Naslov
Potencijal iskorištenja organskog ostatka u preradi malina
(The usability potential of raspberry organic residue)

Autori
Šic Žlabur, Jana ; Voća, Sandra ; Dobričević, Nada ; Pliestić, Stjepan ; Galić, Ante ; Skendrović-Babojelić, Martina ; Petrović, Marinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kopački rit jučer, danas, sutra 2016. / Ozimec, S., Bogut, I., Rožac, V., Bolšec, B., Kučera, S., Popović, Ž. - Lug, 2016, 71-72

Skup
5.Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2016.

Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 29.09.2016. - 30.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
malina; ulje; hladno prešanje; nezasićene masne kiseline; organski ostatak
(raspberry; oil; cold pressing; unsaturated fatty acid; organic residue)

Sažetak
Malina je jedna od najpopularnijih vrsta jagodastog voća, a prvenstveno se koristi za konzumaciju u svježem stanju. U prosječnom kemijskom sastavu ploda maline najveći udio čini voda, čak oko 86 % sadržaja, što predstavlja veliki problem u plasiranju plodova u svježem stanju, odnosno čuvanju na duži vremenski period. Zbog karakteristične strukture ploda, veliki izazov predstavlja i manipulacija (postupci tijekom i nakon berbe, transport) plodova do krajnjeg korisnika. Upravo zbog navedenog, sirovinu koja ne odgovara zahtjevima tržišta, odnosno ne uspije se plasirati u svježem stanju treba adekvatno zbrinuti. Danas na tržištu postoje različiti proizvodi od maline poput džema, soka, sirupa, vina, kompota, suhih plodova, kao i poluproizvodi poput kaše, paste ili pulpe. Plod maline izrazito je bogat izvor različitih biološki aktivnih spojeva koji pokazuju značajnu antioksidacijsku aktivnost, te zbog navedenog malina predstavlja kvalitetan nutritivni izvor. Prema znanstvenim istraživanjima malina pokazuje čak 50 % veću antioksidacijsku aktivnost u usporedbi s jagodom. Nosioci antioksidacijske aktivnosti ploda maline su: vitamini, posebice vitamin C kojeg ima oko 26 mg/100 g, zatim minerali od kojih najviše kalija (151 mg/100 g), no najviše fenolni spojevi od kojih antocijani, nositelji karakteristične crvene boje, koji čine čak 25 % antioksidacijske aktivnosti maline. Sjemenke maline predstavljaju značajan izvor različitih bioaktivnih spojeva, a karakteristične su po bogatom sastavu „zdravih“ masnih kiselina (nezasićene masne kiseline, posebice omega 3- masne kiseline) koje zajedno s fitonutrijentima predstavljaju osnovne komponente ljekovitosti ploda maline. Zbog kvalitetnog sastava masnih kiselina i ostalih fitonutrijenata, sjemenke ploda maline predstavljaju perspektivnu sirovinu u proizvodnji hladno prešanog ulja. Tijekom proizvodnje različitih proizvoda od maline (posebice džema) sjemenke je potrebno ukloniti, te one predstavljaju organski ostatak i zahtijevaju posebno zbrinjavanje. Ulje iz sjemenki maline osim u prehrambene svrhe pokazuje veliki potencijal upotrebe i u kozmetičkoj industriji za proizvodnju krema i balzama te kao ulje za masažu uz dodatak eteričnih ulja, a u farmaceutskoj industriji može se koristiti kao bazno ulje za proizvodnju krema ili izvor omega-3 masnih kiselina. Ulje iz sjemenski maline je bogat izvor i tokoferola koji se zbog svojih antioksidacijskih svojstava mogu koristiti kao prirodni konzervansi. Preradu svježeg ploda maline za potrebe dobivanja ulja lako je prilagoditi i manjim pogonima kao što su to obiteljska gospodarstva te se istima postavlja mogućnost proizvodnje i plasiranja novih proizvoda koji će povećati konkurentnost na tržištu. Temeljem svega navedenog, obiteljskim gospodarstvima pruža se mogućnost samostalne proizvodnje i plasiranja vlastitog, novog, proizvoda na tržište čime se potiče razvoj konkurentnosti u krajevima gdje je potrebno oživjeti proizvodnju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA