Naslov
Mediteranska prehrana i koncentracija fibrinogena
(Mediterranean diet and concentration of fibrinogen)

Autori
Jurišić, Anđela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
25.07

Godina
2016

Stranica
67

Mentor
Kolčić, Ivana

Ključne riječi
Mediteranska prehrana; Fibrinogen
(Diet Mediterranean; Fibrinogen)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost između pridržavanja obrasca mediteranske prehrane i koncentracije fibrinogena u plazmi te uz to ispitati u kolikoj se mjeri stanovnici Korčule pridržavaju tradicionalne mediteranske prehrane. Materijali i metode: Presječnim istraživanjem obuhvaćeno je 1647 stanovnika s područja otoka Korčule. Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Pleitropija, genske mreže i putevi u izoliranim ljudskim populacijama: 10.001 Dalmatinac“. Ispitanicima su izmjereni krvni tlak i antropometrijski pokazatelji, ispunili su niz upitnika o zdravlju i bolestima, načinu života i prehrambenim navikama te su provedene biokemijske analize, uključujući određivanje koncentracije lipida, glukoze i fibrinogena.. Rezultati: Koncentracija fibrinogena povećava s dobi i žene u većem postotku imaju povišene vrijednosti fibrinogena u odnosu na muškarce. Najviše prosječne vrijednosti indeksa tjelesne mase , kao i opseg struka i kukova , zabilježeni su u ispitanika kojima je koncentracija fibrinogena bila iznad 4, 0 g/L. Sistolički je tlak bio je statistički značajno povezan s koncentracijom fibrinogena (P=0, 001). U skupinama koje imaju normalne vrijednosti fibrinogena u plazmi (1, 5-4, 0 g/L), prosječna vrijednost sistoličkog tlaka iznosila je 130 mmHg, dok je u skupini ispitanika s fibrinogenom iznad 4, 0 g/L prosječna vrijednost bila za 5 mmHg viša. Prosječna vrijednost dijastoličkog tlaka, s druge strane, u sve 3 skupine plazmatskih koncentracija fibrinogena iznosila 80 mmHg, ali je razdioba između skupina bila različita, što je uvjetovalo statistički značajnu razliku (P=0, 009). Indeks mediteranske prehrane ≥14 bodova, koji bi ukazivao na dobro pridržavanje obrasca mediteranske prehrane, bio je prisutan u vrlo malom postotku ispitanika, njih samo 18%. U modelu logističke regresije indeks mediteranske prehrane nije bio značajno povezan s povišenom vrijednošću fibrinogena (OR=0, 965 ; 95% CI 0, 905-1, 029), a čimbenici koji su bili povezani s povišenim vrijednostima koncentracije fibrinogena su spol i prisutnost kroničnih bolesti. Tako su muškarci imali za 55% manju vjerojatnost za povišenu koncentraciju fibrinogena u odnosu prema ženama (OR=0, 450 ; 95% CI 0, 248-0, 819), a ispitanici koji su imali jednu ili dvije kronične bolesti imali su 2, 3 puta veću vjerojatnost za povišenu koncentraciju fibrinogena u odnosu na ispitanike bez kronične bolesti (OR=2, 338 ; 95% CI 1, 365–4, 007). Zaključak: Potrebni su dodatni napori u promoviranju mediteranske prehrane kao jednog od načina zdravog života, a ne samo kao terapijske mogućnosti kod već oboljelih osoba. Unatoč poimanju kako se stanovnici hrvatskih otoka i priobalja hrane prema principima mediteranske prehrane, u ovom istraživanju dobiveni su rezultati koji ukazuju na upravo suprotno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA