ࡱ> bjbjZZ1 8h8haS%8N$rv:"888M9O9O9O9O9O9O9$n;>s9s9880:)4)4)4D88M9)4M9)4)4:8, 98`MBW*8 99F:0v:8R>3> 9> 9,)4s9s94v:> :Dra~en Kova evi Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popova a Josipa Crnoja Bartoli Centar za socijalnu skrb Ivanigrad ANALIZA SADR}AJA LANAKA U ASOPISU LJETOPIS STUDIJSKOG CENTRA SOCIJALNOG RADA U RAZDOBLJU OD 1994. DO 2003. GODINE Stru ni rad UDK 364.46:05 Primljeno: lipanj, 2004. SA}ETAK U prilogu su analizirani lanci objavljeni u asopisu Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada u razdoblju od 1994. do 2003. godine. Svrha rada bila je utvrditi strukturu objavljenih priloga, podru je koje obuhvaaju, autorsku analizu, te ustanove iz kojih dolaze autori objavljenih priloga. Analizirana je i citirana literatura (citiranje stranih i domaih autora, lanaka iz Ljetopisa, te autocitiranje). U prilogu je prikazana i tehni ka analiza radova (obim rada, grafi ki prikazi, tablice). Na taj na in analizirano je ukupno 222 priloga. Klju ne rije i: Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, lanak, stru ni asopis, analiza sadr~aja UVOD Godinu 1994. mo~emo uzeti kao jednu od prijelomnih u razvoju socijalnog rada u Republici Hrvatskoj. Naime, te godine po ela su kontinuirano izlaziti dva asopisa s ciljem znanstvenog i stru nog razvoja u podru ju socijalnog rada. U oba se kao izdava  pojavljuje Pravni fakultet  Studijski centar socijalnog rada. Revija za socijalnu politiku je asopis koji svojim temama obuhvaa airok dijapazon socijalne politike i usmjeren je na socijalne probleme i aktualne druatvene procese. Tematizira mirovinsku, zdravstvenu, obiteljsku, stambenu i obrazovnu politiku, te se bavi podru jem rada, nezaposlenosti, siromaatva i socijalnih pomoi. Nasuprot njemu Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada problematizira suvremene spoznaje o teoriji i metodologiji te obrazovanju u podru ju socijalnog rada. Usmjeren je i na neposrednu primjenu socijalnog rada i srodnih podru ja zna ajnih za razumijevanje i djelotvornije provoenje socijalnih intervencija. Istovremeno oba asopisa uz izvorne radove objavljuju odabrane, manje dostupne prijevode, razli ite dokumentarne priloge, statisti ke podatke, informacije i osvrte, prikaze i recenzije stru nih skupova od zna aja za socijalni rad. Slijedei proces razvoja socijalnog rada tijekom deset godina, asopis Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada do~ivio je promjene u strukturi, uredniatvu i na inu rada. Prvo godiate uredio je Duaan Milinkovi, a iduih devet Marina Ajdukovi. U uredniatvu i stru nom savjetu nalaze se vodei stru njaci i to ne samo iz podru ja socijalnog rada. asopis je do~ivio i promjenu grafi kog dizajna nastojei se i tako pribli~iti svjetskim standardima. asopis se referira u publikaciji Sociological Abstract  Social Sevices Abstract Database. Analiza prvih deset godina asopisa Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, iako nije tako sveobuhvatna da bi omoguila generalizaciju, mo~e pokazati neke trendove razvoja socijalnog rada kao znanosti i ulogu Ljetopisa u tom procesu. Svrha ovog rada je utvrditi strukturu objavljenih priloga, njihove autore i popis literature, kao i tehni ka obilje~ja. Struktura rada obuhvaa kategorizaciju priloga (znanstveni, pregledni, stru ni, studentski rad, prikazi knjiga, asopisa, skupova te ostali prilozi), a zatim podjelu po podru jima koja obrauju. Autorska analiza obuhvaa autore po zastupljenosti, po profesionalnoj strukturi i po mjestu rada (ustanova u kojoj je rad