika i pri tome ga ne ozlijediti, ato je ideal policijskog zanimanja. Druga podvarijabla je vjeatina rukovanja i upotreba vatrenog oru~ja, kao najte~eg i najopasnijeg sredstva prisile, gdje je potrebna izrada nekoliko standardiziranih testova razli ite zahtjevnosti radi postizanja ato vee sigurnosti, preciznosti i brzine. Visoka dostignua u navedene dvije podvarijable specifi nih znanja i vjeatina utje u u veliko mjeri na samopouzdanje i u pozitivnoj su korelaciji s kvalitetom obavljanja policijskih zadaa. Trea podvarijabla predstavlja ograni avajui faktor za prve dvije, a to je pravni okvir. `to bi nam vrijedilo ako posjedujemo visoke sposobnosti borila kih vjeatina i visoku razinu dostignua u rukovanju i koriatenju vatrenog oru~ja, ako bi smo ta znanja, sposobnosti i vjeatine upotrijebili u pogreanom trenutku, pogreanom mjestu i na pogreaan na in. Tablica 2: Osobni karton IME I DATUM VrijednostiUkupnoxz%xz%xz%xz%z%Funkcionalne Test 1Test 20,8579,31421,691440,166Kvalitativne KoordinacijaAgilnostRavnote~aPreciznost1,1580,23442,196501,2890,70,3540,7171Kvantitativne SnagaBrzinaIzdr~ljivostGibljivost0,4855,57370,665470,7750,70420,70,674Borila ke StupanjTehnika 1Tehnika 2Tehnika 30,1360,6433-0,234440,1660,80,6640,5052Vtreno oru~jeVje~ba 1Vje~ba 2Vje~ba 3Vje~ba 40,5379,71350,25041-0,53711,5910,80,983Pravni okvirTest 1Test 2Test 3Test 40,3571,5733-0,234470,7750,91790,5-0,150Zdravstveni VisinaTe~inaITMPMT0,5871,17 Nakon odreivanja dimenzija za procjenu slijedi faza izrade sustava mjernih instrumenata. Mogue je za mjerenje jedne sposobnosti primijeniti i viae mjernih instrumenata (za potrebe znanstvenih istra~ivanja jedna se dimenzija pokriva obi no najmanje trima mjernim instrumentima) (6(. Sljedea faza prije same provedbe mjerenja je odreivanje protokola mjerenja, koja obuhvaa vremenske i prostorne uvjete mjerenja, redoslijed mjerenja, popis mjernih instrumenata itd. Potrebno je te~iti izjedna avanju svih ispitanika u uvjetima mjerenja. Idealno bi bilo kada bismo sve ispitanike mogli testirati u istom danu istim redoslijedom testova. To za sobom povla i organizacijske probleme u vidu promijene radnog vremena, prekovremenih sati, aktivnih radnih zadaa, akutnih povreda itd. Da bi se izbjegle navedene poteakoe, mo~e se dopustiti testiranje ispitanika u vremenu kada se on osjea najspremnijim, uz neka ograni enja kao npr. obaveza testiranja dva puta godianje s tim da izmeu svakog testiranja mora proi najmanje aest mjeseci. Obrada prikupljenih podataka se vrai pomou deskriptivne statistike. Potrebno je za svaki test ili varijablu izra unati aritmeti ku sredinu i standardnu devijaciju i joa neke osnovne statisti ke veli ine. Svakako je potrebno izra unati z-vrijednost svakog ispitanika u svakom testu. Pomou z-vrijednosti je jedino mogue odrediti polo~aj ispitanika u pojedina nom testu, pojedina noj varijabli te njegov ukupni polo~aj ili rang. Prepoznavanje latentnih faktora koji su zajedni ki za viae varijabli pomou faktorske analize i koriatenje drugih korelacijskih metoda radi dobivanja uvida u povezanost varijabli te utjecaj nezavisnih na zavisne varijable itd. Sukladno dobivenim rezultatima i njihovoj interpretaciji o ekuje se neposredni povratni utjecaj kroz unaprjeenje sustava kondicijske priprema, odnosno krajnjih sposobnosti, znanja i kompetencija. Odreivanjem modelnih vrijednosti ispitanika koji posti~u najbolje rezultate, te uzimanje njihovih antropometrijskih vrijednosti, mo~e se oblikovati prototip ili model po~eljnog kandidata. Ponderiranjem rezultata, kao va~an alat, omoguava koncipiranje treninga prema razvoju onih znanja, sposobnosti i dostignua koji imaju najvei utjecaj na smjer i brzinu postizanja zadanog cilja. Oslanjanje na ove objektivizirane pokazatelje omoguava bolje upravljanje ljudskim potencijalima, kao jednoj od najva~nijih funkcija menad~menta [14]. I najbolja selekcija i odabir kadrova nee biti dovoljno ako ne postoji briga za zadr~avanje ljudi, posebno kvalitetnih ljudi u organizaciji i ako se ne radi na stalnom usavraavanju i izobrazbi [14]. Stoga, krajnja uporabna vrijednost predstavljenog koncepta trebala bi pomoi da se izbjegnu dvije naj eae opasnosti kod primanja kandidata, a to su: da primi loaijeg kandidata u organizaciju ili da kroz selekciju odbaci dobrog i uspjeanog kandidata. Jedini na in da se izbjegnu ove dvije vrste greaaka je da se maksimalno poatuje postupak i objektivnost izbora [4]. ZAKLJU AK Korisnost koncipiranog mjernog instrumenta ogleda se u njegovoj znanstvenoj utemeljenosti i kao takav nam daje mogunost zaklju ivanja temeljem prikupljenih i obraenih kvalitetnih i objektivnih injenica. Kroz inicijalna i tranzitivna testiranja ostvaruje se uvid u objektivna stanja pojedinih varijabli i tendenciju kretanja, te nam daje mogunost korekcije u svrhu poboljaanja onih varijabli s kojima nismo zadovoljni kroz planiranje kratkoro nih i dugoro nih aktivnosti. Ovaj mjerni instrument otvara mogunost maksimiziranja vrijednosti, pomou kojeg mo~emo utvrivati odreene limite i motivacijsku razinu, te koncipirati modelne vrijednosti u svrhu selekcije kandidata za buduih pristupnika u razne slu~be sigurnosti a posebice policijskih, vojnih, zaatitarskih i drugih slu~benika.. Takoer nam omoguava uo avanje razli itih dostignua u pojedinim organizacijskim cjelinama i u vezi s time izoliranje uzroka uspjeanosti ili u onom drugom slu aju neuspjeanosti, odnosno zaostajanjem za modelnim vrijednostima. Svakako treba naglasiti potrebu za suradnjom s ciljanom sveu ilianom zajednicom radi postizanja optimalnog balansa izmeu teorije i prakse, kao vje itog druatvenog dualizma. Analizom i sintezom mjernih instrumenata koji su koncipirani na predlo~eni na in u razli itim organizacijskim formacija ostvariti uvid u dimenzioniranost prostora i uzorkovanja varijabli. Pojava velike podudarnosti u izboru varijabli izmeu razli itih organizacijskih cjelina ukazuje na injenicu da se radi o obavljanju istih ili sli nih radnih zadaa te postizanju istih ili sli nih ciljeva. To nam ukazuje na potrebu poveanja suradnje i izrade zajedni kih projekata radi boljeg razumijevanja i u inkovitosti sustava u cjelini. Polo~aj svakog ispitanika u zadanim varijablama i unutar svakog zadanog testa sugerira individualnu raspodjelu poslova i zadu~enja, kako u trena~nom procesu tako i kod realizacije stvarnih operacija i konkretnih zadaa. Mo~e se o ekivati da bi implementacija opisanog mjernog instrumenta dovela do poveanja prosje ne razine mjerenih sposobnosti u odnosu na trenutne vrijednosti. To bi pozitivno djelovalo na ope zdravstveno stanje policijskih slu~benika za posebne namjene ali i drugih slu~bi sigurnosti, ato je samo po sebi dovoljan razlog za ozbiljan, znanstveni pristup ovoj problematici. LITERATURA (1( Bissett, D., Bissett, J., Snell C.: Physical agillity tests and fitness standards: perceptions of law enforcement officers, Police Practice and Research: An International Journal, 13. (2012) 3, 208-223, 1561-4263 (2( Butorac, K., Solomun, D.: Utemeljenost suvremene policijske znanosti i njen doprinos policijskoj praksi, Policija i sigurnost, 22 (2013) 1. Supl., 131-155, 1848-428X (3( Dru~eta, K.: Koliko su sna~ni naai zaatitari, HYPERLINK "http://www.svijetosiguranja.eu/hr/clanak/2011/12/koliko-su-snazni-nasi-zastitari,209,6607.html"http://www.svijetosiguranja.eu/hr/clanak/2011/12/koliko-su-snazni-nasi-zastitari,209,6607.html, 2014-05-12. (4( Guti, D., Rudelj, S.: Menad~ment ljudskih resursa, Grafika, 978-953-244-072-0, Osijek, (2012) (5( Juki, I.: Osnove kondicijskog treninga, Kondicijski trening, 1. (2003) 1.,4-8, 1334-2991 (6( Milanovi, D.: Teorija i metodika treninga, Odjel za izobrazbu trenera Druatvenog smjera: Kinezioloaki fakultet Sveu iliata, 978-953-317-010-7, Zagreb, (2010) (7( Milas, G.: Istra~iva ke metode u psihologiji i drugim druatvenim znanostima, Naklada slap, 978-953-191-283-1, Jastrebarsko, (2005) (8( Miloaevi, M.: Izrada mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolni kih zdravstvenih djelatnika i procijena njegove uporabne vrijednosti ( Disertacija), Medicinski Fakultet, ISBN, Zagreb, (2010) (9( Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske: Reforma policijskog obrazovanja, HYPERLINK "http://www.mup.hr/173.aspx"http://www.mup.hr/173.aspx, 2014-05-11. (10( Petz, B.: Statistika za praksu, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, 953-161-013-4, Zagreb, (1994) (11( Pravilnik o kriterijima za provjeru razine tjelesne motori ke sposobnosti za osobu koja se prima u policiji, Narodne novine 9/2012, 1339-9278 (12( Pravilnik o policijskom obrazovanju, Narodne novine, 13/2012, 1339-9278 (13( Pravilnik o utvrivanju zdravstvenih, psihi kih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijem u slu~bu u Oru~ane snage Republike Hrvatske, Narodne novine, 13/2014, 1339-9278 (14( Sikavica, P., Bahtijarevi-`iber, F.: Menad~ment, Teorija menad~menta i veliko empirijsko istra~ivanje u Hrvatskoj, Masmedia, 953-157-455-3, Zagreb, (2004) (15( Solomun, D.: Ljudski resursi u suzbijanju terorizma, Viaedimenzionalan ali integralan pristup terorizmu  jamstvo kompetentnosti i otklon neizvjesnosti, Antolia, K. (Ed), 157-171, 978-953-161-202-9, Policijska akademija, Rujan 2006, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, (2007) (16( Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Narodne novine, 22/2013, 1339-9278     V. meunarodni stru no-znanstveni skup ZA`TITA NA RADU I ZA`TITA ZDRAVLJA 17.-20. IX. 2014. Zadar Hrvatska !d$IfgdTkd$$IfTl,֞ d &`'&{&&`&`&` t644 la]pFytTT.DXjxd$IfgdTxz!d$IfgdTkd$$IfTl,֞ d &`'&{&&`&`&` t644 la]pFytTTƠd$IfgdTƠȠР!d$IfgdTkd $$IfTl,֞ d &`''{'&`&`&` t644 la]pFytTTРԠؠܠd$IfgdT!d$IfgdTkd* $$IfTl,֞ d &`''{''`'`'` t644 la]pFytTT d$IfgdT !kdD $$IfTl,֞ d &`''{''`'`'` t644 la]pFytTT  8Fnnn$d$Ifa$gdM $da$gdf $da$gdf $da$gdodMkd^ $$IfTl, & t644 la]p ytTT$d$Ifa$gdT¦Ц$`jtĮ:<\įfȲҲ6XNPƶBDd履thf5CJOJQJaJhfCJOJQJaJhX CJOJQJaJhf9CJOJQJaJhsCJOJQJaJh0}CJOJQJaJh.6CJOJQJaJhVm;CJOJQJaJhjhj6CJOJQJaJhjhjCJOJQJaJhdCJOJQJaJ- FH"$VX,.LN8X᳧}nnhjhY*CJOJQJaJ j]hY*CJOJQJaJ j[hY*CJOJQJaJhY*CJOJQJaJhfCJOJQJaJhY*hSICJOJQJaJhY*hc3CJOJQJaJhiB*CJOJQJaJph%hc3hc3B*CJOJQJaJphhc3CJOJQJaJ+FHJNRVZ^bhZIIIIII$d$Ifa$gdM d$IfgdM kd $$IfTl4,F[ ?&?  t!6    44 lapytH/Tbfjnrvz~d$IfgdM Ff$d$Ifa$gdM kd$$IfTl4,֞r /[K &?&&&,&&O t!644 lapFytSIT  "$@ZlFf$d$Ifa$gdM d$IfgdM kd $$IfTl4,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSIT$0>XnxFf$d$Ifa$gdM d$IfgdM kd"$$IfTl4,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSIT,@JVFf&$d$Ifa$gdM d$IfgdM VXkdL)$$IfTl4,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSITXZ`jpv~ ,Ff,$d$Ifa$gdM d$IfgdM ,.kd/$$IfTl4,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSIT.06>DJTZ^flt|FfJ3$d$Ifa$gdM d$IfgdM kdx6$$IfTl4,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSIT &*08BHJLNhvFf9$d$Ifa$gdM d$IfgdM  $da$gdfkd=$$IfTl,֞r /[K &?&&&&,&&O t!644 lapFytSITXz ,. "p4pBF$&*,.ֻyjjyhrh6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~OJQJ_HmHnHsHtHJ`J sNormal dCJ_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa Z+@Z  B0Tekst krajnje biljeake dCJaJVoV  B0Tekst krajnje biljeake CharCJaJP*`P B0Referenca krajnje biljeakeH*@@"@ _00Odlomak popisa ^m$T@2T j Zaglavljedp#OJPJQJ^JDoAD j0Zaglavlje CharOJPJQJ^JR @RR j0Podno~jedp#OJPJQJ^JBoaB j0 Podno~je CharOJPJQJ^JX`qX j0Tekst rezerviranog mjesta B*^Jph\@\ j0Tekst balon ia dCJOJPJQJ^JaJXoX j0Tekst balon ia CharCJOJPJQJ^JaJJ'`J j0Referenca komentara CJ^JaJX@X j0Tekst komentaradCJOJPJQJ^JaJXoX j0Tekst komentara CharCJOJPJQJ^JaJDj@D j0Predmet komentara5\bob j0Predmet komentara Char5CJOJPJQJ\^JaJVOV j0tb-na16ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJbOb j0 t-12-9-fett-s ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJN@N "j0 Tekst fusnote!CJOJPJQJ^JaJTo!T !j0Tekst fusnote CharCJOJPJQJ^JaJB&`1B j0Referenca fusnoteH*^JROBR j0t-9-8$ddd[$\$CJOJPJQJ^JaJ6U`Q6 yr0 Hiperveza >*B*ph2)@a2 9% Broj stranicePK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 2lN > X j%;?@ABCEF|Lsxtttt.u>uuu xƠР FbVX,.V<DGHIJKLMNO 0gGccd0gWgrg2lXXXXL# @0(  B S  ?q83l83lC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter xy3000 m ProductIDQ238SUg (*16 )1  " ' @ F    * ;BbcdjAH_d~juLS RWcjS[eg  . 4 A H J S !L!P!!"O"T""""#9#=#>#A#G#R#j#o###$"$=$@$$$$$%%%'%:%>%U%Z%%%%%&&&&&&&&&&|'''''''(O(Q(n(y(((())))))*X*d****++++,C,K,b,k,,---H.V..///%/)////001111112222223T3c3k3q333333334H4M4i4m444444445W5\5555555555555W6]666666667=7@7777777777888/8>8J8T8`8j8s8{8888888888888888889 99999!9#9(9*949A9I9T9Y9[9`9b9m9x99999999999999999999999999999:0:2::::;g;h;;;<<<<<<<<<<<==>>>>??????@4@C@I@V@@@@@@@@@@@@A#A'A8A;AA B'B2BBBBBBBBCCCCCCCDDDEYE^EwEyEEFFFFFFGGHHIIIIIIIIIIIIIIJJJJ J J JJJJJJJ-J2J4J6J8J=JCJHJLJOJRJVJYJ[J]J_JaJcJeJhJvJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK KKKK!K$K'K+K.K2K4K7K;K?KEKPKXK]K`KbKjKlKtKvK{KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLL L LLLLL'L,L.L3L5L:LYYYZZ@[E[^[f[[[\\]]^^^^f_h___________ ` ```aaaaaaaabbJbNbjbobbbbbbbbbccGc!d"d+d;dFdVdXdddddddddddddddeeeeeeee fff&fffff0gugggggggggghbhkh{hhhhhhhhhhhh[ieiti~iiiiiii(j*j,j7jcjujjjjkkkkkkkkkkkkk.l0l3lQ12 $"$=$>$S3U3k3l377777788.818I8J8_8`8r8s888888888888888888888888888999 99999"9$9'9*93949@9A9J9K9S9T9Z9\9_9b9l9m9w9x999999999999999/:2:IIIIIIIIIIJJ%J&J,J-J3J8JK?KAKEKOKPKWKXKaKbKkKlKuKvKzK{KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLL L L LLLLLLL&L'L-L.L4L5L;L$U3l379IL_XiXkkkkkkkkkkkkkkkkkkl.l0l3l() YZac}~LLRRRRVVWXXX[X_X\[^[d[f[^^^^g_h___aaaakkkkkkkkkkkkkkkkkk0l3l|j}迾~"_>k"v@@#gpҬ/A W~l]^QR숀n6Sk$8R]R"'.К,x=+z/`:$Y/4Vz7 %1&T<&m==PX8oh$O}ioCP&hPnYg\ `P`mR2y|O^`^J.^`^J.^`^J.^`^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`^J. hh^h`OJQJo(^`^J)p^p`^J.@ L^@ `L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.P^P`^J. L^ `L^J.^`^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.^`^J.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h^h`^J.P^`P^J..^`^J.x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`^Jo()^`^Jo(.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J.h^h`^J.P^`P^J..^`^J...x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`o(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.8^8`^J)^`^J. L^ `L^J. ^ `^J.x^x`^J.HL^H`L^J.^`^J.^`^J.L^`L^J.^`^Jo(^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.h^h`^J.P^`P^J..^`^J.x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........h^h`^J.P^`P^J..^`^J.x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........h^h`^J.P^`P^J..^`^J.x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........^`o()^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.h^h`^J.P^`P^J..^`^J...x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........h^h`^J.P^`P^J..^`^J.x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........^`^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J.k$R$Y/|g\],x=+P`mW~6S&hPnYioCPR2yh$Om==/A ~}|R"'7 %1z/ 6n %\-2 c?pFP[>J]VpfELm-wm~~0Nt_AyC~M x  r( { B |5SIslIWz!lg"B$9%t&. +Ua,_0;3c3H5.68J$9F9Vm;Dt;e=&>iA B EoIK%O}[fYKH/l8r}eV+ya Y-/L/1axQG7Vd[77q=0wX v08sd[kk@<  #%(+-V.V4V5V6V7V8V92l (@ "$,:@DJNTZ@`lnprtUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri5. .[`)TahomaA$BCambria Math#1jljl[7[7!nr4wkwk 3QHP  $P B2!xx QKONCIPIRANJE I VREDNOVANJE PSIHOFIZI KIH SPOSOBNOSTI DJELATNIKA SLU}BI SIGURNOSTIoDAVOR                         Oh+'0|x  8 D P\dltTKONCIPIRANJE I VREDNOVANJE PSIHOFIZIKIH SPOSOBNOSTI DJELATNIKA SLUBI SIGURNOSTIo Normal.dotmDAVOR2Microsoft Office Word@@ Œ@ Œ[՜.+,D՜.+,@ hp  Home7wk RKONCIPIRANJE I VREDNOVANJE PSIHOFIZIKIH SPOSOBNOSTI DJELATNIKA SLUBI SIGURNOSTI Naslov 8@ _PID_HLINKSA8jc http://www.mup.hr/173.aspxgy_http://www.svijetosiguranja.eu/hr/clanak/2011/12/koliko-su-snazni-nasi-zastitari,209,6607.html8mailto:pavicstipee@gmail.com"mailto:dsolomun@fkz.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry FƒData >1Tableu~WordDocument7NSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q