ࡱ> bjbj2s2s .PP4+8tD/0: ###-------$502H..##.n*n*n*##-n*-n*n*,,#p6&,-.0/,,3(3,3,n*..n*/3 :PROCIJENA MIKROBIOLO`KE KVALITETE KRMNIVA I KRMNIH SMJESA VDLUFA* METODOM Manuela Zadravec, Mario Mitak Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za mikrobiologiju hrane za ~ivotinje, Savska 143, Zagreb Karakteristika VDLUFA metode je da se pri mikrobioloakoj ispravnosti krmiva i krmnih smjesa ne uzima u obzir samo ukupan broj mikroorganizama (cfu/g) ve i njihova potencijalna patogenost. Prema stupnju potencijalne patogenosti bakterije, kvasnice i plijesni razvrstani su u sedam skupina. Na osnovu broja mikroorganizama u pojedinim skupinama krmiva i krmne smjese razvrstavaju se u etiri kategorije mikrobioloake kvalitete. S obzirom da je u Republici Hrvatskoj na snazi joa uvijek Pravilnik o kakvoi sto ne hrane iz 1998. godine koji regulira higijensku ispravnost krmiva i krmnih smjesa, a ni u Europskoj Uniji ne postoje propisane numeri ke orijentacijske vrijednosti za mikrobioloaku prihvatljivost hrane za ~ivotinje, VDLUFA metoda mogla bi u budunosti biti dobra smjernica u osuvremenjivanju mikrobioloakih standarda krmiva i krmnih smjesa u Republici Hrvatskoj, a podatak o kategoriji mikrobiloake kvaltete na deklariciji hrane za ~ivotinje povealo bi konkurentnost proizvoa a hrane za ~ivotinje na tr~iatu. *VDLUFA  Verband Deutscher Landwirdschaftliche Untersuchungs  Und Forschungsanstalt Klju ne rije i: VDLUFA metoda, kategorizacija mikrobioloake kvalitete, krmiva, krmne smjese UVOD Da bi udovoljila visokim potrebama uzgojnih ~ivotinja kvalitetna krmna smjesa mora biti dobro nutritivno i energetski izbalansirana te mikrobioloaki ispravna. Hrana za ~ivotinje mo~e sadr~avati patogene mikroorganizme koji mogu i u malom broju ozbiljno naruaiti zdravlje ~ivotinja te saprofitske mikroorganizme koji se normalno nalaze u hrani za ~ivotinje koji mogu, ako su prisutni u veem broju, uzrokovati umanjenje nutritivne vrijednosti hrane (Maai i sur., 2002., Magan i Aldred, 2007.). Producirajuu hlapljive metabolite mikroorganizmi mjenjaju miris i okus hrane, ato kao posljedicu ima smanjen unos hrane, probavne poremeaje te smanjenje proizvodnosti ~ivotinja i naruaavanje ~ivotinjskog imuniteta i zdravlja (Markovi i sur., 2005). Osim toga krmiva kontaminirana mikotoksinogenim plijesnima mogu biti izvor mikotoksina koji takoer mogu naruaiti zdravlje ~ivotinja (Osho i sur., 2007., Pleadin i sur. 2012.). Stvarna mikrobioloaka kvaliteta krmiva i krmnih smjesa ne mo~e se utvrditi osjetilima mirisa, vida i okusa, ve je za procijenu kvaltete potrebno izvraiti mikrobiloaku pretragu. Na podru ju Njema ke, Austrije i `vicarske u organizaciji VD LUFA (Verbands Deutscher Landwirdschaftlicher Untersuchungs und Forschungsanstalten) grupacije Ssdamdesetih godina 20. stoljea po eo se sprovoditi monitoring krmnih smjesa na sadr~aj saprofitskih mikroorganizama u krmivima i krmnim smjesama, da bi 1981. godine bila opisana ujedna ena metoda za odreivanje mikrobiloake klasifikacijeske krmiva i krmnih smjesa. Rezultati monitoringa ukazali su da je hrana za ~ivotinje izlo~ena kontaminaciji saprofitskim mikroorganizmima na cijelom putu od polja do valova te da stupanj kontaminacije i zastupljenost razli itih vrsta mikroorganizama ovisi o vremenu nakon berbe (Gafner, 2012). METODA Metoda za mikrobioloaku kategorizaciju krmiva i krmnih smjesa opisana je u VD LUFA knjizi metoda III. Metoda je opisana u etiri standadne operativne procedure (SOP). 1. Metoda 28.1.1. SOP za brojanje mikroorganizama koristei krute hranjive podloge, opisuje koje hranjive podloge se koriste u metodi i njihova receptura. 2. Metoda 28.1.2. SOP koji opisuje brojanje bakterija, kvasaca i plijesni, 3. Metoda 28.1.3. SOP za identifikaciju bakterija, kvasaca i plijesni i 4. Metoda 28.1.4. SOP za procjenu mikrobiloake kvalitete. Prema VD LUFA metodi mikroorganizmi su podijeljeni u grupe ovisno u kojoj mjeri mogu naruaiti zdravlje ~ivotinja. Tako se u 1. i 4. grupi nalaze mikroozrganizmi specifi ni za kontaminaciju na poljima i iji broj opada skadiatenjem. U 2. i 5. grupi se nalaze mikroorganizmi koji se razmno~avaju skaldiatenjem, dok su u 3 i 7. skupini mikroorganizmi koji svojim prisudstvom i u manjem broju naruaavaju zdravlje ~ivotinja (Gafner, 2012.). Orjentacijske vrijednosti (OV)postavljene su kao gornji limit sadra~aja mikroorganizama za po~eljnu kvalitetu za svaki indikacijski mikroorganizam za glavne sastojke krmnih smjesa (~itarice, nuspoizvode industrije ulja, sijeno, slama,) naj eae krmne smjese (peletirane i nepeletirane), ovisno o kategoriji ~ivotinje (~ivotinje u rastu ili odrasle ~ivotinje). OV su izra~ene u cfu/g na temelju kojih se krmiva i krmne smjese razvrstavaju u kategorije od 1 do 4. U tablici 1 je prikazan princip po kojem ispitivana krmna smjesa ili krmovo prelazi u loaiju kategoriju. Tablica 1: Opa interpretacija rezultata prema sadr~aju mikroorganizamau odnosu na orijentacijske vrijednosti Odreen sadr~aj mikroorganizma/OVRazred kvaliteteProcjenad"1xOVIPo~eljna kvaliteta>1xOV do d"5xOVIISmanjena kvaliteta>5xOV do d"10xOVIIILoaa kvaliteta>10xOVIVNe preporu a se za hranidbu ~ivotinja RASPRAVA Prednost VDLUFA metode le~i u tome da ona na objektivan na in kategorizira mikrobioloaku kvalitetu hrane za ~ivotinje uzimajui u obzir o kojem se krmivu radi te o tome za koju je kategoriju ~ivotinja namijenjena, je li krmna smjesa podrvgnuta peletiranju te o rodovima mikroorganizama koji se nalaze u hrani za ~ivotinje. Stoga nije svejedno ima li u smjesi saprofitskih mikrorganizama ili indikatora zagaenja, jer je za indikatore zagaenja orijentacijska vrijednost 5 puta manja nego za saprofitske mikroorganizme. U l 71 Pravilnika o kakvoi sto ne hrane NN 26/98, koji je joa uvijek na snazi, pri interpreaciji rezultata orijentacijske vrijednosti za kvasce i plijesni jednake su bez obzira na rod mikroorganizama, osim ato postoje orijetacijske vrijednosti za  mlade i  odrasle kategorije ~ivotinje. Ni europsko zakonodavstvo nema odreene orijetacijske vrijednosti za mikrobioloaku kvalitetu hrane za ~ivotinje, ve svakoj lanici daje da sama odredi kriterije za mikrobiloaku kvalitetu hrane za ~ivotinje (Zakon o hrani, EC 582/2004). Smjernice koje propisuje europsko zakonodavstvo u vezi mikrobioloake kvaltete hrane za ~ivotinje su direktive EC 183/2005 i EC 2073/2005, ali ne sadr~e numeri ke orijentacijske vrijednosti ve samo govore da dr~ave lanice moraju propisati da krmiva mogu prometovati u Zajednici samo ako su nepokvarene, izvornog porijekla i pogdne za prodaju. Prou avajui dostupne zakonske regulative drugih dra~ava lanica EU, ni jedna dr~ava lanice nema regulirano zakonom orijentacijske vrijednosti za mikrobiloaku kvalitetu hrane za ~ivotinje na ovako detaljan na in. Orijetacijske vrijednosti propisane su na na in kao i u Republici Hrvatskoj (u `vedskoj) ili uope nisu propisane. VD LUFA metoda koristi se u zemljama lanicama njema kog govornog podru ja i u svakodnevnom radu jer pos t Dd tvϺxi]N]hh:CJOJQJaJh:CJOJQJaJh־ֲ־ֲֲ֦֦pahhCCJOJQJaJhxhCCJOJQJaJh:CJOJQJaJhSg|CJOJQJaJhJBhX6CJOJQJaJhX6CJOJQJaJhl^CJOJQJaJh-gCJOJQJaJh]VCJOJQJaJhJBhCCJOJQJaJhCCJOJQJaJhhCCJOJQJaJ&( !!! !!,!F!!!####.$0$ٻٯyj^jjZjjhCh!;CJOJQJaJhmhCCJOJQJaJhMCJOJQJaJhihCCJOJQJaJh#ihCCJOJQJaJhX6CJOJQJaJhl^CJOJQJaJhJBh:CJOJQJaJhh:CJOJQJaJh:CJOJQJaJhhCCJOJQJaJhCCJOJQJaJ0$4$8$$$4%6%8%%%^'t'''|(~(((*V*X*x*r+v+x+~+++>,R,T,,-- -ʾʲʦʗʋʋ|||mʋm]h'ThC5CJOJQJaJh- hCCJOJQJaJh- h;!CJOJQJaJh;!CJOJQJaJhhCCJOJQJaJh:CJOJQJaJhLtCJOJQJaJhl}CJOJQJaJhCCJOJQJaJhmhCCJOJQJaJhVN*hCCJOJQJaJh#iCJOJQJaJ" -"-$--d.f.l.p...........//0/2/:/>///@1B1,282J2V2\23333 4445567ǷǷǷǷǷǷ֫֫֓ևևxև֟hVN*hCCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh:iCJOJQJaJhgCJOJQJaJh;!CJOJQJaJhChhCCJOJQJaJhCCJOJQJaJh'ThC5CJOJQJaJh#i5CJOJQJaJ+d.f.r.v..q```$dh$Ifa$gd/vkd$$IflF #) .  t06    44 layt3.....q```$dh$Ifa$gd/vkd$$IflF #) .  t06    44 layt3.. //0/q```$dh$Ifa$gd/vkd^$$IflF #) .  t06    44 layt30/2/@/F//q```$dh$Ifa$gd/vkd $$IflF #) .  t06    44 layt3////[H`J`^`eeq`SSSSSSS $dha$gd/v$hdh^ha$gd/vkd$$IflF #) .  t06    44 layt3 7777\888888N9v9:::<<<<====VXY[[[ٻ唅vjhYh:hCCJOJQJaJUhoCJOJQJaJhSp(hCCJOJQJaJhNCmhNCmCJOJQJaJhNCmCJOJQJaJhMCJOJQJaJhubhCCJOJQJaJhubh:iCJOJQJaJh:ih:iCJOJQJaJh:iCJOJQJaJhCCJOJQJaJhahCCJOJQJaJtoji veliki interes od proizvoa a hrane za ~ivotinje i uzgajiva a ~ivotinja za poznavanjem mikrobiloake kvalitete kao garancije dobrog proizvoda (Gafner, 2012). U `vicarskoj je metoda prepoznata kao dobra nadopuna nutritivnoj kvaliteti hrane za ~ivotinje koja se provodi u sustavu monitoriga hrane za ~ivotinje, pri emu se velika pa~nja posve uje slami kao stelji i krmivu zbog aste pove ane konatminacije sporama plijesni (Wichert i sur. 2008, ALP 2010). Prednost ove metode je takoer ato za njeno provenje koriste dobro znane klasi ne mikrobiloake tehnike. Mo~da jedan manji nedostatak je potrebno znanje identifikacije mikroorganzama poraslih na hranjivim podlogama te njihovo pravilno rasporeivanje u pripadajue grupe. Ovom metodom u zadnjih 4 godine u Laboratoriju za mikrobilogiju hrane za ~ivotinje pri Hrvatskom veterinarskom institutu analizirano je i kategorizirano preko 100 uzoraka krmiva i krmne smjese (Zadravec i sur. 2010, Zadravec i sur. 2011, Zadravec i sur. 2014). Rezulati koji su dobiveni ukazuju da na hrvatskom tr~iatu prevaladavaju krmiva i krmne smjese 1. i 2. razreda kvalitete u 70%. Meutim, zabrinjava podatak da je 20% krmiva i krminih smjesa uvraeno u 3. razred kvalitete, a ak 10% ispitivanih uzoraka kalsificirano je kao razred 4., kao neupotrebljivi za hranidbu ~ivotinja. ZAKLJU AK S obzirom da je u Republici Hrvatskoj na snazi joa uvijek Pravilnik o kakvoi sto ne hrane iz 1998. godine koji regulira higijensku ispravnost krmiva i krmnih smjesa, a ni u Europskoj uniji kriteriji za mikrobiloaku kvalitetu nisu jasno odreeni, VDLUFA metoda mogla bi u budunosti biti dobra smjernica u osuvremenjavanju higijeskih standarada krmiva i krmnih smjesa u Republici Hrvatskoj. Osim toga, podatak o kategoriji mikrobioloake kvalitete na deklariciji hrane za ~ivotinje povealo bi konkurentnost proizvoa a hrane za ~ivotinje na tr~iatu, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u zemljama Europe. LITERATURA: AGROSCOPE LIEBEFELD  POSIEX (ALP) (2010): Support on feed quality for everyday practice. Project status 2010. EC (2004): Regulation EC 852/2004 of the European Parlament and of the Council of 29 April 2004 on the hygiene of foodstuffs. EC (2005): Regulation 183/2005 of the European Parlament and of the Council of 12 January 2005 laying down requirements for feed hygiene. Official Journal of the European Union L 35/22. EC (2005): Commision Regulation 2073/2005 of 15 November 2005 on microbiological criteria for foodstafs. Official Journal of the European Union L 338/1. GAFNER, J. L. (2012): Microbiologische qualitt von Futtermitteln. Agrarforschung Sweiz 3, 252-257. MAGAN, N. and D. ALDRED (2007): Post-harvest control strategies: Minimizing mycotoxins in the food chain. Int. J. Food Microbiol. 119, 131-139. MARKOVI, R. V., N. D. JOVANOVI, D. S. `EFER i Z. J. SINOVEC (2005): Mould and mycotoxin contamination of pig and poultry feed. Proc. Nat. Sci, Matica Srpska Novi Sad, 109, 89-95. MA`I, Z., D. JAKI-DIMI, V. STANEV i Z. SINOVEC (2002): Pregled kvaliteta smeaa za ishranu svinja. Vet. oglasnik 56, 41-52. NARODNE NOVINE (1998): Pravilnik o kakvoi sto ne hrane. Narodne novine 26, 1998. OSHO, I. B., T. A. M. AWONIYI and A. I. ADEBAYO (2007): Mycological investigation of compounded poulitry feeds used in poultry farms in southwest Nigeria. Afr. J. Biotech. 15, 1833-1836. PLEADIN, J., M. ZADRAVEC, N. PER`I, A. VULI and M. MITAK (2012): Mould and mycotoxin contamination og pig ffed in northwest Croatia. Mycotoxin Res. 28, 157-162. VDLUFA (2007a): Standard operating procedure for the enumeration of micro-organisms using solid culture media. In VDLUFA Method Book III, Supl. 7 (ch 28.1.1.). Darmstadt: VDLUFA. VDLUFA (2007b): Standard operation procedure to enumerate bacteria, yeasts, moulds, and Dematiaceae. In VDLUFA Method Book III, Supl. 7 (ch 28.1.2.). Darmstadt: VDLUFA. VDLUFA (2007c): Standard operating procedure for identifying bacteria, yeasts, moulds, and Dematiacae as product-typical or spoilage indicating microorganisms. In VDLUFA Method Book III, Supl. 7 (ch 28.1.3.). Darmstadt: VDLUFA. VDLUFA (2007d): Standard operating procedure for microbiological quality assessment. In VDLUFA Method Book III, Supl. 7 (ch 28.1.4.). Darmstadt: VDLUFA. WICHERT, B., S. NATER, M. M. WITTENBRINK, P. WOLF, K. MEYER and M WANNER (2008): Judgement of hygienic quality of roughage in horse stables in Switzerland. J. Anim. Physoil. An. N. 92, 432-437. ZADRAVEC, M., V. JAKI, M. MITAK, D. MAJNARI (2010):  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=522958" \t "_blank" Higijenska kategorizacija smjesa za muzne krave prema VDLUFA metodi. 39. hrvatski simpozij mljekarskih stru njaka s meunarodnim sudjelovanjem :, Zbornik sa~etaka. Opatija, Hrvatska. pp 86-86. ZADRAVEC, M., V. JAKI, M. MITAK, D. MAJNARI (2011):  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=522959" \t "_blank" Higijenska kategorizacija smjesa za perad prema VDLUFA metodi. IX. simpozij Peradarski dani 2011 s meunarodnim sudjelovanjem. Zbornik. `ibenik, Hrvatska. pp 171-173. ZADRAVEC, M.; V. JAKI TKALEC, M. MITAK, D.MAJNARI (2014):  HYPERLINK "https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=701562" \t "_blank" VDLUFA metoda-metoda za higijensku kategorizaciju krmiva i krmnih smjesa. Zbornik sa~etaka 21. meunarodnog savjetovanja Krmiva 2014 / Luci, Slavko (ur.). Zagreb : Krmiva d.o.o., 2014. 13-13. Microbilogicl quality assessment of feed by VDLUFA method A characteristic of the VDLUFA method is that the microbiological safety of feed and feeding stuffs does not take into account only the total number of microorganisms (cfu/g), but also their potential pathogenics. According to the degree of potential pathogenic of a bacteria, yeasts and molds were classified into seven groups. Based on the number of microorganisms in certain groups, feed and feeding stuffs are classified into four categories of microbiological quality. In the Republic of Croatia there has been and there still is in force Ordinance on the quality of animal feed since 1998 governing the microbiological properties of feed and feeding stuffs, and even in the European Union there are no prescribed numerical reference values for the microbiological acceptability of feed and feeding stuffs, therefore the VDLUFA method could be in the future a good guideline in the modernization of the microbiological standards of feed and feeding stuffs in the Republic of Croatia. Information about the microbiological quality on the label of a feed product would increase the competitiveness of a feed manufacturer in the market place.      PAGE \* MERGEFORMAT 1 [[8\Z\\\\|^^F`H`J`bcccccdd h"h|jjbqq4r⻯ym^G-hthCB*CJOJQJaJmH phsH hthCCJOJQJaJhGCJOJQJaJhahCCJOJQJaJhCJOJQJaJhAsxhCCJOJQJaJhCCJOJQJaJhMCJOJQJaJh9BCJOJQJaJhGh9BCJOJQJaJhCJOJQJaJhGh =CJOJQJaJhGhoCJOJQJaJe4efghi|jkmnnpbqrtuwx{T} & Fdhgd/v$ & F dhxa$gd/v$ & Fdhxa$gd/v$ & Fdha$gd/v $dha$gd/v4r6rrrr:szs~sssssst:tuDuVuZutuuuuuvvïϯϯϯϯϯϯϯϯϯϯu-hCB*CJOJQJ\]aJmH phsH $hthCCJOJQJaJmH sH hCCJOJQJaJmH sH 'hCB*CJOJQJaJmH phsH hCCJOJQJaJ-hthCB*CJOJQJaJmH phsH 1hthCB*CJNHOJQJaJmH phsH $vBvDvjvlvvvvvwwwwwwxxxΛpZpZ@1h@ h@ CJOJQJaJ3h@ hC;B*CJOJQJ\aJmH phsH *hCB*CJOJQJ\aJmH phsH -hC;B*CJOJQJ\aJmH phsH 'hCB*CJOJQJaJmH phsH -hthCB*CJOJQJaJmH phsH 7hthCB*CJNHOJQJ\]aJmH phsH -hCB*CJOJQJ\]aJmH phsH 3hthCB*CJOJQJ\]aJmH phsH xxxxxxxxxyyyyzzzzz{*{0{:{B{N{V{h{z{|{||~|||||}}R}ҫ囎ҫoohQIh@ CJOJQJ]aJh Ph@ CJOJQJaJh@ CJOJQJ]aJhIh@ CJOJQJ]aJ/h@ h@ 0J>*B*CJOJQJ\aJphh@ h@ CJOJQJaJ%jh@ h@ CJOJQJUaJhIh@ CJOJQJaJh@ CJOJQJaJ%R}T}j}l}p}t}}}}}}T~V~~~~~`ƷqaQAhYh/v5CJOJQJaJh/vh@ 5CJOJQJaJhYh@ CJOJQJ]aJ/h@ h@ 0J>*B*CJOJQJ\aJphh@ h@ CJOJQJaJ%jh@ h@ CJOJQJUaJh@ CJOJQJaJhYh@ CJOJQJaJh/&h@ 5CJOJQJaJhg5h@ CJOJQJaJ3h@ h@ ;B*CJOJQJ\aJmH phsH PBDHJNPTVZ\$a$d $dha$gd/v $dha$gd/v dhgd/vNPp<>^`*,DF`fvzĂƂނ ,.24RT\^dfʃ҃ʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻʻh9u+hCCJOJQJaJ h9u+hC0JCJOJQJaJ'h hC5CJOJQJaJmH sH h h 5CJOJQJaJJjl|~„ބ FH|օ؅24RTnv~ĆІ҆ .0<>fhЇ҇և؇ .TVjlrtȈʈ>@BDhrV`$h9u+hCCJOJQJaJmH sH h9u+hCCJOJQJaJ h9u+hC0JCJOJQJaJNDFJLPRVX\^hrV`hMmHnHuh3jh3Uh \jh \U,1h. A!"#$% $$If!vh5) 5. 5 #v) #v. #v :V l t06,5) 5. 5 yt3$$If!vh5) 5. 5 #v) #v. #v :V l t06,5) 5. 5 yt3$$If!vh5) 5. 5 #v) #v. #v :V l t06,5) 5. 5 yt3$$If!vh5) 5. 5 #v) #v. #v :V l t06,5) 5. 5 yt3$$If!vh5) 5. 5 #v) #v. #v :V l t06,5) 5. 5 yt3j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J CNormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List O ChpsV @V C0Footer p#dCJOJPJQJaJtHJJ C0 Footer CharCJOJPJQJ^JaJtH4U@!4 @ 0 Hyperlink >*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 4 ***-v0$ -7[4rvxR}D!"#$*EGHIJLMNd...0//e %&'()FKu,,,--3../g/4XXX $&-!8@0(  B S  ?IJahL\LN_nwy LV 68LO29OPgi} !#$)EO"'1>DKU_egkn    v }   b m n z  q x  & W ] r s t | " , 1 3 6 = `bdl>HPQk{+-<F)+psu|)36;NORU[atux{"%+./;H KWx 89LOX\suy|AP'fhnrDP+-dk !"GTVYsz256:;BKNPST\ruwy  !!!U!f!|!!!!!!!!!!G"I"""""l#o#{#~#$$5$8$l$n$$$1%2%@%C%%%&&&&v&~&&&&&''H'N'( (((((/)3)8):)X)h)))))))\*f*******U+Y+^+`+#,*,@,C,J,L,N,P,W,Y,a,c,m,u,,,,,-]-_-{-|------------.3.6.V.X.p.v.}...............&/g/j/////////0000,00040;0I0N0R0^0d0h0l0q0000000000000 1 11"1$1'1/11171<1A1G1R1W1c1e1x1|11111111111111112)2022262;2F2Q2U2c2j2x2}2222222222222 33+3/33383Q3V3\3d3i3m3z3}333333333333334 444'4)4.4E4L4Q4U4X4i4k4n444444444444444IJgh!"} PQ()1389MO]^`asu  " # """"""z#{#4$5$$$1%2%%%v&w&&&G'H'(((()X))}***:+@,{-|-..//004444444444443 l m n o syAAfhnp  ""2%2%((///044444444444v=ce0^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.v=c65*M;!e8:!;I,*M \l^rV`:immNCm?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxy{|}~Root Entry F`&Data P1TableX/3WordDocument.SummaryInformation(rDocumentSummaryInformation8zCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q