Pregled bibliografske jedinice broj: 840912
Frane Petrić o polusvetom pjesništvu
Frane Petrić o polusvetom pjesništvu // 25. Dani Frane Petrića. Glavna tema: Jezik i spoznaja/Stalna tema: Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Babel, Krešimir ; Barišić, Pavo ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb, 2016. str. 125-126 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 840912 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Frane Petrić o polusvetom pjesništvu
(Frane Petrić on Semicasred Poetry)
Autori
Metesi Deronjić, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. Dani Frane Petrića. Glavna tema: Jezik i spoznaja/Stalna tema: Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu
/ Babel, Krešimir ; Barišić, Pavo ; Matijević, Mira - Zagreb, 2016, 125-126
Skup
Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu. 25. Dani Frane Petrića
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 28.09.2016. - 01.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Frane Petrić ; Della poetica ; La deca semisacra
Sažetak
Godine 1588. Petrić je dovršio pisanje svoje posljednje pjesničke dekade Poetike (Della Poetica). Za razliku od prethodne Dekade o svetom pjesništvu (La deca sacra, 1588), u kojoj je obradio u cijelosti božansku materiju pjesništva, u Dekadi o polusvetom pjesništvu (La deca semisacra) Petrićev se interes premješta na polusveto pjesništvo koje jednim dijelom sadrži božansku materiju, a drugim dijelom za svoju građu uzima prirodu i ljudska djela. Sagledavajući značajke i načine obrade predmeta polusvetog pjesništva, Petrić ponavlja određene postavke svoje teorije izložene u prethodnim dekadama. To se prije svega odnosi na temeljni stav o pogrešnom učenju o imitaciji iz kojeg proizlazi da se pjesnikom ne može nazvati onaj tko ne oponaša. Petrić će primjerima polusvetog pjesništva nastojati dokazati da je predmet pjesništva univerzalan. Na taj način Empedoklo ili bilo koji drugi pjesnik koji u svojim stihovima obrađuje građu iz prirode, umjetnosti ili znanosti nije ništa manji pjesnik od primjerice Homera. Mnogi pjesnici i njihova djela poput Orfejeve Astronomije i Fizike, Horacijeve i Vidine Poetike (obje izložene u stihovima), Orfejeve i Hesiodove Teogonije potvrđuju da imitacija nije uzrok i izvor pjesništva. Bit pjesništva leži u invenciji, u izmišljanju, povezivanju kontrarnosti kojima se ostvaruje začudno. A ono je izvor mudrosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-3524 - Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12.-20. stoljeća (HRFIZ) (Banić-Pajnić, Erna, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za filozofiju, Zagreb
Profili:
Željka Metesi Deronjić
(autor)
