Naslov
Globalna ekologija: Med kao indikator globalnog zagađivanja okoliša
(Global ecology: Honey as indicator of global environmental pollution)

Autori
Barišić, Delko ; Bašić, Ferdo ; Kezić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXXVIII. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 19.- 21. veljače 2003. : priopćenja = XXXVIII Croatian Symposium on Agriculture with International Participation : proceedings / Žimbrek, Tito - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003, 196-197

Skup
XXXVIII. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem = XXXVIII Croatian Symposium on Agriculture with International Participation

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2003. - 21.02.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ekologija; med; globalno zagađivanje; cezij
(ecology; honey; global pollution; caesium)

Sažetak
Problem odabira uzorka, a koji na najbolji način odražava stanje u okolišu na širem prostoru, već duže vrijeme predstavlja ozbiljan znanstveni izazov. Sakupljajući nektar pčele pokrivaju površinu od više desetaka km2 posjećujući tijekom svakog izlaska iz košnice između 80 i 150 cvjetova. Kilogram meda pčele sakupe, ovisno o količini meda u mednom mjehuru, tijekom 100 000 do 150 000 izlazaka iz košnice. Stoga med u košnici predstavlja kompozitni uzorak sakupljen sa nekoliko stotina milijuna točaka, a sadržaj bio-dostupnih elemenata ili spojeva u njemu vjerojatno najbolje posredno odražava i njihove prosječne koncentracije na tom području. S druge pak strane, u "točkasto" uzetim uzorcima (primjerice tlo), koncentracije tih istih elemenata ili spojeva mogu veoma varirati čak i na relativno malom prostoru. Obzirom da su kalij i cezij bio-dostupni elementi, u medu je već godinama, pored 40K kao prirodnog izotopa kalija, gotovo redovito moguće pratiti i prisustvo 137Cs, [1-3]. 137Cs je nastajao kao nusprodukt atmosferskih testiranja termonuklearnog oružja, a na tlo je deponiran u globalnim razmjerima uglavnom ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Velike varijacije u nivoima cezijeve aktivnosti u tlima Hrvatske koje su nastale kontaminacijom nakon akcidenta u Černobilu 1986 godine su posljedica značajnih razlika u aktivnostima i/ili količinama oborina tijekom relativno kratkog perioda kontaminacije [4]. Značajne razlike u aktivnosti i dugogodišnjem ponašanju 137Cs ustanovljene su kod većine nektarnih tipova meda u odnosu na medljikovce. Za razliku od jasno izraženog trenda snižavanja aktivnosti 137Cs u nektarnom medu drvenastih biljaka (s izuzetkom kestena) i u livadnom medu, aktivnosti 137Cs u medljikovcima ne pokazuju sličan trend, a što medljikovce izdvaja kao veoma dobre, dugotrajne indikatore kontaminacije okoliša cezijem [3, 5]. Gama-spektrometrijske analize aktivnosti 40K i 137Cs u uzorcima meda prikupljenih tijekom 2001 i 2002 godine na području Hrvatske potvrđuju indikatorske osobitosti medljikovaca i meda od kestena. Na temelju rezultata analize prisutnih polenovih zrnaca i mjerenja elektrovodljivosti prikupljene serije uzoraka izdvojeni su medljikovci, med od kestena, med od bagrema, med od lipe i livadni med. Aktivnost 137Cs u trideset analiziranih uzoraka medljikovaca mjerena je u rasponu između 5.4 Bq/kg i 33.2 Bq/kg, uz prosječnu aktivnost od 14.2 &plusmn ; 5.7 Bq/kg. Obzirom na aktivnosti 40K koji je pronađen u rasponu od 60.1 - 160.7 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 95.8 &plusmn ; 20.0 Bq/kg, analizirana je serija relativno čistih jelovih i smrekovih medljikovaca s manjim primjesama drugih tipova meda. Grupa od trideset uzoraka meda od kestena obuhvaća med različitih stupnjeva čistoće što se je vidljivo i iz raspona mjerenih aktivnosti 137Cs (od 0.5 do 6, 6 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 2.8 &plusmn ; 1.6 Bq/kg) odnosno 40K (od 54.1 do 144.8 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 94.9 &plusmn ; 23.8 Bq/kg). Analizirane grupe uzoraka ostalih tipova meda su bile znatno manje: med od bagrema 11 uzoraka, livadni med 9, te med od lipe svega 7 uzoraka. U niti jednom uzorku meda od bagrema nije detektirana prisutnost 137Cs, a aktivnosti 40K su se kretale od 11.2 do 14.0 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 12.7 &plusmn ; 0.8 Bq/kg. Slični rezultati dobiveni su u grupama livadnog meda sa rasponom mjerenih aktivnosti 137Cs od 0.0 do 0.2 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od <0.05 &plusmn ; 0.09 Bq/kg odnosno 40K (od 16.1 do 37.5 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 27.3 &plusmn ; 7.7 Bq/kg) i meda od lipe sa rasponom mjerenih aktivnosti 137Cs od 0.0 do 0.9 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 0.3 &plusmn ; 0.4 Bq/kg odnosno 40K (od 51.3 do 81.2 Bq/kg uz prosječnu aktivnost od 64.5 &plusmn ; 10.7 Bq/kg). Petnaestak godina nakon Černobilskog akcidenta aktivnosti 137Cs u jelovim i smrekovim medljikovcima kao i u medu od kestena još su uvijek relativno visoke, što ove tipove meda izdvaja u grupu dobrih indikatora globalnog zagađivanja okoliša cezijem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA