Naslov
Narodnosna i društvena struktura stanovništva velebitskog Podgorja u antici
(Ethnic and social structure of the Velebit Mountain in Roman period)

Autori
Glavičić, Miroslav ; Dubolnić Glavan, Martina ; Glavaš, Vedrana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
PODGORJE: polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana

Mjesto i datum
Senj, Hrvatska, 13.10.2016. - 15.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Senia; Lopsica; Ortopla; Vegium; Argyruntum

Sažetak
Na primorskom obronku Velebita, uz morsku obalu, gdje su postojala prirodna sidrišta, i podno velebitskih prijevoja, gdje su bili prirodni prolazi komunikacija koje su, spajajući obalu s unutrašnjošću kontinenta, omogućavale kretanje ljudi i protok trgovine, razvijaju se antička Senia, Lopsica, Ortopla, Vegium i Argyruntum. Nazivi tih podvelebitskih naselja dokumentirani su u povijesnim literarnim vrelima, a sačuvana natpisna građa sadrži podatke o gradskom statusu, municipalnom ustroju, javnim institucijama, religijskoj praksi i stanovnicima tih naselja. Epigrafski fundus podvelebitskih municipija broji svega 30-ak natpisa, pri čemu valja naglasiti da su dvije trećine tih natpisa dokumentirani u Seniji, što se odražava i na količinu podataka koji se mogu analizirati u cjelini ili pojedinačno za svako naselje. Međutim, i ta malobrojna natpisna građa potvrđuje da su stanovnici ostalih podvelebitskih municipija također prihvatili rimsku epigrafsku praksu, kojom prenose osnovne, dijelom hotimice i reducirane, informacije o svojem osobnom ili zajedničkom, narodnosnom, društvenom (statusnom, familijarnom, profesionalnom), religijskom ili nekom drugom identitetu. Epigrafskom i onomastičkom analizom poznate natpisne građe može se dobiti osnovni uvid u narodnosnu i društvenu strukturu stanovnika podvelebitskih municipija u antici. Analiza je pokazala da su u Seniji, lučkom i trgovačko gradu čije značenje nadilazi lokalno značenje, nastanjeni ljudi različitog društvenog statusa i narodnosnog podrijetla, među kojima uz dominantne rimske građane italskog podrijetla značajnu ulogu imaju oslobođenici, koji su dijelom istočnoga podrijetla. Kozmopolitizam stanovnika antičke Senije sjajno ilustriraju dva nadgrobna natpisa ispisana grčkim alfabetom. U ostalim podvelebitskim naseljima, koja su municipalnu autonomiju stekla tijekom 1. st. kao središta lokalnih peregrinskih zajednica, razvidno je da autohtona elita u novoosnovanim municipijima zadržava stečene pozicije vlasti, jer se, po pravilu, iz najbogatijih i najuglednijih romaniziranih porodica biraju magistrati i dekurioni. To je, primjerice, razvidno u Lopsiki, gdje su na dva nadgrobna spomenika komemorirani članovi vodeće romanizirane porodice Iulius. Budući da podizanje nadgrobnih spomenika nije bilo samo puko oponašanje rimske prakse komemoriranja i čuvanja uspomene na pokojnika, nego ponajviše sredstvo javne komunikacije i (samo)promocije vladajuće lokalne autohtone elite prema nižim društvenim slojevima, sličnu situaciju možemo očekivati i u Vegiju i u Argiruntu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA