Pregled bibliografske jedinice broj: 840378
Zemunik na starim geografskim kartama – rekonstrukcija razvoja i značenja ravnokotarskoga naselja u svjetlu kartografskih izvora
Zemunik na starim geografskim kartama – rekonstrukcija razvoja i značenja ravnokotarskoga naselja u svjetlu kartografskih izvora // Zemunik u prostoru i vremenu / Faričić, Josip ; Dundović, Zdenko (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2016. str. 198-225
CROSBI ID: 840378 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zemunik na starim geografskim kartama – rekonstrukcija razvoja i značenja ravnokotarskoga naselja u svjetlu kartografskih izvora
(Zemunik on Old Geographic Maps – A Reconstruction of the Development and Significance of Ravni Kotari Settlements in the Light of Cartographic Sources)
Autori
Faričić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zemunik u prostoru i vremenu
Urednik/ci
Faričić, Josip ; Dundović, Zdenko
Izdavač
Sveučilište u Zadru
Grad
Zadar
Godina
2016
Raspon stranica
198-225
ISBN
978-953-331-115-9
Ključne riječi
Zemunik, Zadar, Hrvatska, karta, kartografija, geografija
(Zemunik, Zadar, Croatia, map, cartography, geography)
Sažetak
Stare su karte, uz brojne druge izvore geografskih podataka, nezaobilazni dokumenti koji svjedoče o stupnju geografskih spoznaja o Zemuniku i predodžbi zemuničkoga prostora s obzirom na njegovo značenje u društveno- gospodarskom sustavu kojemu pripada. Iz sadržaja starih karata moguće je iščitati formalna obilježja (ponajprije smještaj, vrstu i dimenzije) i funkcije glavnih geografskih objekata u zemuničkom prostoru. Prvi kartografski prikaz Zemunika potječe iz prve polovice 16. st. Od tada je to ravnokotarsko naselje redovito prikazivano na ranonovovjekovnim kartama. Zanimanje kartografa za Zemunik bilo je velikim dijelom potaknuto značenjem tog naselja i utvrde na Gradini u doba mletačko-osmanlijskih sukoba u 16. i 17. st., a zatim i značenjem Zemunika u prometnom sustavu sjeverne Dalmacije. Naime, Zemunik je više od stoljeća bio najzapadnije snažno osmanlijsko uporište u zaobalju središnjeg dijela hrvatskoga Jadrana, a ujedno i jedno od ključnih čvorišta na prometnom koridoru koji je povezivao Zadar s kontinentalnom unutrašnjošću. Tijekom 18. st. Zemunik je detaljno prikazivan na kartama izrađenim u zadarskim radionicama na temelju parcijalnih izmjera kojima se nastojalo inventarizirati prostorne resurse te prikazati raspodjelu zemljišta (posebno onu koja je dodijeljena Arbanasima) u mletačkoj novoj stečevini u Dalmaciji. Među tim kartama bogatstvom sadržaja ističu se one koje su imale svrhu prikazati posjede dodijeljene arbanaškim doseljenicima u zadarsku regiju. Osvit modernoga doba u kartografiranju Zemunika označava topografska karta Dalmacije koja je izrađena na temelju izmjere koju su organizirale francuske vlasti na početku 19. st. Od tada Zemunik je redovito prikazivan na topografskim i katastarskim kartama te na njima zasnovanim tematskim kartama koje su s obzirom na metodologiju standardizirani, a sadržajem veoma vjerodostojni i pouzdani izvori različitih prostornih podataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru