Pregled bibliografske jedinice broj: 844512
Povezanost znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti rada s dementnim korisnicima kod zaposlenika domova za starije i nemoćne osobe
Povezanost znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti rada s dementnim korisnicima kod zaposlenika domova za starije i nemoćne osobe // Liječnički vijesnik 138, suplement 2, knjiga sažetaka 3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres / Anić, Branimir (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2016. str. 128-128 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 844512 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti rada s dementnim korisnicima kod zaposlenika domova za starije i nemoćne osobe
(Relationshio between knowledge about dementia and the perceived competence of working with dementia patients in care of employees of home for elderly and disabled)
Autori
Ćoso, Bojana ; Mavrinac, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički vijesnik 138, suplement 2, knjiga sažetaka 3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres
/ Anić, Branimir - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2016, 128-128
Skup
3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.11.2016. - 17.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
demencija; percipirana kompetentnost; znanje o demenciji; domovi za starije i nemoćne osobe; medicinsko osoblje
(dementia; perceived competence; knowledge about dementia; homes for elderly; medical employees)
Sažetak
Demencija je etiketirana kao jedan od četiri glavna javnozdravstvena problema u Republici Hrvatskoj, a novija istraživanja stavova o demenciji kod osoblja zaposlenih u domovima za starije i nemoćne pokazala su izrazito nisko znanje o demenciji koje je u razini znanja kod opće populacije. Demencija uključuje kognitivne, afektivne i bihevioralne promjene koje u kombinaciji izazivaju stresnu situaciju kod zaposlenika domova, naročito ukoliko nemaju dovoljno znanja o demenciji. Percipirana kompetentnost u radu utječe na stvarnu kompetentnost u radu, a u stranim istraživanjima uočena je veza između znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti. Stoga je cilj ovoga rada bio ispitati povezanost znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti zaposlenika domova za starije i nemoćne osobe koji primaju i oboljele od demencije. Ispitanici su podijeljeni na medicinsko i nemedicinske osoblje, ovisno o poslu kojega obavljaju. U ispitivanju je korištena hrvatska verzija Upitnika percipirane kompetentnosti (Leung i sur., 2013) te hrvatska verzija Skale znanja o Alzheimerovoj bolesti, Alzheimer’s Disease Knowledge Scale, ADKS, Carpentera i sur., 2009), verzija za ispitivanje znanja o demenciji. Upitnik percipirane kompetentnosti sastoji se od jednog faktora, dok se ADKS sastoji od šest faktora znanja o demenciji: faktori rizika, dijagnosticiranje oboljenja, tijek bolesti, utjecaj bolesti na život, tretman i upravljanje te njega oboljelih. Rezultati su pokazali povezanost znanja o demenciji i percipirane kompetentnosti kod obje skupine ispitanika. S obzirom na ranije uočenu vezu percipirane kompetentnosti i kvalitete obavljanja posla osoblja zaposlenih na odjelima za osobe s dijagnosticiranom demencijom, rezultati naglašavaju važnost dodatne edukacije osoblja. Pretpostavka je kako bi povećanje znanja o demenciji povećalo i percipiranu kompetentnost u radu s osobama oboljelima od demencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija