ࡱ> ,.)*+`|bjbj.$%<~ ~ ~ > *-*-*-8b-..DBak~.."...0000i2i2i2i2i2i2i$lhMonVi~ :200:2:2Vi~ ~ ..kNNN:2v~ .~ .0iN:20iNN`~ ~ tb.r. vd4*-GPahl1k0akdaovL o(tbtbo~ Dd0>0,N1$31000ViViN000ak:2:2:2:2BBBD" BBB"  : z ~ ~ ~  Arhitektura i urbanizam grada Gospia izmeu 1750. - 1830. Antonia Doaen Muzej za umjetnost i obrt Trg maraala Tita 10 10000 Zagreb  HYPERLINK "mailto:antonia.dosen@yahoo.com" antonia.dosen@yahoo.com SA}ETAK Urbani razvoj grada Gospia zapo et polovinom 18. stoljea prepoznatljiv je do danas po najstarijim o uvanim sakralnim zdanjima i vojno-upravnim zgradama. S obzirom na svoj polo~aj unutar sustava Vojne krajine, kao atapsko mjesto Li ke pukovnije Gospi se ubrzano razvijao i uskoro transformirao u srediate li kog podru ja koje na prijelazu 18. u 19. stoljee prati te selektivno usvaja nadolazee promjene u onodobnoj arhitekturi. Zahvaljujui kartama grada iz 1750. i 1822. godine mogue je pratiti sve urbanisti ke promjene nastale u tom meurazdoblju. Uz podizanje sakralnih i vojno-upravnih zdanja, unutar gradske jezgre formiraju se dva trga (Paradeplatz i Marktplatz) kao i novoureena park-auma Jasikovac, lokalno poznata kao  mali Maksimir . Ovim jedinstvenim pregledom nastojao bi se dati doprinos valorizaciji gospike arhitekture kao i pridonijeti novim spoznajama o kulturnoj baatini Hrvatske u navedenom razdoblju. Klju ne rije i: Gospi, arhitektura, urbanizam, 18. stoljee, 19. stoljee Gospi u sustavu Vojne krajine Zbog izoliranosti, kako u geografskom, tako i u gospodarskom smislu, Gospi do novijeg doba nije imao priliku biti predmetom istra~ivanja znanstvenika i istra~iva a. Iako je smjeaten u jednoj od najveih ~upanija Hrvatske, na ijem podru ju je od 18. stoljea imao prvotno ulogu sjediata pukovnije, a kasnije glavnoga grada Li ko-krbavske ~upanije Gospi je na povijesnoumjetni koj karti Hrvatske ostao gotovo neprimijeen. Unutar ovog istra~ivanja bilo je potrebno uklju iti i povijesni kontekst kako bi se ato lakae shvatile promjene koje su se dogaale i kako bi se shvatila va~nost i uloga Gospia. Gospi je relativno mlado naselje koje je po etkom 18. stoljea bilo raatrkano selo koje je sadr~avalo tek nekoliko kua, kapelicu Sv. Ivana Nepomuka i tursku kulu uz prijelaz preko rijeke Nov ice. (sl. 1.) Ve polovinom 18. stoljea kada Gospi postaje sjediate Li ke pukovnije te je dio sustava Vojne krajine po inje sve ja e airenje naselja te njegovo koncentriranje oko novo formiranog Paradeplatza. Od druge polovine 18. stoljea uz zate eno domae seosko stanovniatvo na podru je Gospia naseljavaju se intenzivno strani obrtnici ato se poklapa s proglaaenjem mjesta komunitetom 1. listopada 1764. godine. Jaka unutraanja trgovina, ali i trgovina na granici s Turskim carstvom dovodi do razvoja prometne privrede. Godine 1787. izdali su se Kantonski propisi (Cantonsregulativ) ime se Krajina podijelila na kantone s potpukovnikom ili bojnikom kao vojnim zapovjednikom, a upravne poslove su preuzeli tzv. kantonski asnici. Zbog ove reorganizacije Gospi je 1. svibnja 1787. ukinut kao komunitet i uklju en je u kanton. Nakon zahtjeva iz Oto ke i Li ke pukovnije 1793. godine za ukidanjem kantonskog sustava u njihovoj Krajini, 1800. ukida se kantonski sustav i iznova se uvode jedinstvene vojne uprave u svakoj krajiakoj pukovniji. Po etak 19. stoljea u Gospiu je obilje~en dolaskom francuske vlasti i do danas nezaboravljenom bitkom kod Bilaja (1809.) u kojoj su se Gospiani, a i ostali Li ani pokazali kao pravi junaci. Austrijski car ugovorom u Schnbrunu (1809.) ustupa Napoleonu (1769. 1821.) podru je Hrvatske do Save u koje je bilo uklju eno i aest pukovnija Banske i Karlova ke krajine. Iste godine krajiake pukovnije ulaze u sastav  Ilirskih provincija . Razdoblje francuske vladavine nije donijelo puno promjena u pogledu razvoja grada i gospodarskog napretka. Najvea zasluga francuske vlasti na airem hrvatskom prostoru bila je cestogradnja i povezivanje dotada prometno izoliranih podru ja. Ilirske provincije slu~beno su ukinute 1814. godine ime je Li ka pukovnija ponovno doala pod austrijsku vlast. Godine 1815. Gospi je imao ulogu atapskog mjesta sa 176 kua, u kojima je ~ivjelo, izmeu ostalih i 29 zanatlija, te oko tridesetak trgovaca, sitni ara, gostioni ara i njihovih pomonika. Ove kue su se rasporedile oko glavnih prometnica ato je vidljivo i na aest godina starijoj karti iz 1822. (sl. 2.) Karta iz 1822. godine vjerno oslikava stanje grada i njegov stupanj razvijenosti po etkom 19. stoljea, netom nakon izlaska iz sustava francuske ilirske provincije. Od 1822. godine kada nestaje Kraljevina Ilirija podru je Like stavljeno je direktno pod upravu generalkomande u Zagrebu. Pisani izvori o Gospiu u 18. stoljeu Uz primarnu povijesnu literaturu vrijedan izvor za prou avanje razvoja naselja Gospi pru~ili su i putopisi te knjige koje su pisane za vojne i upravne svrhe. Za razliku od hrvatske obale i Jadrana koji su bili dio Grand Toura europskih intelektualaca i razli itih istra~iva a u potrazi za anti kim spomenicima, Gospi kao ni Lika nisu nikada bili u fokusu namjernih putopisaca. Mo~da najstariji opis Gospia potje e od biskupa Sebastijana Glavinia (1632. 1697.) koji je zabilje~io kako su se krajem 17. stoljea na podru ju danaanjeg naselja dizali tek neki  zidani stanovi odli nika, ali pusti i bez krova . Ovom opisu uslijedili su mnogi drugi poput Valvasorova iz 1689. i Kr elieva iz 1770. no uglavnom su se zadr~ali na skromnim opisima li kog kraja. Najvei iskorak prema povijesnom bilje~enju podataka u svojoj knjizi  Zemljopisni i povijesni novi opis Karlova kog generalata u Kraljevini Hrvatskoj  iz 1777. godine donosi Ivan Dominik Vukasovi. Gospi opisuje kao  stari burg u kojemu se joa i sada stanuje te najotmjenije mjesto u cijelome li kom distriktu; ovdje stoluje cijeli pukovnijski sto~er, a k tomu je izgraeno oko 100 novih kua u kojima je stalno nastanjeno viae od 400 graana, svakojakih trgovaca i obrtnika, kojima upravljaju njihov postavljeni gradona elnik i magistrat.  U Vukasovievo doba Gospi je bio pukovnijsko srediate i brigadno mjesto te je kratko razdoblje imao i status vojnog komuniteta. Sljedei vrijedan izvor za prou avanje i istra~ivanje razvoja grada Gospia je rad  Cjelovita topografija Karlova ke Vojne krajine  koju je objavio Franjo Julije Fras 1835. godine u Zagrebu. U skoro aezdeset godina grad se gotovo utrostru io po broju stanovnika te znatno proairio. U svojim vrijednim biljeakama Fras navodi i detalje o zgradama izgraenima u proalom stoljeu, te o katoli koj crkvi. Uz Vukasoviev opis ovo je najdetaljniji opis Gospia iz doba Vojne krajine, iako su pisani iz razli ite perspektive  Vukasovi piae iz pozicije domaeg stanovnika, sveenika koji je potekao iz li kog podneblja i koji suosjea sa sudbinom kraja i ljudi koje opisuje dok je Fras stranac koji se dr~i injenica i gotovo enciklopedijski popisuje mjesta i njihova bitna obilje~ja. Tako o Gospiu navodi:  Glavno mjesto pukovnije jest Gospi, trgoviate i postaja za skupljanje poate. Ima 184 kue i 1050 stanovnika, od kojih su 934 katolici, a 116 grkonesjedinjeni. Mjesto le~i na dalmatinskoj poatanskoj cesti, uz potok Nov icu, koji se nakon kratka tijeka spaja s rijekom Likom. ..  U daljnjem opisu se detaljno navode postojea zdanja kao i popis akolskih ustanova koje su Frasu kao carsko-kraljevskom ravnatelju akola Karlova ke vojne krajine bile jedan od poticaja za pisanje ove topografije. U ovom razdoblju kroz Liku je proaao i putopisac Hacquet koji o Gospiu piae kako je malo raatrkano selo koje je nastalo tek prije etrdeset godina. No Hacquetovi kao ni Fortisovi viae slu ajni nego namjerni putopisni do~ivljaji ne donose nikakve relevantne podatke o samom naselju Gospi. Vremenske odrednice za istra~ivanje Provedenim istra~ivanjem obuhvaeno je razdoblje od polovine 18. stoljea do tridesetih godina 19. stoljea. Za ove vremenske odrednice bitna su tri faktora: kartografska graa, podignuta arhitektura s klasicisti kim obilje~jima te pisani izvori. Najstariji poznati planovi naselja Gospi (tzv.  mali ,  srednji i  veliki plan), kojemu su prethodile rijetke privatne kue (tradicionalne gradnje) okupljene oko kapelice sv. Ivana Nepomuka i turske kule age Senkovia, datiraju iz polovine 18. stoljea. Sljedea o uvana kartografska graa je plan Gospia iz 1822. (Plan vom Stabs Orte GOSPICH) koji rasvjetljuje nove urbanisti ke smjerove airenja grada i pru~a izvrstan komparativan materijal. Putovanja Josipa II. kroz Liku 1775. i 1786. godine potaknula su i izgradnju bolnice i joa nekih graevina na inzistiranje samoga cara. Naselje je bilo i ostalo smjeateno uz rijeku Nov icu na kojoj je nekada bio glavni prijelaz drvenim mostom sa sjevera prema Dalmaciji. Drveni most je 1830. godine zamijenjen kamenim dvolu nim mostom danas poznatim kao  stari most i prepoznatljivim obilje~jem grada Gospia. Razdoblje od osamdesetak godina koje je ozna ilo prijelaz 18. u 19. stoljee u potpunosti je promijenilo izgled naselja te njegove ruralne karakteristike zamijenilo gradskim ambijentom uvjetovanim vojnom upravom i naseljavanjem novog stanovniatva. Ve ranije spomenuti pisani izvori Vukasoviev iz 1777. i Frasov iz 1835. godine ine meu izmeu osamnaeststoljetnog dotada nerazvijenog ruralnog i brzo rastueg gradskog devetnaeststoljetnog naselja. Kako bi se ato jasnije istaknule osobitosti pojedinih graevina vodila se briga ne samo o njihovim vremenskim odrednicama nego i o namjeni graevina. Postojee i planirane graevine prema namjeni mogu se podijeliti na sakralne, vojne i profane (javnog ili privatnog karaktera). Namjena nije u svim slu ajevima bila uvjetovana i njihovim izvorom financiranja. Kao sjediate prve krajiake brigade gdje su pripadale Li ka i Oto ka pukovnija gospike prve gradnje bile su namijenjene za vojne svrhe te su prete~no i financirane od vojne vlasti. Kako su te vojne gradnje postupno oblikovale gradsku jezgru tako su zaslu~ile i zasebnu obradu uz ostalu profanu i sakralnu arhitekturu. Sakralno graditeljstvo Prva reprezentativna sakralna zdanja koja se podi~u u zadnja dva desetljea 18. stoljea u naselju, uz ve postojeu katoli ku kapelicu Sv. Ivana Nepomuka, su katoli ka ~upna i pravoslavna crkva. Sve tri graevine svojim su smjeatajem na glavne prometne pravce koji se tek razvijaju odredile glavne smjerove razvoja grada. U veini vojnokrajiakih gradova uz glavni trg se nalazila rimokatoli ka crkva, a nasuprot nje, ili paralelno s njom, pravoslavna crkva. Sli an razmjeataj postojao je i u Gospiu. Uz cestu koja se nalazila unutar prstena trga smjeatena je rimokatoli ka crkva, a jugoisto no od nje, u istoj ravnini samo smjeatajem van tlocrta trga, nalazila se pravoslavna crkva. Prema spisima koje su vodili razni kapelani i sveenici u Gospiu od polovine 18. stoljea, poznato je kako je Gospi u po etku pripadao pod ~upu Novi. Najstariju sakralnu gradnju zabilje~io je profesor Nenad Moa anin u turskim izvorima kao Gospinu crkvu na podru ju danaanjeg Gospia, a po kojoj je, prema njemu, grad dobio ime Gospi. Lokacija te graevine ostala je nepoznata do danas, ali pretpostavlja se kako se na njenom mjestu kasnije izgradila danaanja Katedrala Navjeatenja BDM 1783. godine. Gospi je 1746. godine izabran za sjediate Li ke pukovnije, a prema sveenstvu koje u to doba nosi samo naziv kapelan pretpostavka je da se i grad vodio kao kapelanija. Godine 1749. podi~e se nova crkva posveena sv. Ivanu Nepomuku, zabilje~ena na najranijim kartama grada, a dvadesetak godina kasnije Dvorska komisija je predlo~ila da se sjediate ~upe prenese iz Novoga u Gospi. Uz ove dvije do danas sa uvane katoli ke crkve, u Gospiu se krajem 18. stoljea izgradila i pravoslavna crkva Svetog Velikomu enika Georgija koja je uniatena u Domovinskom ratu 1991. godine. Kapelica Sv. Ivana Nepomuka krajem 18. stoljea bila je najstarija o uvana sakralna graevina u Gospiu. Ozna ena je na najranijim planovima grada kao St. Johannis Nepomuck chatolische Pfar Kirchen, na tzv.  manjem ,  srednjem i  veem projektu, iz kojih se vidi kako je njen smjeataj druga iji od danaanjeg. Kada je Gospi postavljen za ~upno srediate 1779., crkva je sruaena te je premjeatena stotinjak metara ni~e prema jugozapadu u Kaniakoj ulici. Na kartama je vidljivo kako je kapelica upisana kao pravokutna graevina kri~nog longitudinalnog tlocrta. Ve nakon manje od jednog desetljea ova crkva je bila u ruaevnom stanju pa je zamijenjena novom gradnjom (1789.). U ovoj drugoj izgradnji longitudinalni tlocrt zamijenjen je oktogonalnim tlocrtom s istaknutim pravokutnim svetitem. Poligonalna kapelica vidljiva je i na karti grada iz 1822. godine, no stanje joj se mijenja te je na karti iz 1874. ponovno upisana kao longitudinalna graevina. Negdje u ovom meurazdoblju od pedeset godina crkva je bila ponovno sruaena i dobila je danaanji izgled. Danaanja kapelica je jednobrodna s pravokutnom apsidom i pjevaliatem iznad ulaznih vrata. Njena vidljiva klasicisti ka obilje~ja su ve odavno izgubljena, no tlocrtno je zadr~ala svoj izvorni oblik. Glavno pro elje je orijentirano na SZ s inkorporiranim zvonikom. Naglaaen je vertikalni rast sredianje rizalitne osi u kojoj je smjeaten lu ni ulazni otvor te dva izdu~ena lu na prozora i okulus. Graena je od kamena, te sadr~i po tri prozorska otvora na bo nim fasadama. Kako je Sv. Ivan Nepomuk zaatitnik od poplava, posebno u gradovima na rijekama, tako je i Gospi, kao grad na Nov ici, a i rijeci Bogdanici suzaatitnik grada i ~upe. Godine 1781. imenuje se prvi arhiakon koji e sjediate sada imati u Gospiu, a ne u Novom, njegov prvi zadatak bio je izgradnja }upne crkve. O njenoj gradnji odlu ivala je dr~avna uprava, tako da se arhiakon samo trebao slo~iti s njihovim planovima izgradnje. Planirana crkva po ela se graditi na mjestu dotadaanje sruaene crkve sv. Ivana Krstitelja o ijem izgledu i gradnji, na~alost dosada nema sa uvanih podataka. Nova crkva je bila posveena Navjeatenju Marijinom i sv. Josipu. Crkva je smjeatena kao uglovnica u srediatu naselja na isto noj strani danaanjeg Trga dr. Franje Tumana (sl. 3.). Prema postojeoj tipologiji crkva je primjer tipizirane krajiake crkve 18. stoljea koje ina e imaju karakteristi an longitudinalni jednobrodni (gospika crkva) ili centralni poligonalni tlocrt, zvonik na pro elju s lukovicom te pro elje razdijeljeno pilastrima ili lezenama na tri polja. Crkva Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije u Gospiu jednobrodna je graevina longitudinalnog tlocrta s izdu~enim trostrano zavraenim svetiatem na koje se nadovezuje sakristija L tlocrta. Iznad pro elja se uzdi~e zvonik. Prostor lae je podijeljen na 3 jarma te je svoen visokim ba vastim svodom sa susvodnicama. Svetiate je od lae odvojeno svoenim trijumfalnim lukom i ba vastim svodom sa susvodnicama. Zaklju ak svetiata je svoen polukalotom. Sakristija je svoena ba vastim svodom s pojasnicama. Potkorni prostor je odvojen od prostora lae s tri arkade i svoen je eakim kapama (sl. 4.). Glavno pro elje je podijeljeno pilastrima na tri polja  u sredianjem polju su aksijalno poredani glavni pravokutni ulaz, biskupijski grb izveden u ~buci i pravokutni prozor u razini pjevaliata. U bo nim poljima u visini prozora pjevaliata je po jedna niaa sa skulpturama Sv. Petra i Pavla. Pilastri podupiru viaestruko profilirani vijenac, dok je iznad vijenca na glavnom pro elju naknadno podignuta historicisti ka atika ukraaena s tri rozete i zavraena slijepim arkadama. Sredianje polje atike je obraeno sljubnicama. Iznad atike je zvonik otvoren baroknim monoforama, ukraaen parovima plitkih pilastara na uglovima, viaestruko profiliranim vijencem potisnutim nad satom i zavraen lukovicom. Sjeverozapadno bo no pro elje je pilastrima podijeljeno na sedam polja od kojih je desno slijepo dok su ostala rastvorena s dva reda prozora i vratima. Kada je crkva posveena 1795. godine biskup Ivan Krstitelj Je~i je zapisao kako je posvetio crkvu sv. Josipa unutar koje se nalaze tri oltara- glavni oltar sv. Josipa, te dva bo na oltara: sv. Jeronima i sv. Franje Ksaverskog. Godine 1865. ovi su oltari poruaeni i izgraeni su novi. Prema ovim podacima mogue je kako je historicisti ka nadogradnja na pro elju crkve nastala u vrijeme postavljanja novih oltara (sl. 5.). Hram Svetog Velikomu enika Georgija u Gospiu podignut je 1785.  1790. godine. Rije  je o graevini longitudinalnog tlocrta koja je bila zapaljena u Drugom svjetskom ratu, a zatim nakon ato je obnovljena potpuno je sruaena u Domovinskom ratu. Ostataka gotovo da i nema, a najviae informacija o crkvi vezano je uz njeno stanje nakon Drugog svjetskog rata. U osnovi je crkva bila jednobrodna graevina raena u baroknom stilu, longitudinalnog tlocrta. Imala je istovjetan toranj s lukovicom ugraen u pro elje kao i kod katoli ke crkve. Glavno pro elje je bilo podijeljeno pilastrima na tri polja. Iznad portala s polukru~nim lukom je u ravnini stajao polukru~ni prozor koji je vijencem bio odijeljen od zvonika flankiranog zabatima (sl. 6.). Pravoslavna crkva je smjeatena kao uglovnica na Ulicu Ante Star evia te je bila pozicionirana u ravnini s katoli kom crkvom. Obnovljena je 1903. godine kada je stari ikonostas zamijenjen novim koji je izradio umjetni stolar `eremet u Zagrebu. Pravoslavne obitelji su darovale novac za izradu vitraja na prozorima. U Gospiu je kao parohijski sveenik slu~io proto Milutin Tesla, otac Nikole Tesle. Nakon Drugog svjetskog rata 1962. godine pokrenuta je obnova crkve, a graevina je tokom 1992. godine sruaena do temelja, te je na njenome mjestu izgraeno prakiraliate. Vojno graditeljstvo Zgrade vojnih institucija uvijek su bile rasporeene i na takvom polo~aju kako bi se ato lakae moglo iz njih pratiti stanje u naselju i kontrolirati krajianike. Spomenute najstarije graevine u gradu, bilo sakralne ili profane namjene, bile su liaene gotovo u cijelosti dekoracije i arhitektonske plastike. Njihovo oblikovanje raeno je veinom po predloacima za pojedine objekte kakvi su se koristili i u drugim gradovima Vojne krajine. Godine 1767. izgraena je brigadna zgrada za brigadira, a ve sljedee je utemeljena i prva ljekarna u gradu s kuom za pukovnijskog lije nika. U svom posjetu Vojnoj krajini 1786. godine car Josip II. posjetio je i Gospi te zbog svih nedostataka koje je uo io tra~io je da se napravi, izmeu ostaloga, i nova bolnica. Na samom kraju 18. stoljea 1798. godine u Gospiu se po inje graditi i novi pukovnijski stan. Ovo je bilo glavno sjediate pukovnika koji je imao na raspolaganju jednu od najreprezentativnijih zgrada smjeatenu na samom Paradeplatzu. Zgrada je o uvana do danas i u njoj se pedesetih godina 20. stoljea smjestio Muzej Like (sl. 7.). Tijekom vremena je promijenjeno kroviate na kojem se izgubila mansarda s dva prozorska otvora, te je iz etveroslivnog kroviate promijenjeno u dvoslivno. Pro elje je asimetri no i lezenama podijeljeno na 6 polja, te je otvoreno s pet prozorskih osi (sl. 8.). U prizemlju je, iza polukru~nog kamenog portala s drvenim dvokrilnim vratima, duga ki hodnik poplo an kamenom koji vodi do terase na stra~njoj strani zgrade. Razmjeataj prostorija na katu je identi an onima u prizemlju, s time da je prostor hodnika pretvoren u jednu veliku prostoriju. Sobe su rasporeene u nizu i meusobno su povezane vratima. Nacrti zgrade vojnog vje~baliata u Gospiu sa uvani u Zbirci graevinskih planova i nacrta HDA (Inv. br. 66) veinom odgovaraju svojim tlocrtom danaanjoj zgradi u vlasniatvu MUP-a u Gospiu a koja je smjeatena odmah iza ~upanijskog suda odnosno nekadaanje zgrade pukovnije na sjevernoj strani Paradeplatza. Prema sa uvanom tlocrtu zgrada vojnog vje~baliata ima pravokutni tlocrt s nizom od 6 prozorskih otvora na pro elju te ulaznim vratima. Vrata su vodila u prolazni hodnik i kuhinju s ije se desne strane smjestila asni ka ratna akola dok su s lijeva bile akolske prostorije za do asnike i obi ne vojnike. Sa sjeverne strane zgrade su se, izdvojeni iz pravokutnog tlocrta, nalazili nu~nici. Danaanja zgrada u vlasniatvu MUP-a nema ulazna vrata na pro elju ve na stra~njem dijelu zgrade, a glavno pro elje je razdijeljeno na osam polja plitkim lezenama u kojima se nalazi osam prozorskih otvora (sl. 9.). Kroviate je zadr~alo dva prozorska otvora. Na regulatornoj osnovi iz 1874. (HDA, F 905, I 13) vidljiva je pravokutna graevina na mjestu vje~baliata ozna ena kao vje~baonica, dok iste graevine nije bilo na karti grada iz 1822. godine ato potvruje tezu kako je graevina, prema arhitektonskim elementima koje sadr~i, nastala u prvoj polovini 19. stoljea. Po etkom 19. stoljea planira se i gradnja stra~arnice s pukovnijskom kaznionicom te nova kaznionica, od kojih je ova druga i realizirana. Projekt Stra~arnica - pukovnijska kaznionica koji potje e iz 1802. godine (HDA, F 905, inv. br. 59) ima simetri no pro elje s manjim prozorskim otvorima s desne strane iza kojih se nalaze elije. Kroviate je visoko postavljeno etveroslivno. Prizemlje i kat su razdvojeni vijencem. U prizemlju se stra~arska prostorija nalazi odmah s lijeve strane od ulaznog hodnika koji u produ~etku sadr~i izdvojenu prostoriju s nu~nikom. Hodnik se prote~e uzdu~no i popre no kroz itavu zgradu. U lijevom dijelu hodnika smjeatena je i kuhinja za stra~arsku posadu i zatvorenike. Cijelo desno krilo zgrade ine zatvorske elije (njih osam). Na prvom katu se s desne strane takoer nalazi osam zatvorskih elija dok je s lijeve strane stan tamni ara s dvije prostorije, komorom, kuhinjom i blagovaonom. Zgrada glavne stra~e je na karti naselja iz 1822. godine ozna ena na mjestu preko puta katoli ke crkve, sa jugoisto ne strane Paradeplatza, no danaanje stanje graevine ne odgovara navedenom projektu iz ega proizlazi da projekt nije realiziran ili je postojei objekt zamijenjen kasnije danaanjom zgradom (sl. 10.). injenica je da danaanja katnica  uglovnica svojim izgledom odgovara razdoblju prijelaza 18. u 19. stoljee te je vjerojatnija postavka o projektu koji nije realiziran. Postojei objekt nema sa uvanu dokumentaciju. Drugi projekt kaznionice u Gospiu datiran u 1807. godinu prikazuje jednokatnicu L tlocrta sa zatvorenim dvoriatem. Postojei projekt ozna en kao Nova kaznionica iz HDA (F 905, inv. br. 61) je s manjim odstupanjima realiziran po etkom 19. stoljea te o uvan do danas (sl. 11 i sl. 12.). Realizirana kaznionica imala je jednu prozorsku os manje, istaknut vijenac izmeu prizemlja i prvog kata, te etveroslivno kroviate. U dvoriatu su bile smjeatene staje triju vojnih sudaca, aupa za kola te drveni prolaz kroz aupu za tamni are i ka~njenike. Na tlocrtu kaznionice vidimo kako je podrum bio rezerviran za suce. U prizemlju su s lijeve strane bile smjeatene stra~arska prostorija i kuhinja, dok je desno od ulaza bio stan za tamni ara te elija za asnike. Uz hodnik s lijeve strane su se nizale elije za zatvorenike. Na katu su se nalazile odvojene stambene prostorije za tri vojna suca te glavni arhiv i nu~nik. <LZbdfhjv  h j l 0 "$6ɾɰɠəxkxgxhgjh1#h#@0JU h1#h h1#ho!h^1 h1#hu]h1#h6 h1#hZ h1#hh1#h3t0Jjh1#h3tUjh1#h3tU h1#h3t h1#hGh1#h95h1#ha~5h1#hZ5h1#h|;,5h1#h h1#h8iUh h hr,hr, hr,hE h1#hr h1#hE h1#hpjh1#h$0JU0Ovim planovima se mogu pridru~iti joa neki planovi s po etka 19. stoljea uvani u Hrvatskom dr~avnom arhivu koji po svojim karakteristikama odgovaraju jednostavnom i skromnom ali oblikovanju tipi nom za krajiaku vojnu arhitekturu tog vremena. Na~alost tijekom vremena su zgrade, koje su bile u ruaevnom i oateenom stanju u potpunosti sruaene te ili nisu zamijenjene zdanjem iste veli ine ili je prostor jednostavno ostavljen prazan. Profano (javno i privatno) graditeljstvo U desetljeu nakon nastanka spomenutih planova iz 1750. godine Gospi viae nije orijentiran samo na gradnje za vojne svrhe. Tako dobiva Oberschule (prvu njema ku  normalnu akolu). Do danas su u HDA sa uvana dva nacrta za izgradnju djevoja ke akole u neposrednom susjedstvu spomenute trivijalne akole. O realizaciji spomenutih planova dosad nisu pronaeni detaljniji podaci no akola je svakako izgraena krajem 18. stoljea na zahtjev Josipa II. prilikom njegova posjeta Gospiu kada su podignute i zgrada bolnice te ljekarna sa stanom za vojnog lije nika. Izgradnja akole je planirana u samom srediatu naselja odmah uz katoli ku crkvu na Paradeplatzu. Prema karti Gospia iz 1822. godine na ovom mjestu je ucrtana djevoja ka akola. Uvjetno nazvan  prvi projekt djevoja ke akole (HDA, F 905, inv. br. 68) sadr~i i umanjeni situacijski plan kao prilog. Razmjeataj graevina, kao i djevoja ke akole na situacijskom planu odgovara stanju na karti iz 1822. godine ato bi moglo biti svjedo anstvo o vjerojatno moguoj realizaciji  prvog projekta (sl. 13.). Rije  je o vrlo jednostavnom nacrtu na kojemu podrum obuhvaa manje od etvrtine ukupne povraine prizemlja. Stepenice koje vode u podrum smjeatene su izvan pravokutnog tlocrta kue. Na tlocrtu prizemlja vidljiv je glavni ulaz sa stepenicama koje vode u predvorje s tavanskim stepenicama. Desno od predvorja je u ionica dok se s lijeva nalaze dvije prostorije za dnevni boravak. Nakon stepenica u predvorju s desna nalazi se kuhinja s obi nom i kruanom pei te blagovaonom. Nusprostorije su smjeatene to no iznad septi ke jame. Prema vertikalnoj projekciji pro elja vidljivo je kako je ovaj plan jednostavnije izvedbe od  drugog plana izgradnje djevoja ke akole (HDA, F 905, inv. br. 68) ato proizlazi iz injenice kako je njegova izgradnja bila vjerojatno uvjetovana funkcionalnoau. Naime blagovaona je u ovom planu izravno povezana s kuhinjom, a ne razdvojena sobom za dnevni boravak. Ovakav raspored je ipak iaao na atetu samoj prostoriji u ionice koja je na ovom planu dvostruko manje povraine. Pro elje je simetri no s dva prozorska otvora i ulaznim vratima te visokim etveroslivnim kroviatem. Situacijski plan prilo~en uz nacrt akole je vrijedan prinos k istra~ivanju arhitekture jer su na njemu crvenom bojom ozna ene graevine graene u kamenu, dok su sivom ozna ene stambene i ostale zgrade. Prema pisanim izvorima godine 1799. podignuta je na rijeci Nov ici, u samom srediatu grada, dr~avna pilana s mlinom. Ispred nje je 1800. postavljena i mlinska brana koja je o uvana do danas. U Hrvatskom dr~avnom arhivu sa uvani su nacrti nove drvene pilane (mlina) datirani u 1807. godinu (HDA, F 905, inv. br. 69). Vertikalna projekcija prikazuje vodeni no kolo te upravlja ki mehanizam sa svim dijelovima. Na katu je smjeatena radionica. Graena na prijedlog Li ke grani arske pukovnije pekarnica u Kani~i pokraj Gospia je imala kako stambenu tako i javnu namjenu. Sa uvan je nacrt zemljiata na kojemu se vidi kako je do uli ne strane smjeatena glavna zgrada iza koje je dvoriate za satnika i asnika. Iza dvoriata je zemljiate za vrt odijeljeno stajama za satnika i asnika. Na samom tlocrtu je vidljivo kako je rije  o nekoj vrsti dvojne graevine koja ima glavni ulaz sa stra~nje strane kojim se ulazi u predvorje iz kojega je mogue stepenicama spustiti se u podrum. Stambene prostorije za satnika i asnika smjeatene su u frontalnom dijelu kue te su s po jednim prozorskim otvorom otvorene prema pro elju. Sve prostorije su povezane u nizu. Kuhinja s blagovaonom je smjeatena odmah do ulaza, odnosno u samom srediatu kue i u nju je pristup mogu i iz predvorja kao i iz stambenog dijela kue. U profanu izgradnju mogu se ubrojiti i primjeri stambene arhitekture poput privatnih kua ili dograenih objekata poput staja, spremiata i sli nog. Krajem 18. stoljea u Gospiu pridoalice poput njema kih obrtnika i trgovaca, kao i lokalno stanovniatvo koje se bavi zanatstvom podi~u prizemnice i katnice koje su pro eljem okomito polo~ene na tok ulice ili su usporedne s ulicom i u nizu. Ovo je bio najraaireniji tip stambene gradnje u naselju (sl. 14.). Polo~aj takvih kua pokazuje ovisnost o obliku parcele koja je u veini slu ajeva duga i uska te pru~a mogunost slobodnog kolnog ulaza uz kuu. Karakteristike ovakvih kua su usko uli no pro elje, u pravilu s dva manja prozora, trapezastim zabatom i malo skoaenim kroviatem nad njim. Visoko kroviate tipi no za ovaj kraj, ato zbog iskoristivosti tavanskog prostora kao spremiata ato zbog oatrog zimskog podneblja uglavnom je uravnote~eno s volumenom zgrade. Urbanisti ki razvoj grada krajem 18. i po etkom 19. stoljea O prvim tragovima oblikovanja Gospia u organizirano naselje svjedo e planovi uvani u kartografskoj zbirci Hrvatskog dr~avnog arhiva u Zagrebu i Ratnog arhiva u Be u. Oni datiraju iz 1750. godine i ta je godina uzeta kao po etna to ka u istra~ivanju urbanizma iako se upravna povijest i povijesni razvoj grada prati kronoloaki od 1712. godine. Naselje koje je postojalo ranije na istom podru ju, urbanisti ki gledano, nije organizirano i vrlo vjerojatno je rije  o turskom naslijeu. Ovom u prilog govori i kula age Senkovia koja se od 17. stoljea nalazi uz rijeku Nov icu i koja kasnije ini jedan od nukleusa u planiranju daljnjeg airenja naselja. Uz kulu age Senkovia joa su dva objekta iz tog razdoblja ozna ila koordinate budueg naselja  drveni most preko rijeke Nov ice i jednobrodna kapelica sv. Ivana Nepomuka. Prostorno oblikovanje Gospia u svojim temeljima imalo je i stare prometne pravce koji su svojim smjerovima odredili glavne ulice budueg grada, a ucrtani su na najranijim planovima. Dokumenti o izgradnji sakralnih graevina na podru ju uz rijeku Nov icu u drugoj polovini 18. stoljea svjedo e o airenju naselja uokolo kule age Senkovia i potvruju tezu o organiziranom oblikovanju naselja u tom vremenu. Spoznaja o planskom utvrivanju naselja polovinom 18. stoljea nam jasno govori kako je Gospi, za razliku od ostalih vojnokrajiakih mjesta unutar Karlova kog generalata, bio novo naselje. Proglaaenjem Gospia vojnim komunitetom i sve veim naseljavanjem obrtnika, nakon ato su podignute najprije vojne graevine, po inju se podizati i stambene, te se naziru konture buduih trgova i glavnih cestovnih pravaca. Uz sve veu gradnju unutar samoga grada, Gospi se po inje i prometno povezivati s okolnim mjestima te postaje sjeciate glavnih cestovnih pravaca od sjevera prema jugu. Na rijeci Nov ici se joa na kartama Gospia iz 1750. godine vidi postojei drveni most. U prvoj polovini 19. stoljea taj se most zamijenio novim dvolu nim kamenim mostom (sl. 15.). Most je graen 1830. godine, dvolu ni svoeni most je s naslonima visok 12 metara, a kolnik izmeu naslona je airok aest metara. Srednji pilon i upornjaci su povezani ~eljeznim sponama zbog vee sigurnosti kod navale bujice jer Nov ica je u to doba znala kod naglih i dugotrajnih kiaa nabujati. Most je graen od sivog tvrdog vapnenca iz gospike okolice. Troakovi i graditelj mosta na~alost nisu poznati i to je tema daljnjeg istra~ivanja. Gradnja mosta u samom srediatu grada na rijeci Nov ici, jednoj od najzna ajnijih pritoka rijeke Like pridonijela je boljoj povezanosti naselja s Dalmacijom. Na prijelazu 18. u 19. stoljee razvijaju se cestovni pravci prema Dalmaciji, Karlovcu i Karlobagu: Dalmatinska cesta graena preko Oto ca i Gospia do Knina u Dalmaciji 1787. 1789. povodom tadaanjeg turskog rata, zatim gradnja Karoline od Karlobaga preko Oatarija do Gospia pod vladanjem cara Karla VI. (1711. 1740.) nazvane Karolinska cesta. Na istom pravcu izmeu Karlobaga i Gospia ucrtana je joa jedna cesta sagraena 1786. godine. Cesta koja i danas vodi na ovom potezu graena je 1844. 1847. pod upravom majora Kne~ia i asnika Kekia o emu svjedo i i  kubus na etiri kugle, na Oatarijskom sedlu ili Starim vratima (iznad tunela na Oatarijama, n/v 927 m). Na Oatarijama se nalazi i fontana od klesanog kamena kao spomen na gradnju Kne~i  Kekieve ceste graene izmeu 1844. i 1851. godine. Na~alost Karolinska cesta je zbog svoje strmoe i neprohodnosti u nekim dijelovima zapala u zaborav kada je izgraena Jozefinska cesta 1776. 1779. na potezu izmeu Senja preko Kapele do Karlovca. Karolinska cesta je bila i ostala prometnica od najveeg zna aja za lokalno stanovniatvo dvaju mjesta koja povezuje. Krajem 18. stoljea se s desne strane rijeke Nov ice izvan naselja ureuje i auma Jasikovac kao jedno od aetaliata i rekreacijskih povraina za sve vei broj stanovnika. `uma se s ju~ne strane naselja prostire na povraini od 209 hektara, iji je manji dio, povraine osam hektara, poznat kao park auma Jasikovac. Taj  stari dio parka zasaen je prete~no hrastom u vrijeme vladavine cara Josipa II. Prema legendi park je dobio ime po poljskom generalu Jasiku koji je svojedobno bio na slu~bi u Vojnoj krajini, vjerojatno u Li koj pukovniji. Uz Laudonov gaj na Krbavskom polju, Jasikovac je jedina vea oaza hrastove aume u Lici. Park je svojom ljepotom i posjeenoau tijekom 19. stoljea stekao naziv  malog Maksimira a ialo se ak i dotle da su ga smatrali minijaturnim be kim Praterom. Karta iz 1822. godine, za razliku od planova iz 18. stoljea, vjerno oslikava stanje naselja i njegov stupanj razvijenosti po etkom 19. stoljea, nedugo nakon izlaska iz sustava francuske ilirske provincije. Pravni status grada Gospi joa uvijek nije imao mada je bio kotarsko i opinsko srediate. Nepravilno se oblikovao oko rijeke Nov ice koja se na istoku ulijeva u rijeku Liku. Tri glavne prometnice sijeku se u samom srediatu mjesta kod crkve Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije, a to su Dalmatinska, Karlobaaka i Karlova ka cesta. Uz ove glavne prometnice vidljive su i druge ulice te manje ceste koje su vodile u pokrajnja naselja. Prema komunikacijskim pravcima naselje je bilo podijeljeno na etvrti. Prva je obuhvaala reprezentativne zgrade vojne uprave sa ~upnom crkvom i trgom uz nju (dio naselja s isto ne strane Karlova ke ceste, danas Buda ke ulice), druga etvrt je zauzimala najstariji urbani prostor Gospia, uz kulu age Senkovia gdje su se uz zgrade vojne namjene smjestili i gospodarski objekti, trea etvrt se prostirala du~ Karlobaake ceste (danas Kaniaka ulica), a etvrta je stajala nasuprot katoli koj crkvi i uklju ivala je kue najviaih krajiakih asnika. Unutar gradske jezgre isti u se i dva trga, od kojih je trg nepravilnog tlocrta na jugu (Paradeplatz) prije formiran, te je po tome stariji ato se jasno ia itava iz najva~nijih graevina razli itih zna ajnih funkcija (vojnih, upravnih i sakralnih) koje su smjeatene na njemu. Ime Paradeplatz ozna ava paradni trg na kojemu su se postrojavali vojnici. Ovaj trg je prema graevinama koje su ga okru~ivale, a koje su graene tijekom 18. stoljea za potrebe novoosnovane pukovnije, najstariji trg u gradu Gospiu. Isprva je bio nepravilnog tlocrta, no kasnijim nadogradnjama i novogradnjama okolnih zdanja dobiva pravokutan oblik. Takoer se svojom jugoisto nom stranom transformira u joa jedan manji otvoreni prostor (trg) ljevkastog oblika koji je sjeciate triju navedenih glavnih prometnica, te je do danas taj dio ostao nukleus Gospia. Za razliku od Paradeplatza Sajmiani trg (Marktplatz) smjeaten sjeverno od Paradeplatza nije bio flankiran vojnim, upravnim ili sakralnim zdanjima. Prostorno zauzima dvostruko veu povrainu nego Paradeplatz, a na karti grada iz 1822. je ucrtan kao trg gotovo savraenog pravilnog pravokutnog oblika. Uokolo njega su smjeatene privatne stambene kue na manjim parcelama od uobi ajenih izdu~enih parcela kakve se ni~u uz glavne prometnice. Marktplatz se nalazi jugozapadno od najstarijeg trga i u prvoj polovini 19. stoljea ini rubni dio grada. Prema ozna enim javnim objektima na karti iz 1822. godine, srediate tadaanjeg Gospia bi se moglo ograni iti kapelom sv. Ivana Nepomuka sa zapada,  starim gradom (kulom age Senkovia) s ju~ne strane, te prvim zavojem ceste koja vodi prema Karlovcu na sjevernoj strani grada. Zaklju ak Predstavljene graevine smjeatene su uglavnom u samom srediatu naselja i ine urbani nukleus grada. Podjelom na sakralne, vojne i profane graevine nastojala se ato jasnije podijeliti arhitektura koja je u mnogim slu ajevima ostala nerealizirana ili nije ni sa uvana do danas. Kako bi se izbjeglo gomilanje podataka o samim graevinama i nabrajanje mnogih o uvanih nacrta bilo je potrebno napraviti selekciju te predstaviti najreprezentativnije primjerke koji su uglavnom ostali u funkciji do danas ili su svojedobno inili bitnu arhitektonsku osnovicu graevinskog naslijea grada. U radu se takoer izbjeglo navoenje imena, veinom asnika, razli itih in~enjera i ostalih autora nacrta koji ostaju temom daljnjeg istra~ivanja unutar zapo ete doktorske disertacije.  Stanje naselja prema planovima Gospia iz 1750. uvanima u Zbirci planova i nacrta u Hrvatskom dr~avnom arhivu (dalje: HDA), (HDA 904, inv. br. 62 i 63), te u Ratnom arhivu u Be u / sterreichische Nationalbibliothek, (dalje: nb), (Inland C VII Gospic 1). Vidi: ANTONIA DO`EN, Planovi grada Gospia iz 18. stoljea., u : Peristil 55 (2012.), 57-64.  Intervencijom vrhovnog zapovjednika Karlova ko-vara~dinske generalkomande Philippa Lewina von Becka (1720.  1768.).  ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne krajine I., Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 1997., 66 67.  MILAN VOINOVICH, Bojevi u Lici, u ostaloj Hrvatskoj i Dalmaciji godine 1809., Zagreb : Naklada knji~are Mirka Breyera, 1907.  Li ka pukovnija sa sjediatem u Gospiu bila je jedna od ustupljenih pukovnija.  Profesor Roksandi donosi podatke za atapska mjesta u  gornjoj Krajini izmeu 1816. 1818. godine. DRAGO ROKSANDI, Vojna Hrvatska : La Croatie militaire : Krajiako druatvo u Francuskom carstvu (1809.  1813), Sv. I. II., Zagreb : `kolska knjiga  Stvarnost, 1988., 70.  Nacionalna i sveu iliana knji~nica (dalje: NSK), Kartografska zbirka, Plan vom Stabs Orte GOSPICH des lobl K:K: Liccaner Grenz Inf: Regements, 1822, NSK XISKJ  12.  VEESLAV HENEBERG, Lika prije Hacquetovih putovanja, u : Narodna starina, Vol. 1, travanj, br. 1 (1922.), 8.  JANEZ VAJKARD VALVASOR, Die Ehre dess Hertzogthums Crain: das ist, Wahre, grndliche, und recht eigendliche Belegen- und Beschaffenheit dieses Rmisch-Keyserlichen herrlichen Erblandes, Laybach, 1689.  BALTAZAR ADAM KR ELI, Annuae ili Historija 1748.  1767. Zagreb : JAZU, 1952.  Geographische und Histporische nee Beschreibung des Karlstdter Generalat[s] In dem Knigreich Croatien.  IVAN DOMINIK VUKASOVI, Zemljopisni i povijesni novi opis Karlova kog generalata u Kraljevini Hrvatskoj (1777.)., (prir.) }eljko Holjevac, Gospi, 2005., 165.  Vollstndige Topographie der Karlstdter Militrgrenze mit besonderer Rcksicht auf die Beschreibung der Schlsser, Ruinen, Inscriptionen und andern derglechen Ueberblebseln von Antiquitten nach eigener Anschaung und aus den zuverlssigsten Quellen dargestellt fr Reisende, und zur Forderung der Vaterlandsliebe.  FRANZ DE PAULA JULIUS FRAS, Cjelovita topografija Karlova ke vojne krajine, Gospi : Li ke ~upe, 1988., 124.  BALTHASAR HACQUET, Physikalisch  Politische Reise aus den Dinarischen durch die Julischen, Carnischen, Rhtischen in die Norischen Alpen im Jahre 1781 und 1783 unternommen, Th. I, Leipzig, 1785., 22.  ALBERTO FORTIS, Put po Dalmaciji., Split : Marjan tisak, 2004., 276-279.  }ELJKO HOLJEVAC, Gospi u Vojnoj krajini : (1689.  1712.  1881.) : prilog slici gospike proalosti, Samobor : Hrvatski zemljopis, 2002., 28, 33.  Dobar primjer je crkva Navjeatenja BDM koju je financirala i o ijoj gradnji je odlu ivala dr~avna uprava.  Li ka pukovnija je obuhvaala ove satnije: Zrmanja (1. krajiaka satnija), Srb (2. k.satnija), Dobroselo (3. k.satnija), Bruvno (4.), Udbina (5.), Mekinjar (6.), Gra ac (7.), Medak (9.), Lovinac (10.), Kani~a (11.), Smiljan (11.), `iroka kula (12.). Zanimljivo je da RUDOLF HORVAT u knjizi Lika i Krbava : povijesne slike, crtice i biljeake I. i II., Zagreb : Matica hrvatska, 1941., 64 65., navodi postojanje i Kani~e i Lovinca kao 10. krajiake satnije, ato ne odgovara stanju i oznakama na karti Li ke pukovnije iz 1818. godine uvane u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Be u (nb, FKB c.101. b. 4).  NENAD MOA ANIN, Ime Gospi u svjetlu turskih izvora, u : Croatica Christiana 14 (1990.), 26, 51 54.  }ELJKO HOLJEVAC (bilj. 17), 31.  MILE BOGOVI, Crkva u proalosti i sadaanjosti Gospia, u : Gospi: grad, ljudi, identitet, (ur.) }eljko Holjevac, Zagreb-Gospi, 2013., 414.; JOSIP LINI, Crkva u proalosti Gospia, Gospi : Rkt ~upa Marijina Navjeatenja, 1973., 28-29.  MILE BOGOVI (bilj. 22), 404.  O tipovima crkava graenih u drugoj polovini 18. stoljea (barokno-klasicisti koj gradnji) piau Anela Horvat u knjizi Barok u Hrvatskoj (Zagreb, 1982.), kao i urica Cvitanovi u djelu Sakralna arhitektura baroknog razdoblja, Knj. I. (Zagreb, 1985.).  Prema Aneli Horvat stil koji se javlja oko 1790-ih sadr~i klasicisti ke motive koji se primjenjuju i kod novosagraenih crkava koje su redovito jednobrodne longitudinalne graevine (poput crkvi u Bu~imu, Josipdolu i sl.) s tradicionalnim poligonalnim svetiatem. ANELA HORVAT, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj, u : Barok u Hrvatskoj, (ur.) Slavko Goldstein et al., Zagreb, 1982., 60.  Gospi : ~upna crkva Navjeatenja Bla~ene Djevice Marije : konzervatorska studija obnove i ureenja }upne crkve. Karlovac : Zavod za zaatitu spomenika kulture u Karlovcu, 1994., 4.  Iz ovoga proizlazi da su se naknadno u drugoj polovini 19. stoljea izvodili radovi i nadogradnje na crkvi.  MILE BOGOVI (bilj. 22), 412.  Josip `eremet je izradio i drveni kor i stolice. Ikone na ikonostasu je oslikao zagreba ki profesor Josip Bauer, a freske unutar crkve je izradio Antonini iz Zagreba. DRAGAN DAMJANOVI, Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolla, u : Prostor, 1(39), 18 (2010), 72.  RUDOLF HORVAT, (bilj. 19), 165-166.  FEDOR MOA ANIN, MIRKO VALENTI, Vojna krajina u Hrvatskoj, Zagreb, 1981., 52 53.  Zgrada brigadira je prema sa uvanim nacrtima izgradnje hodnika u pravcu jugozapadnog nu~nika u zgradi (HDA, F 905, inv. br. 64) opisana kao oronula drvena zgrada prekrivena aindrom. Danas je na njenom mjestu, zapadna strana Paradeplatza, nasuprot katoli koj crkvi podignuta zgrada koja je prema svojim historicisti kim obilje~jima pro elja vjerojatno nastala u drugoj polovini 19. stoljea.  RUDOLF HORVAT (bilj. 19), 83.  U presjeku graevine vidljive su kerami ke pei u prizemlju gdje su vjerojatno bile slu~bene odaje sto~ernog ureda, dok su na katu dekorativne  zelene kerami ke pei.  Uz ovu kartu u HDA je uvan i Katastarski plan Gemeinde GOSPI im Lika Oto aner Distrikte 1874 iz iste godine koji sadr~i 8 tabli s potpisima asnika Czillicha, E. Turia, Paula }ivanovia, Breberina i Stania.  Danaanja zgrada je osim kao zgrada glavne stra~e na karti iz 1822. godine ozna ena i kao akolska zgrada. Krajem 19. stoljea u njoj se nalazila secesijska gostiona, a jedno vrijeme u 20. stoljeu tu je bio i Hotel  Lika . Zgrada je u prizemlju je lezenama podijeljena na devet polja, od kojih je sredianjih pet otvoreno arkadama prema ulici.  Npr. projekt stana za vojni kog ra unovou (HDA, F 905, inv. br. 73) koji je prema karti grada Gospia iz 1822. uvanoj u Kartografskoj zbirci NSK (XISKJ  12) ozna en na istom mjestu gdje se danas nalazi zgrada ~upnog ureda. Vjerojatno je zgrada nadograivana i nije sa uvano izvorno pro elje, no injenica da se na zgradi do danas nalazi miljokaz iz vremena Vojne krajine postavljen polovinom 19. stoljea na joa jednoj kui u naselju govori u prilog tome kako je graevina rezultat gradnje iz prve polovine 19. stoljea, odnosno bar jedan njen dio. Stan za vojni kog ra unovou osmialjen je kao prizemnica simetri nog pro elja s po tri prozorska otvora sa svake strane.  Godine 1764. je propisano da se otvori akola u svakom sto~ernom mjestu.  }ELJKO HOLJEVAC (bilj. 17), 33 34.  Ibid., 34.  U  zagreba kom slu aju rije  je o dva zasebna lista na kojima se nalaze etiri razli ita plana. Dvije karte na istom listu pod inv. brojem 62 prikazuju  manji i  vei plan Gospia, dok drugi list sadr~i dvije karte (F 905, inv. br. 63) koje prikazuju Gospi prema tzv.  srednjem i takoer  veem planu. U Ratnom arhivu u Be u pod inventarnom oznakom Inland C VII Gospic 1 uvaju se planovi gotovo identi ni planovima uvanima u Zagrebu.  Kurt-aga Senkovi (Zenkovi) koji je i izgradio kulu spominje se joa 1641. godine. MARKO `ARI, Osmanski korijeni Gospia, u : Gospi : grad, ljudi, identitet, (ur.) }eljko Holjevac, Zagreb Gospi, 2013., 130.  Namjera cara Josipa II. je bila povezati unutraanju Hrvatsku s jadranskim predjelima te tako potaknuti trgovinu i ato br~i razvoj.  JOSIP CHVLA, Mostovi u ~upaniji li ko-krbavskoj, u : Viesti Dru~tva in~inira i arhitekta, 5 (1892.), 46.  Namjera je bila o~ivjeti trgovinu izmeu obale i mjesta u unutraanjosti kontinenta. Cesta je bila upisana na kartama joa u vrijeme zapovijedanja generala Karlova ke pukovnije Scherzera, izmeu 1749. i 1754. godine, no ve se 1841. godine spominje kao  stara Karolinska cesta .  Na kubusu se nalazi natpis frontalno: Ferdinand I, Austrian Emperor MDCCCXLVI; na drugoj strani: Der kulminations punchtdes neuen Carlobagenen Strassen zuges an der Sudlichen Grenzedes Velebit Gebirges bei Stara vrata ist uber der Adriatischen Meeres flasche Wiener fur erhaben. CCXLVI.  U.T. Obnavlja se Jasikovac, u : Li ke novine, 29. studenoga 1956, br. 22 23(86 87), 4.  Podjelu grada na etvrti posebno su istaknuli Ratko Vu eti, Martina Ivanua i Marko `piki u svom tekstu Graditeljsko naslijee grada Gospia, u : Gospi : grad, ljudi, identitet, (ur.) }eljko Holjevac, Zagreb Gospi, 2013., 290.  314.  O izgledu i stanju kule age Senkovia znamo viae zahvaljujui planu iz HDA (F 904, inv. br. 64) datiranom u 19. stoljee, a iji tlocrt odgovara izgledu kule s karte iz 1822. godine, no tlocrtno ve odudara na karti iz 1896.  Danas Trg dr. Franje Tumana.  To su crkva Navjeatenja Marijina i sv. Josipa, zgrada graevinskog odjela satnije, te joa neke zgrade pod nadleatvom pukovnije i brigade.  Danas Trg Stjepana Radia.     PAGE  PAGE 1 *tX\^lnp2jnLRdؽضѨѠѯ{ѯѯwضبp h1#hVhh hhy$Phr,CJaJ hr,hr, hr,h-h1#hs6h1#h|;,6 h1#h%w h1#hs h1#h- h1#hWjh1#hu0JU h1#h|;, h1#hWSG h1#hjh1#h0J6U]h1#h6],.68FHd<hjl24d8NĽ˶}v}r}kd] h1#hp  h1#h h1#h?hr, hr,hp h1#hp h1#h5cjh1#h}* 0JU h1#hp#h1#h5c0J h1#h j h1#h/% h1#hD_ h1#h- h1#hVh h1#hs h1#h&shy$Phr,CJaJ hr,hr, hr,h0 h1#h0 h1#h%w#Nx~:@4d~  <HJZ\ * p|8:xĽzهzvvhjh1#h}* 0JU h1#h}* h1#h5 h1#holjh1#h?c0JUjh1#hv0JU h1#hv h1#h?c h1#hI h1#hp  h1#hTh h1#h h1#h / h1#h? h1#h|~A h1#h3X?.f B%.~;;;AZDHE~~$a$gd,T$dh7$8$H$`a$gd$dh7$8$H$a$gd$dh7$8$H$`a$gdR$dh7$8$H$`a$gda$dh7$8$H$`a$gdol$dh7$8$H$a$gdT$dh`a$gd ,8DXh v x z ~ >%@%B%**,,..:/P/R/T/x0z000025ƿ~vogoh1#hp-6 h1#hp-h1#h$$A6hRjh1#h$$A0JU h1#h$$A h1#hMjh1#h]0JU h1#hol h1#h] h1#h?c h1#hv ha0Jh h0Jh1#hg|0Jh1#h}* 0Jh{jh1#h}* 0JU h1#h}* (25H5J5d5f5h5|5~55556688T9|;;;;<<>z@@AAAABBBC&CLCPC D2DZD\D2EƻƴƦyrjhyjh 6 hNh h,Th fHq h fHq hy$Ph hr,h h jh 0JUh{ h1#hj~ h1#hg|h h1#hVM h1#h?c h1#h$$Ajh1#hp-0JU h1#hp-h1#hg|6h1#hp-6(2E4EHEJELEvEEEF FFFFJٻ{shsh{h4^h B*phh B*ph h4^h hh 0J6B*phhh 0J6B*]phhh 6]hZNh 6hh 6jh 0JUh CJaJhh 6CJaJhyjh CJaJ!jhsh 0JCJUaJh hh &HEFGGI&KLMBNO`PRSNUU WW\r]]$a$gdns$a$gdo $1$7$8$H$a$gdUg$a$gdF$a$gdk$a$gdQ$a$gdi $da$gd,T$a$gd,T$a$gd,T>JdJfJhJK"K&K(KKKLL L:LzM|MMMMMNN@NBNDNFNOONOO`PbPdPRRRS SSrSSSSSUUNUwhNh 6 hNh jhNh 0JUhSh 6hih 6 hQh h h hh 6 h5Dh h h ]hh 6] hD8h hyjh 6jh 0JUh1'h 6]h h1'h .NUPURUpUrUUUUU VVVVV W WWW@Blƅօ؅̆ ^pЇ҇ԇډ h9h h`A2h 6 hRh hyjh 6CJaJh CJaJh;h CJaJ!jh;h 0JCJUaJhRh 0JhRh 0J6hyjh 6 h:h jh 0JU hNh h 3ډ܉.0268<>BDHJVXZ^`lnprtxz| h1#hVMhG40JmHnHu h 0Jjh 0JUjh Uhqh jh 0JUFHZ\^tvxz|$dh7$8$H$`a$gdh]hgdp# &`#$gdp# ,1h. A!"#$% DyK antonia.dosen@yahoo.comyK Vmailto:antonia.dosen@yahoo.comyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa>@> 06 Tekst fusnoteCJaJ>&@> 06Referenca fusnoteH*<O< F Char Char_HmHsHtH:O!: meditable_textarea>1>  Bf Char Char2_HmHsHtH4X@A4  Bf Istaknuto 6]^J8 @R8 p#Podno~je  p#2)@a2 p# Broj stranice6U@q6 3t Hiperveza >*B*ph N bYpE (%d%*, 0568:;I>BB@EEdGJN,U#Yb[\dm7o tuuxy~VG-  !"#$%&'()*+,-./01234a? 7Ud & ' [!t 0 !/"#$!$$$$     /"$$ "!!"&!"& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&Za!*5K>G QZ dmw + $ U [    .;<=>Lfz#j&l&&&h- 4>CCDGJO^UXZZZ] de$illles}{~5|Ώݐ~!^͕vD̚ܛܜ`ۢ[\XȨըgYpگްkp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#,p#p#p#p#p#ep#p#p#`p#p#p#2Hp# p#p#p#p#8Pp#5Lp#W|p#g*<p#p#p#q$p#,p#g*<p#;-@p#E(p#"p#p#p#p#];Tp#"p#E(p#,p#p#p#5Lp#C`p#q$p#'8p#5Lp#p#p#q$p#v:p#v:p#p#v:p#v:p#PSp#PSp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#v:p#v:p#v:p#PSp#v:yp#;<=>Lfz#j&l&&&h- 4>CCDGJO^UXZZZ] de$illles}{~5|Ώݐ~!^͕vD̚ܛܜ`ޠ1ۢ[\XȨըgYpگްk0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000#l&&&h- 4>CDGJO^UXZZZ] delles}{~|Ώݐ~!^͕vD̚ܛ`ޠ1ۢ[\XȨըgYpگk{00{00y00I00-K00,K00*K00@0{00,<1|{00+{00)I00y0 0)K00K00{00 y00 {00%{0 0{00{00{00  y00 {00 0{00{00{000@0000K0 0!\D000000000000000000000000{00B{00y00@0@0y0 00N00N00N0{0$0y0$00N00N00<0 y0&0 0<0 0<0 K0'0(I0'0I0'00<0 0S00S00S0T<0S00|X  $$$'+$8HV$h~u*^X252E>JNU^jvډ|]`acdefghikl+HE]yF|^bjz_X  '!!H  oR$rBQtKg/"R$\#ɅB9 R$* O @)R$h}FcռC?˱yR$uq@"TZ5)R$=5l-Ho1s@ 0(  B S  ?܀C. uy]|Uuyh|_C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName h  12 metara 209 hektara927 m La Croatie ProductIDFKhsvYm J Z - 6  egqalmvEP]gktDNXaJQ [cv! !#%#1#7#''''* *,,-+-,-4-{--. . ... .!.%.&.-.2.5./&/2233u3|3333333H6J6\6^6a7k7p7x78899:9E9p9{9}99999::;<<3<<<<<>>>>>>AAAAAAAB^BbBcBlBmBwBxB}B~BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCC C CCCCC$C+C2C:C>C?CECFCKCMCRCSCYCZCcCoCuCvCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCGGJHLHHHHHIIMIOIIIKKKKKKN N6N8NPPPPQ"QSSyT{TVVVVjVlVsVuVVVX[b[R]^]]]]]^^aaaa&c4cFdMd:e=e?eAeheqeffjjkkno0o7oooop(p0p)q0q{qq?rMrrrt tttuuvvdxnx&y-y8y>yRyWymyxyz zzzMzWzzz{{{{{{||}}}}~~>GĂ˂OZdžӆ݆?J1;#JS'FIKMOsuƍ lsuy~ΏЏSUilĐАҐ֐ِݐߐ#%rtǑΑБӑԑْߒ ~ #/\novz|̕ϕ{}Ŗnprtuvx ,/5:<=>DLTU{ '*/6>@MNOp{˛ϛ :CGhŸßğş˟̟ϟПџҟٟ۟ #$*+0134;<DEGHOdopz}ɠ͠Ԡ۠#*/3ij!Ģ̢Тע٢ݢ[^ŤǤ'(+,QR]^JW^_no,-Rkާߧ WZʨΨ© 12OPrs "'(35:AIZ^adeg%+,34< ]gu{ӭ֭׭  !*3;<?LOPTYeflmtu{|®ĮƮԮ֮ڮtݯ#/2467հkm:>KLefyz##i&l&&&g-h- 4 4>>BBBBLCMCnCoCuCCCCDGGJJOO]U^UXXZZZZ\] d dee#i$illlldses|{}{~~45 {~͏Џܐߐ’} #]`̕ϕuxCF˚Κۛޛۜޜ_b۟ݠ03ڢݢZ^WZǨʨԨרfiX[orٯܯݰjm:::::::::dms&&Z6e699>>YAYAAAC DHHRHsHsHHHHHKIUI4N=NwTThVyVzV|VZZZZZZZZ^^jjjjjjtt#PuB2acp46A (R2H6,4,wI8tR8 Q:^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH QtH6,cp4A (4,wIuL UPbV & ((fXH-Ҡ~4B4FƙnC\&Z ]Zs2w8X&23xsfTb<9(,4 F*V`eTURFʎA*W~ *I91 g[DrEDF(9DrtW~ e%Ky"4'DF(R/ |85#8DF(bM78DF(c 991 _I985x;W~ FGDrAIDr*I._ODF(EDSDr-\W~ 6dL6hDF(i6dq_I9Dr"4'~uW~ ,Vyc 9[oyDrKyR/ |{ jNU WhuY  }* l3 MS p 0tBMZ@ $ugyj~vMxp^: EXQ-rZ "p##4$,%/%T' (R(^(*-*6*G*T*,|;,p-d/z1[3506^b679K9AP9:J:;s0<Zv<5= >1S>\M?3X?&@$$A|~AkDZDSFGWSGBIVM|Py$P@QSMHST,TaU8iUWWtZz[u]D_5c?c BfKRf`fOhWeèRݮ30T'!0!0G.@ D D D D %)-.01578:<=BDEGKNQUVWXX     " ( . 0 6 8 B D F R Z b d @ j r v x |              UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;WingdingsQBaskerville Old Face"q{'G{'G{'GwGwG!>4dvv3qHP)?a~2Arhitektura Gospia 1780AntoniaMUO(       Oh+'0   @ L X dpxArhitektura Gospia 1780AntoniaNormalMUO2Microsoft Office Word@F#@ :4@Rm^4@Rm^4w՜.+,D՜.+,x4 hp|  Gv Arhitektura Gospia 1780Arhitektura Gospia 1780 NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAx qmailto:antonia.dosen@yahoo.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      "#$%&'(-Root Entry F]d4/Data 1TableoWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8!CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q