nastao). Analiziran je i popis literature, ukupan broj referenci, reference domaih i stranih autora, reference koje se odnose na asopis Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada te samocitiranost. U radu su promatrane i tehni ke karakteristike radova (obim, grafi ki i tabelarni prikazi). ANALIZA PRILOGA U prvih 10 godiata (od 1994. do 2003. godine) asopisa Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada izialo je 14 brojeva. Do 1999. godine izlazio je godianje jedan broj, a od 2000. godine se asopis pojavljuje kao dvobroj. U navedenom razdoblju 282 autora objavilo je 222 priloga. Pet priloga objavili su autori iz inozemstva: dva su rada iz Slovenije, s Visoke akole za socijalni rad Sveu iliata u Ljubljani, a dva iz Bosne i Hercegovine. Autori jednog od njih su sa Psihijatrijske klinike Klini kog centra Medicinskog fakulteta u Tuzli, a drugog sa Odsjeka za socijalni rad Fakulteta politi kih znanosti Sveu iliata u Sarajevu.. Autorica sa Odsjeka za socijalni rad Sveu iliata u Gteborgu objavila je rad kao koautorica. Struktura priloga Znanstvenih radova objavljeno je 40, stru nih 46, preglednih 28, studentskih radova 6, prikaza (knjige, asopisi, skupovi) 70, a priloga ostalih kategorija (prijevodi, dokumenti, priopenja) 32. U promatranom razdoblju prikazano je 25 knjiga koje obuhvaaju teme iz podru ja socijalnog rada i srodnih znanosti. Objavljeno je 10 prikaza asopisa; 9 prikaza se odnosi na strane asopise, ime se nastoje pratiti relevantna istra~ivanja u svijetu. Jedini prikaz hrvatskog asopisa bio je prikaz prvog godiata Anala studentskog centra u Zagrebu, posveenog problemu ovisnosti (vol. 6.). U Ljetopisu su prikazana 34 skupa koja se u najveem broju odnose na razvoj i unapreenje profesije socijalnog rada, te je dan prikaz jedne institucije. Tablica 1. Kategorizacija priloga objavljenih u Ljetopisu Studijskog centra socijalnog rada od 1994. do 2003. godine Vrsta prilogaN%Znanstveni radovi4018.02Stru ni radovi4620.72Pregledni radovi2812.61Prikazi (knjige, asopisi, skupovi)7031.53Ostalo (prijevodi, dokumenti, priopenja)3214.42Radovi studenata62.70Ukupno222100.00 Podjela prema tematskim podru jima objavljenih priloga prikazana je u Tablici 2. Dominiraju radovi iz obrazovanja u socijalnom radu (12,61%), teme vezane uz rat i posljedice rata (10,81%), nasilje nad djecom i u obitelji (9,46%), te iz prakse socijalnog rada (8,56%). U tri navrata objavljeni su tematski brojevi: dva su posveena razvoju profesije socijalnog rada, a jedan djeci i mladima koja odrastaju u rizi nim okolnostima. Tablica 2. Struktura priloga po podru jima i temama koje obrauju Teme objavljenih prilogaN%Obrazovanje u socijalnom radu2812,61Rat i posljedice rata2410,81Nasilje nad djecom i u obitelji 219,46Praksa socijalnog rada198,56Maloljetni ka delinkvencija i ovisnosti15 6,76Znanost socijalnog rada146,31Teorija i metodologija socijalnog rada135,86Socijalni rad sa starima13 5,86Supervizija12 5,40Socijalni rad s obitelji11 4,96Terapija i tretman11 4,96Osobe s posebnim potrebama10 4,50Socijalni rad u lokalnoj zajednici83,60Socijalni rad s djecom i mladima73,15Etika u socijalnom radu62,70Socijalna politika52,25Ostalo52,25Ukupno222 100,00 Analiza po autorima U promatranom razdoblju u asopisu Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada 222 priloga objavilo je 282 autora. 72 autora pojavljuju se s jednim, 10 s 2, 9 s 3 i 23 autora s 4 i viae priloga. Njihova profesionalna struktura prikazana je u Tablici 3. Socijalni radnici, psiholozi i studenti Studijskog centra socijalnog rada objavili su preko 90% priloga. Od ukupnog broja autora njih 81 (28,72%) su muakog spola, dok ih je 201 (71,28%) ~enskog spola. Tablica 3. Struktura autora po zanimanju Zanimanje autoraN%Socijalni radnik16558,51Psiholog7827,66Student186,38Socijalni pedagog62,13Pravnik41,42Sociolog31,06Ekonomist31,06Ostalo51,78Ukupno282100,00 172 priloga djelo su jednog autora, a 50 ih je raeno u koautorstvu. Broj koautora varira od 2 do 5. Dvoje autora objavilo je 36 priloga, troje 12, a etvero i petero autora po jedan prilog. Dvije treine autora (65,25%) koji su objavljivali u navedenom razdoblju (od 1994. do 2003. godine) ine djelatnici Studijskog centra socijalnog rada. Tri autora koji su naj eae objavljivali u Ljetopisu Studijskog centra socijalnog rada su Ajdukovi, M. sa 27 priloga, Urbanc, K. s 19 i Jankovi, J. s 12 priloga. Tablica 4. Struktura priloga po ustanovama u kojima rade autori Naziv ustanoveN%Studijski centar socijalnog rada18465,25NGO4114,54Druge visokokolske ustanove28,.93Institucije socijalne skrbi196,74Institucije van socijalne skrbi51,77Ministarstva51,77Ukupno282100,00 Literatura Ukupan broj citiranih referenci iznosi 1582 navoda. Viae od polovine potje e iz stru nih asopisa, dok se ostali navodi odnose na knjige, priopenja, statisti ke godianjake, doktorate, magisterije i Internet. Pet priloga iz kategorije stru nih radova ne navode popis literature. U 25 radova citirani su samo strani, a u 2 rada samo domai autori. Najcitiraniji domai autori su Ajdukovi, M. sa 60, Jankovi, J. s 48, Ajdukovi, D. sa 17, Pe nik, N. sa 16, Singer, M. s 15 i Kne~evi, M. s 14 citata. Zastupljenost stranih autora u citiranosti je znatno manja i ne prelazi 10 citata, ato je odreeno znanstvenim interesom autora priloga (Mayer i Salovey s 8, Payne sa 7, Killen s 5 citata). Od svih referenci 47 navoda (2,97%) odnosi se na radove objavljene u Ljetopisu Studijskog centra socijalnog rada. Autocitiranost je zastupljena u 107 navoda, odnosno u 6,76 % samocitata. Tehni ke karakteristike Prilozi obuhvaaju od 3 do 33 kartice teksta. Prosjek radova je 15 kartica. Tabelarne prikaze sadr~i 76 radova (34, 23%). Grafi ke prikaze sadr~i 14 radova (6, 31%). OSVRT NA OBJAVLJENE PRILOGE Pred nama se nalazi deset godina neprekidnog izla~enja asopisa Ljetopis Studijskog centra za socijalni rad. Jedan od razloga zbog kojih je asopis po eo izlaziti le~i i u injenici da se socijalni rad afirmirao kao posebno i osebujno podru je znanosti, edukacije i prakse. Viae od polovine priloga (51,35%) odnosi se na znanstvene, stru ne i pregledne radove. Prosjek od 11,5 novih radova godianje zna ajno afirmira socijalni rad kao znanstvenu disciplinu. U Ljetopisu najbrojnija kategorija priloga (31,53%) pripada prikazima knjiga, asopisa i skupova. Na taj na in daje se struci uvid u najnovija dostignua iz podru ja znanosti socijalnog rada. No, ono ato je bitnije, uo ava se pozitivna dinamika na podru ju izdavanja knjiga i prisutnost socijalnih radnika na znanstvenim skupovima. Od 6. sveska uvedena je kategorija studentskih radova, kojom uredniatvo nastoji pridonijeti razvoju znanstvenog socijalnog rada kod buduih prakti ara i znanstvenika  socijalnih radnika. U njima apsolventi Studijskog centra socijalnog rada prezentiraju rezultate seminarskih ili diplomskih radova, te je 8 studenata objavilo 6 radova pripremajui se tako za daljnji znanstveni rad. Analiza podru ja objavljenih radova sugerira airinu asopisa i autora - samo podru ja obrazovanja u socijalnom radu te rat i posljedice rata prelaze 10% ukupnih tema. Autori sa Studijskog centra socijalnog rada objavili su oko dvije treine (65,25%) svih priloga, ato neizravno pokazuje da Studijski centar  b d t   4 j | "Zv*r####$$J%%**..>/P/p000&1Z1~1111112ްާ haJhCJaJh5\aJh56\]h56CJaJ h] h6 h6]hCJaJ h5\ h\hhCJ aJ hCJ\aJ<$   0 b d t $da$$a$$:`:a$d$da$$a$$da$$a$"p*$$$**n0p0Z1 $d`a$dd` :d $:d`:a$:d`:dZ1v1z1~11111okd$$IfF {' '' 6`q6    2 24a$$q&`#$/Ifa$11111$$q&`#$/Ifa$okd$$IfF {' "" 6`q6    2 24a11 222$$q&`#$/Ifa$okd$$IfF {' "" 6`q6    2 24a2 2h2n2z2$$q&`#$/Ifa$okdk$$IfF {' "" 6`q6    2 24a2 2z2|22233:3<3666b7j7E;R;f;<><@<l<h?|????@@B@D@d@f@@@@@@@@AAABADA^DDTEhEEEE)F*F7F8F]F^FFFFFFFFFFhCJOJQJ^JaJ h5CJOJQJ\^JaJ h6]h56CJaJh5\aJ h5 h5\h haJhCJaJBz2|2222$$q&`#$/Ifa$okd@$$IfF {' "" 6`q6    2 24a223 33$$q&`#$/Ifa$okd$$IfF {' "" 6`q6    2 24a33$3,3:3$$q&`#$/Ifa$okd$$IfF {' "" 6`q6    2 24a:3<3>3@3B3D3F3H3J3666{{{oooiaa$da$:`: $d`a$ $d`a$$da$okd$$IfF {' "" 6`q6    2 24a 6607b7f7j7l77K> $&`#$/Ifkd$$IflFN 6`0:6    4 la$$&`#$/Ifa$ $&`If$da$7777777r $&`#$/IfokdD$$IfFN''' 6`:6    2 24a$$&`#$/Ifa$77>8D8N8rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24aN8P8~888rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24a88889rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFN### 6`:6    2 24a992989B9rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/IfokdZ $$IfFN### 6`:6    2 24aB9D9999rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd! $$IfFN### 6`:6    2 24a99999rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFN### 6`:6    2 24a99: ::rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFN### 6`:6    2 24a::2:5:B:rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokdv $$IfFN### 6`:6    2 24aB:C:V:Y:f:rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd=$$IfFN### 6`:6    2 24af:g::::rb$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24a:::::rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24a:::::rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24a:::;;rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/IfokdY$$IfFN### 6`:6    2 24a;;;;!;rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFN### 6`:6    2 24a!;";);+;0;rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24a0;1;8;<;D;rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFN### 6`:6    2 24aD;E;G;H;I;J;K;L;M;N;O;P;Q;R;f;}}}}}}}}}}d$da$dokdu$$IfFN### 6`:6    2 24af;^?`?b?d?f?h?????$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifd$da$ $d`a$ ??@@@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd<$$IfF5 'D'' 6`6    2 24a@@0@6@B@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24aB@D@T@Z@d@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24ad@f@@@@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24a@@@@@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/IfokdR$$IfF5 ### 6`6    2 24a@@@@@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24a@@@@@rr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24a@AAAArr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfF5 ### 6`6    2 24aAA,A4ABArr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokdn$$IfF5 ### 6`6    2 24aBADALANAPARATAZA\ARETEEE{vi $&`#$/Ifd $:d`:a$$da$okd5$$IfF5 ### 6`6    2 24a EEEEF#F)Frbb$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFM '\ '' 6`6    2 24a$$&`#$/Ifa$)F*F.F1F7Frr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFM ### 6`6    2 24a7F8FUFXF]Frr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd$$IfFM ### 6`6    2 24a]F^FzF}FFrr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/IfokdK$$IfFM ### 6`6    2 24aFFFFFrr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFM ### 6`6    2 24aFFFFFrr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd $$IfFM ### 6`6    2 24aFFFFFrr$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifokd!$$IfFM ### 6`6    2 24aFFFFFFFFFFFF}qeeeq $d`a$ $d`a$$da$$da$okdg"$$IfFM ### 6`6    2 24a FF,INNN.P0PhPjPRTVYZ  $ :da$ :d $d`a$ $d`a$d $:d`:a$$da$ $d`a$$da$FF*I,IMNNN0PhPPQQ@QTT\"2 (  4     VJ\`pt0FNPVbdϾ񩞩zzzzhqmH sH h\Jhq6]mH sH h\Jhq5\mH sH h\JhqmH sH h\Jhq5CJ\mH sH  h6h5CJaJh56] h5hCJaJUh5CJ\]aJ h6]hh56CJaJ0ima vodeu ulogu u znanstvenom i stru nom razvoju discipline ali i to da je asopis prije svega glasilo Studijskog centra. U stru nom razvoju discipline indikativnu promjenu do~ivio je i stav uredniatva prema meuodnosu teorije i prakse socijalnog rada. Dok su u prva tri godiata postojala zasebna podru ja pod nazivom Teorija i metodologija socijalnog rada i Praksa socijalnog rada, nakon petog godiata se u cilju unapreivanja i povezivanja, te poveavanja spoznajne i prakti ne vrijednosti istra~ivanja ta podru ja integriraju u Teoriju i praksu socijalnog rada, odnosno potpuno se izjedna uju nakon promjene koncepta asopisa u svesku 7. Zbog neosporne uloge znanstvenih istra~ivanja u razvoju socijalnog rada potrebno ih je detaljnije analizirati. Prosjek od 4 znanstvena rada godianje slijedi tendenciju drugih srodnih znanstvenih asopisa. Ipak, uo ava se da su prva tri godiata bila najproduktivnija, jer je u njima objavljeno 25 znanstvenih radova (ukupno 62,5%). Nakon o ekivanog zastoja asopis je pre~ivio krizu u godiatima 4 i 5, kad je objavljen po jedan rad, te se asopis posljednja tri godiata ustalio na prosje no 3 znanstvena rada. To mo~e ukazati i na promjene kriterija vrednovanja priloga, koji su uvoenjem dva recenzenta za svaki rad postali rigorozniji. U promatranom razdoblju 26 (56) autora objavilo je 40 znanstvenih radova. Samostalno je objavljeno 26 radova, a 14 ih ima koautore. Sa Studijskog centra dolazi 14 autora, a 12 (13) iz drugih institucija. Podjednaka zastupljenost autora sa Studijskog centra i iz drugih institucija sugerira otvorenost asopisa i nastojanje da se proairi krug suradnika, te interdisciplinarni pristup socijalnom radu. S drugih visokoakolskih ustanova dolazi 5 autora, od kojih je 1 iz inozemstva, a iz prakse 7 (8) autora. U razvrstavanju tema znanstvenih radova ponekad je bilo poteakoa jer naki lanci zadiru u dva ili viae podru ja. Poteakoe su potencirale i nedostatak klju nih rije i, koje su uvedene tek od 2000. godine (sv. 7.). Pripadnost podru ju odreivala se prema vodeoj usmjerenosti rada. Razvoj socijalnog rada kao znanosti i meusobno ula~enje drugih, ali i u druge srodne discipline ilustriraju podru ja objavljenih radova. Najzastupljenije podru je znanstvenih istra~ivanja vezano je uz Domovinski rat, prognanike i posljedice rata; takvih je radova 12 (30% tema), zatim uz maloljetni ku delinkvenciju i probleme ovisnosti - 5 radova (12,5%), te teoriju i metodologiju - 4 rada (10%). Podru je obrazovanja socijalnih radnika, supervizije, zlostavljanje djece i socijalni rad sa starijim osobama bili su zastupljeni sa po 2 rada (po 5%). Tijekom dosadaanjih deset godina izla~enja bilo je brojeva posveenih odreenim temama, ali tek se posljednje tri godine sustavno pojavljuju tematski brojevi. Sredianje teme ili usmjerenost sadr~aja pojedinih brojeva odreivala su druatvena dogaanja u podru ju socijalnog rada, ali i podru je