Naslov
Digitalna kartografija, Priručnik za predmet Digitalna kartografija (2. razred opće gimnazije)
(Digital Cartography, Manual for the course Digital Cartography (2nd grade))

Autori
Šulc, Ivan

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
Srednja škola Ivanec i Srednja Škola Matije Blažine

Grad
Zagreb : Ivanec

Godina
2016

Stranica
123

Ključne riječi
digitalna kartografija; GIS; QGIS
(digital cartography; GIS; QGIS)

Sažetak
Priručnik Digitalna kartografija izrađen je za fakultativni predmet Digitalna kartografija za učenike 2. razreda opće gimnazijeu sklopu projekta "Heureka - spoznajom do uspjeha" financiranog od strane Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. Priručnik je namijenjen praktičnom radu u GIS-u pomoću QGIS softvera. U okviru toga ovaj priručnik stavlja naglasak na upotrebu geografskih informacijskih sustava u prikupljanju, analizi i vizualizaciji prostornih podataka s ciljem dobivanja novih spoznaja o prostoru te prostornim procesima i odnosima. U priručniku su zastupljeni osnovni aspekti rada u GIS-u u okviru geografije, čime se učenicima omogućuje stjecanje osnovnih znanja i vještina vezanih uz prikupljanje, uređivanje i pohranu prostornih podataka te njihovo pretraživanje, analizu i vizualizaciju. Priručnik je podijeljen na pet poglavlja. U prvom poglavlju Uvod u digitalnu kartografiju objašnjeni su osnovni pojmovi kartografija, digitalna kartografija, geografski informacijski sustav te njihova suvremena primjena. Prikazana su osnovna obilježja kartografskih projekcija koje su od iznimne važnosti za izradu karata i rad s prostornim podacima, a učenici se upoznaju s osnovnim alatima za rad u GIS softveru. Drugo poglavlje, Geografska vizualizacija, daje pregled osnovnih metoda vizualizacije prostornih podataka prema skupinama statističkih obilježja te osnovnih zakonitosti i principa u izradi tematskih karata. Učenici u tom poglavlju vizualiziraju gotove prostorne podatke i provode selekcije. U trećem poglavlju, Uređivanje prostorne baze podataka, objašnjavaju se osnovne metode nadogradnje prostorne baze podataka unosom atributivnih podataka, a učenici se upoznaju i s izvorima prostornih podataka. U četvrtom poglavlju, Digitalizacija podataka, naglasak je na kreiranju novih geometrijskih podataka i georeferenciranju karata, čime učenici stječu vještine samostalne izrade prostornih podataka. Posljednje poglavlje, Prostorne analize, bavi se za geografiju i srodne znanosti najvažnijim područjem primjene GIS-a jer omogućava dobivanje novih spoznaja i informacija o prostoru i procesima koji se u njemu odvijaju. U tom se poglavlju objašnjavaju osnovni alati za provedbu prostornih analiza na vektorskim podacima, zatim digitalna analiza reljefa i metode dobivanja odgovora na prostorne upite. U posljednjem je poglavlju predviđeno provođenje terenskog istraživanja s kartiranjem, tijekom kojeg učenik provodi cjelokupni proces istraživanja, od pripreme karte za kartiranje, preko kartiranja na terenu i unosa podataka u GIS, do provođenja prostornih analiza i vizualizacije rezultata vlastitog istraživanja. Na predmetu Digitalna kartografija i u priručniku naglasak je na stjecanju vještina rada u GIS-u putem vježbi namijenjenih praktičnom rješavanju na računalu. Vježbe su osmišljene na način da prate nastavne cjeline i ishode učenja, a objašnjenja i upute su detaljno popraćeni grafičkim prilozima (shemama i screenshotovima). S obzirom na pretpostavljeno usvajanje znanja i vještina tijekom rješavanja zadataka, vježbe su koncipirane od jednostavnijih, koje ne zahtijevaju nikakvo predznanje, do složenijih, koje kombiniraju nova znanja sa znanjima i vještinama usvojenim tijekom prethodnih vježbi. Vježbe su uglavnom zamišljene kao samostalne i zaokružene cjeline namijenjene samostalnom rješavanju. Ipak, nekoliko vježbi u četvrtom i petom poglavlju ima kumulativni karakter. U vježbama 14. i 15. učenici unose u GIS podatke na zadanu temu, u Vježbi 16. provode kartiranje na terenu, a u vježbama 17., 18. i 19. izvršavaju prostorne analize na temelju podataka prikupljenih u prethodno navedenim vježbama. Vježba 20. namijenjena je dobivanju odgovora na prostorne upite na temelju svih podataka iz prethodnih vježbi. Tijekom vježbi učenici rade s prostornim cjelinama različitog obuhvata i mjerila – od lokalne sredine preko regija i Hrvatske u cjelini do cijelog svijeta. To im omogućuje usvajanje kompleksnog problemskog pristupa u analizi prostornih procesa i odnosa od globalne do lokalne razine. Rad s geografskim područjima koja učenicima nisu toliko bliska priprema ih za primjenu svojih znanja i vještina u GIS-u u analizi i vizualizaciji bilo kojeg područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA