Pregled bibliografske jedinice broj: 842162
II svjetski rat kao transgeneracijska trauma: sablasti prošlosti među mladima u Hrvatskoj
II svjetski rat kao transgeneracijska trauma: sablasti prošlosti među mladima u Hrvatskoj // Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja ; Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2015. str. 125-144
CROSBI ID: 842162 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
II svjetski rat kao transgeneracijska trauma:
sablasti prošlosti među mladima u Hrvatskoj
(II World Was as transgenerational trauma: specters
of the past among youth in Croatia)
Autori
Blanuša, Nebojša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj
Urednik/ci
Ilišin, Vlasta
Izdavač
Institut za društvena istraživanja ; Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
125-144
ISBN
978-953-6218-66-0
Ključne riječi
transgeneracijska trauma ; politička biografija ; NOB ; NDH ; nacionalizam ; autoritarnost
(transgenerational trauma ; political biography ; NOB ; NDH ; nationalism ; authoritarianism)
Sažetak
Prvo, po dubinskoj strukturi doživljavanja, povijesna kontroverza i rascjep na liniji NOB – NDH među mladima se ne razlikuje u odnosu na ostatak populacije. Međutim postoje razlike u intenzitetu doživljaja. Emocionalna ostrašćenost rascjepa je među mladima slabija, postoji veća distanca i manja percepcija važnosti obje strane u sukobu, kao i veća otvorenost prema kritičkom razmatranju nedjela počinjenih u Domovinskom ratu, kao i problematičnih aspekata dalje i bliske prošlosti. Međutim, kad dublje zagrebemo i analiziramo razlike među mladima sukladno njihovoj podršci idejama NOB-a i NDH, tada se uočava kontinuitet starih podjela koje su gotovo izražene na stereotipnoj razini. Očituju se u sklonosti mladih koji podržavaju NDH tradiciju prema autoritarnosti i nacionalizmu, nasuprot mladih koji podržavaju NOB tradiciju, koji su više skloni kritičkom odnosu prema službenom prikazivanja hrvatske povijesti, otvorenosti prema prošlosti i uobičajeno demoniziranim etničkim skupinama. Još veće razlike među njima dolaze do izražaja u pogledu spremnosti suočavanja s tamnom stranom Domovinskog rata, percepcije ekonomske diskriminacije po etničkoj i religijskoj osnovi te u pogledu političkih svrstavanja između desnice i ljevice, koja su sukladna s rezultatima istraživanja na starijim generacijama. Uz reprodukciju rascjepa, pojednostavljene predodžbe i nespremnost upuštanja u kritiku vlastitih redova jasno su prisutni među pobornicima NDH tradicije. Kada analiziramo četiri ciklusa izbornih studija sve se manje mladih deklarira kao pripadnici konkretnog političkog svjetonazora ali u zadnje vrijeme značajno raste broj onih koji tvrde kako su njihovi preci bili izvan sukoba. To ukazuje na potrebu za distanciranjem od postojećeg rascjepa i njegovo potiskivanje a ne puki zaborav i blijeđenje traumatskog sjećanja a time i na nespremnost na konstruktivno suočavanje s prošlošću. K tome, postojeći rascjep na liniji NDH – NOB slabi i prisutna je tendencija smanjenja važnosti političke biografije za stavove prema konkretnim političkim strankama. No, ideološka podijeljenost simetrična s povijesnim rascjepom i dalje postoji. Također, sklonost mladih desne ideološke provenijencije autoritarnim tendencijama i netoleranciji ponovo se pojavljuje kao izraz sklonosti prema jakim vođama nasuprot demokratskom poretku. To je upozoravajući podatak za svaku zemlju kojoj je stalo do razvijanja političke kulture utemeljene na vrijednostima pluralizma, tolerancije, otvorenosti prema drugima i vladavini prava, nasuprot monolitno definiranom i propisanom identitetu. To posebno vrijedi za Hrvatsku, gdje se slične pojednostavljene „borbene“ ideje nerijetko nastoje prikazati dominantnima, premda to one nisu. Stoga je potrebno još jednom naglasiti važnost političkog obrazovanja i sukladno tome podsjetiti na riječi Thomasa Jeffersona iz 1816. godine: Ako nacija očekuje da je moguće istodobno biti u neznanju i slobodan u stanju civiliziranosti, tada očekuje ono što nikad nije, niti će ikada postojati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
015-0152482-2476 - JAVNOST, ELITE, MEDIJI I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ULASKA HRVATSKE U EU (Blanuša, Nebojša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Profili:
Nebojša Blanuša
(autor)