znanstvenog interesa autora. Zbog toga su u prvim brojevima tematski najzastupljeniji lanci koji su obraivali posljedice Domovinskog rata ili djecu iji je razvoj ugro~en. Dva tematska broja (sv. 8. br. 2 iz 2001. i sv. 10. br. 1 iz 2003.) posveena su razvoju profesije socijalnog rada. Pribrojimo li im i sv. 4. iz 1997., koji donosi izlaganja i rasprave sa znanstvenog skupa Aktualni problemi i perspektive socijalnog rada u Hrvatskoj, odr~anog 19. prosinca1997., te sv 6. iz 1999., koji je posveen profesiji socijalnog rada, uo ava se nastojanje Uredniatva da odredi identitet profesije u uvjetima socijalnih reformi, tranzicije i globalizacije. Trei tematski broj (sv. 9. br. 2 iz 2002.) posveen je djeci i mlade~i koja odrasta u rizi nim okolnostima. Djeca i mlade~ iji je razvoj ugro~en bilo zbog nepovoljne situacije, bilo zbog nepovoljnih okolnosti u airem okru~ju bila su i sredianja tema sv. 2 iz 1995. i sv. 5. iz 1998. godine. Profesija iji je cilj dovesti do razvoja i unapreenja ljudskih prava, socijalne pravde i osna~ivanje pojedinaca, grupa i zajednica okree se najranjivijoj populaciji  djeci. Iako su prijevodi birani prema kriteriju zanimljivosti i va~nosti za razvoj socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, odnosno prema potrebi razumijevanja nekih dubljih socijalnih problema, oni oslikavaju ureiva ku politiku asopisa. U razdoblju od 1994. do 2003. godine objavljeno je 12 prijevoda. Tematski su se odnosili na pitanja supervizije (5 radova), nasilja u obitelji i etike u socijalnom radu (po 2 rada), te po 1 rad iz podru ja prakse, socijalne politike i posljedica rata. Prvi prijevod objavljen 1994. godine je Nekoriatenje socijalnih prestacija u Europi autora Wim van Oorschota sa Studija za socijalnu sigurnost iz Nizozemske. Autor teksta govori o fenomenu nekoriatenja socijalnih prestacija, obrazla~ui razloge i imbenike koji na to utje u, te daje pregled nekoriatenja socijalnih prestacija u razli itim europskim zemljama. lanak Razvoj i te~iate supervizije u Njema koj autora Nanda Belardia, profesora socijalne pedagogije na Visokoj stru noj akoli u Klnu, objavljen je 1995. godine. U radu je naglasak na po ecima, razvoju i aktualnoj situaciji koju supervizija ima u Njema koj. Sljedee 1996. godine objavljen je prijevod teksta Barretta S. Harta (Kanada) Ozdravljenje traume i izgradnja mira. Autor je bio voditelj istoimenog projekta koji se provodio na podru ju Pakraca, Osijeka i Podunavlja. U lanku se govori o posljedicama rata, na inima suo avanja s do~ivljenom traumom, te putu ka izgradnji mira. Tri tematski povezana prijevoda objavljena su 1999. godine. U lanku Supervizija  neophodan doprinos kvaliteti profesionalnog postupanja  primjer nizozemskog modela supervizije opisan je razvoj supervizije u Nizozemskoj i ilustriran primjerima supervizijskog podu avanja i treninga. Autor lanka je Luis Von Kessel, andragog, predava  na obrazovnom te aju za supervizore pri Univerzitetu profesionalnih znanosti u Nizozemskoj i predsjednik Udru~enja nacionalnih udruga supervizije u Europi. Rebecca T. Davis, klini ki socijalni radnik, za Ljetopis je priredila rad Koriatenje autoriteta vlasti i moi u superviziji socijalnog rada  iskustva Rumunjske. U tekstu govori o iskustvima Rumunjske povezanim s moi i vrijednostima u superviziji socijalnog rada u okviru postojee prakse. Prijevod Supervizija u `vedskoj, autorice Lisbeth Johnsson s Odsjeka za socijalni rad u Gteborgu, govori o po ecima i razvoju supervizije u `vedskoj. U radu je dan presjek iz kojeg su vidljive tematske odrednice, u inci supervizije u psihosocijalnom radu, modeli, te perspektive budunosti supervizije. I 2001. godine objavljena su tri prijevoda od ega se dva odnose na etiku socijalnog rada. Prvi je Kodeks eti kih na ela u socijalnoj zaatiti Republike Slovenije, a drugi Eti ka na ela i standardi socijalnog rada usvojena na generalnoj skupatini Meunarodnog udru~enja socijalnih radnika u Sri Lanki 1994. godine. Trei prijevod je Grupna psihoedukacija o traumi Nizozemke Anje Meulenbelt, edukatora i supervizora na podru ju rada sa ~rtvama nasilja u obitelji i po initeljima nasilja. U radu su prikazana predavanja sa seminara Tretman nasilnika u sklopu programa izobrazbe hrvatskih stru njaka za rad s po initeljima nasilja. Nastavljajui s tematikom supervizije u socijalnom radu, 2002. godine objavljen je prijevod Supervizija u psihosocijalnom radu autora Mathsa Lundsbyea i Grana Sandella, psihologa koji rade kao supervizori u Centru za socijalnu skrb u Gteborgu. Zna aj tog starijeg rada iz 1980. godine je u razumijevanju pojmova psihosocijalni rad i supervizija s prijedlogom modela supervizije u psihosocijalnom radu. Kako reagirati kad dijete otkrije nasilje oca nad majkom prijevod je dijela kandaske broaure o zlostavljanju u obitelji, koja se temelji na iskustvima i praksi stru njaka koji u profesionalnom dodiru rade s djecom i mladima. Pod naslovom Kulturna kompetencija u praksi socijalnog rada objavljen je 2003. godine prijevod materijala Nacionalnog udru~enja socijalnih radnika SAD-a, u kojem se razmialjanja o pojmu kulturalne kompetencije. Tu se navodi deset standarda kulturalne kompetencije socijalnog rada: etika i vrijednosti, svijest o sebi, meukulturalne vjeatine, pru~anje usluga, osna~ivanje, razli ite radne organizacije, profesionalna edukacija, jezi na raznolikost, meukulturalno vodstvo. Prema izboru prijevoda posredno se mogu zaklju iti stremljenja Uredniatva u pitanjima daljnjeg razvoja socijalnog rada. Budui da asopis nastoji odr~ati znanstvenu razinu koja ovisi o autorima i kvaliteti priloga, zamjerke se odnose na tehni ku stranu asopisa jer nejednaki fontovi, razli ito obilje~avanje podnaslova iste va~nosti i esto nepotrebne praznine umanjuju preglednost i itljivost. Takoer je potrebno viae pozornosti obratiti na to da u sadr~aju broj stranice odgovara tekstu (npr. sv. 4.). ZAKLJU AK Teorija i praksa socijalnog rada do~ivljava ekspanziju te preuzima mnoge i razli ite uloge. Karakterizira ga prijelaz iz pasivno-receptivne na proaktivnu poziciju u druatvu. Pojavljujui se u vremenu oskudne literature, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada tijekom prvih deset godina izla~enja izrastao je u jedini i vodei asopis za teoriju i praksu socijalnog rada. Budui da se ustalio u kontinuitetu, sljedei korak predstavljalo bi vee otvaranje Ljetopisa prema svijetu objavljivanjem stranih autora, odnosno radova na engleskom jeziku, a meunarodnim recenzijama ulazak u relevantnu periodiku socijalnog rada i citirajue publikacije. Dra~en Kova evi The Hospital of Neuropsychiatry Dr. Ivan Barbot Popova a Josipa Crnoja Bartoli University of Zagreb Faculty of Law Department of Social Work ANALYSIS OF ARTICLES IN THE YEARBOOK OF DEPARTMENT OF SOCIAL WORK PUBLISHED FROM 1994 TO 2003 SUMMARY The paper analyses articles published in the journal Yearbook of the Department of Social Work in the period from 1994 to 2003. The purpose of the paper was to determine the structure of the articles published, the field they address and to analyse the authorship of the articles and institutions they come from. The literature cited was also analysed (citing foreign and domestic authors, articles from the Yearbook, and self-citations). The supplement also contains a technical analysis of the works (length of article, graphic presentations, tables). 222 articles have been analysed in this way. Key words: Yearbook of the Department of Social Work, article, content analysis     PAGE  PAGE 2 0nrl  (  :<>@ $:d`:a$:d`:d :d^`:$:d]`:a$  :@d` $ da$ $ :da$ $d`a$@BDFHJLNPRTVx Jh\^`p$a$gdq$a$gdqgdqgdq $:d`:a$prt"$ h]h&`#$$:d`:a$gdq $`a$gdq$a$gdqdfn| 26B $8:  hD0JmHnHuh h0Jjh0JUhGjjhGjUh\Jhq5\mH sH h\Jhq6]mH sH h\JhqmH sH hqmH sH h\JhqmH sH 3/ 01h. A!"#$% $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,5 59/ /  / 2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh5 55#v #v:V  6`q6,,5 59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V l 6`0:6554$$If!vh555#v#v:V  6`:6,559/ /  / 2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh555#v#v:V  6`:6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,5D59/ /  / 2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5D55#vD#v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,5\ 59/ /  / 2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 $$If!vh5\ 55#v\ #v:V  6`6,59/ / / /  2 24 ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHD@D Naslov 1$$dh@&a$5\D@D Naslov 2$$dh@&a$6]8@8 Naslov 3$@&6]T@T Naslov 4 $$:&#$/@&a$ 5\aJ<@< Naslov 5$@& 5CJ\>A`> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa FP@F Tijelo teksta 2$a$5\BB@B Tijelo teksta$dha$ZC@Z Uvu eno tijelo teksta$d`a$NT@"N Blok teksta$hdh]^ha$2)@12 Broj stranice8 @B8 Podno~je  p#DQ@RD Tijelo teksta 3 5CJ \PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] S  $$$'2Fd.5aZ1112z223:3677N889B999:B:f::::;!;0;D;f;?@B@d@@@@@ABAE)F7F]FFFFFF@p/012346789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`  '!!48@0(  B S  ?IK12]^ln-.}~ s t   4 5 ]u  |?@gh 34?Drt68=>k)*,-XY[\Q^_a#$'(CDGHs{|} 5=>?BCYabcfg!"01<=@ADe}~,9:<Zlmp  6?@YZLN&/02gwx{ # $ ' ( 8 9 < = O z )!*!+!,!5!6!!!!!"""""""")"*","."""######$$%%%%Y%Z%%%%%%%)&*&}&~&&&T'V''''''''((())));*<*>*?*P*R*_*`***+++++++,K,L,U,V,a,b,z,{,,,,,----..J.K...........=/?/l/m///000000000000~1111111111&2(2L2M2P2Q2U2V2}2~222b3c3333333333333333333 4 4444444i5j555v6w666666666667!7,7.7d7e7777777777777 8!8'8(81828x8y8888888`9a9o9p9t9u9w9y99999n:o:::::;;;;;;;;i<j<<<<<6=7===>>>>> >'>)>>>>>??/?0?BBBBfChCCCCCDDED`DaDkDlDDDDDDDDDrEuEEEEE,F-F6F7FFF\H]HHHHHHHiIjIIIK KgKhKoKpKKKKKVLWLXLYLLLM"M}M~MMMNNNNOOOO`SaScSdSfSgSiSjSlSmSuSxSSSS@AIKbc  029:\^st7 8 \^mn@DUV68 3467<>ghjkprRV!"&(>?ABFHopr{ 124=ACUVXaeg "()/178;=CRef+1YZjkop  +%'fguvz{  & ( 4 5 ; = C D G H N Z d e !!####$$$$%%|&~&''I)J)))**--//}114466w8y8O:P:3<4<??5D6DFFK KKKMMMMNNOQQRRaScSdSfSgSiSjSlSmSSS33c2:^nVaf1+'P ##$$aScSdSfSgSiSjSlSmSSS`SS"Xbl]6A2 ^`56o(^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. N^`N56o(^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.]6A2"_vzGjqyDaScS@}}}} }#}$}&}'}*Shhh0h2h8ht@h<h@h@hHhNhPhThVhUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialACambria Math"1ϚKϚKq F*q F*!9924d7S7S<3QHX(?2!xx*Dra~en Kova evi , Josipa Crnoja Bartoli Dra~enTija  Oh+'0 (4 T ` l x,Draen Kovaevi , Josipa Crnoja Bartoli DraenNormalTija2Microsoft Office Word@@*@ MB@ MBq F՜.+,0 hp|  *7S +Draen Kovaevi , Josipa Crnoja Bartoli Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`MBData .#1Table>WordDocument1 SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q