Pregled bibliografske jedinice broj: 842527
"Unterstadt" Ivane Šojat-Kuči kao roman pamćenja
"Unterstadt" Ivane Šojat-Kuči kao roman pamćenja // Riječki filološki dani: Zbornik radova s Desetoga znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 27. do 29. studenoga 2014. / Badurina, Lada (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016. str. 205-220 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 842527 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Unterstadt" Ivane Šojat-Kuči kao roman pamćenja
(Ivana Šojat Kuči`s "Unterstadt" – A Novel of Remembrance)
Autori
Durić, Dejan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani: Zbornik radova s Desetoga znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 27. do 29. studenoga 2014.
/ Badurina, Lada - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016, 205-220
ISBN
978-953-7975-34-0
Skup
Riječki filološki dani 10
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 27.11.2014. - 29.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
invidualno pamćenje ; kolektivno pamćenje ; iskustveni modus ; antagonistički modus ; rad pamćenja ; narativne strategije ; metafore pamćenja
(individual memory ; collective memory ; antagonistic mode ; experiential mode ; narrative strategies)
Sažetak
Roman Unterstadt Ivane Šojat-Kuči sagledava sudbine više generacija jedne obitelji njemačkih doseljenika prije i nakon Drugoga svjetskoga rata u Slavoniji i Osijeku, kroz prizmu konstrukcije individualnoga, autobiografskoga pamćenja posljednjeg potomka obitelji, na temelju čega se potom zrcali složena kolektivna problematika. Izlaganje sagledava navedeni roman kroz prizmu proze pamćenja (termin Birgit Neumann), čija je temeljna karakteristika da nastoji iznijeti priču koju pripadnici određene kulture pripovijedaju kako bi odgovorili na pitanje o vlastitom identitetu (Tko sam ja?, Tko smo mi?). Time u romanu dolazi do povezivanja pamćenja (kao javnoga), sjećanja (kao privatnoga i subjektivnoga) i povijesti, na čijem će se suodnosu temeljiti ovaj rad.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
