Pregled bibliografske jedinice broj: 84380
Vodstvo ustaškog pokreta i križari 1945.-1948.
Vodstvo ustaškog pokreta i križari 1945.-1948. // Časopis za suvremenu povijest, 33 (2001), 1; 19-40 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 84380 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vodstvo ustaškog pokreta i križari 1945.-1948.
(The Leadership of the Ustasha Movement and the Crusaders 1945-1948)
Autori
Radelić, Zdenko
Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 33
(2001), 1;
19-40
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ustaški pokret; križari; Hrvatska; komunizam
(Ustasha movement; Crusaders; Croatian; Communism)
Sažetak
Na temelju donedavno nedostupnih arhivskih dokumenata i literature autor prikazuje nastojanja vodstva ustaškog pokreta u emigraciji nakon 1945. da organizira borbu protiv komunističke vlasti i Jugoslavije u cilju obnove NDH. U tu svrhu planirano je povezati križarske gerilske skupine, koje su djelovale na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pod imenom Hrvatske oružane snage. Računajući na pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije i na sukob s komunističkim Istokom, politička orijentacija i izričaj ustaškog vodstva postala je prozapadna. U kontaktima s njime saveznički obavještajci, uglavnom zainteresirani za vojne informacije i za potencijale križara, inzistirali su na tome da je riječ isključivo o individualnim, a ne službenim vezama. Planovima vodstva da spriječe obnavljanje stranačke vojske i da uvede naziv Hrvatske oružane snage, kako bi izbjegli vjersku podjelu hrvatskog naroda, ispriječilo se ime križara, koje se već uvriježilo, ali i njegov zanemariv utjecaj. Nasuprot "kapitalističko-liberalističkom poretku" ustaško vodstvo naglašavalo je važnost državnog, zadružnog i privatnog vlasništva, kao i nužnost da seljački dom bude temelj "hrvatskog narodnog života". U fazi oružane borbe nije se predviđalo višestranačje, a nakon uspostave države planirala se izgradnja vlasti na načelima narodnog suvereniteta i demokracije. Težilo se povezivanju Hrvatske s "europskom unijom" i Ujedinjenim narodima. Gašenjem gerilskog pokreta u domovini pod učinkovitim udarcima komunističke vlasti planovi ustaške emigracije u potpunosti su spriječeni, a izostankom svjetskog sukoba kontakti s obavještajnim službama zapadnih sila nisu prerasli u ozbiljnije veze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
