Pregled bibliografske jedinice broj: 837598
Asimilacijska reformska terezijanska i jozefinska politika prema Romima na hrvatskim područjima u drugoj polovini XVIII. stoljeća.
Asimilacijska reformska terezijanska i jozefinska politika prema Romima na hrvatskim područjima u drugoj polovini XVIII. stoljeća. // V. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2016: Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
Zadar, Hrvatska, 2016. (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 837598 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Asimilacijska reformska terezijanska i jozefinska politika prema Romima na hrvatskim područjima u drugoj polovini XVIII. stoljeća.
(Assimilation Theresian and Josephine reform policy towards Roma in the Croatian areas in the second half of the 18th Century.)
Autori
Vojak, Danijel ; Kovačev, Neven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Skup
V. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2016: Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Romi; Habsburška monarhija; Marija Terezija; Josip II; reforme.
(Roma; Habsburg Monarchy; Maria Theresa; Joseph II; reforms.)
Sažetak
Razdoblje prosvijećenog apsolutizma predstavlja novi val pritiska na Rome u Europi, a Habsburška Monarhija predvodnica je tog vala. Dotadašnja državna politika nasilnog istrebljenja Roma zamijenjena je politikom koja je težila njihovoj potpunoj asimilaciji. Počevši od 1758. godine, Marija Terezija donosi niz odredbi koje se odnose na regulaciju statusa Roma. Propisani su stalno naseljavanje Roma te njihove dužnosti prema vlastima, određeno je da se Romi nazivaju „Neubauern“ („novoseljaci“), potom je određeno oduzimanje romske djece roditeljima i njihovo smještanje u neromske obitelji itd. Josip II. nastavlja s donošenjem odredbi koje se tiču Roma – nastoji ograničiti kretanje Roma, njihov život u šumama, upotrebu romskog jezika te ih prisiliti na bavljenje poljoprivredom. Uspjeh navedenih odredaba bio je malen, za što je najčešće krivo nedovoljno provođenje mjera na lokalnoj razini. Arhivska građa hrvatskih županija (fondovi Križevačke, Požeške, Severinske, Srijemske, Varaždinske, Virovitičke i Zagrebačke županije u Hrvatskom državnom arhivu) – pogotovo zapisnici i spisi sjednica županijskih skupština – čine središnji izvor za proučavanje ove teme.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Danijel Vojak
(autor)