Naslov
Analiza promjene zemljišnog pokrova u sjevernoj Hrvatskoj od 1981. do 2011. godine
(Analysis of land cover change in northern Croatia from 1981 to 2011)

Autori
Belić, Tomislav ; Buhin, Smiljan ; Jogun, Tomislav ; Lacković, Petra ; Malešić, Nino ; Pavlek, Katarina ; (Mentori: Spevec, Dubravka ; Gašparović, Mateo)

Izvornik
Tomislav Belić, Smiljan Buhin, Tomislav Jogun, Petra Lacković, Nino Malešić, Katarina Pavlek: Analiza promjene zemljišnog pokrova u sjevernoj Hrvatskoj od 1981. do 2011. godine, Sveučilište u Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Geodetski fakultet

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada

Godina
2016

Ključne riječi
faktori promjene; nadzirana klasifikacija; promjena zemljišnog pokrova; regresijsko modeliranje; sjeverna Hrvatska
(driving forces; supervised classification; land cover change; regression modelling; northern Croatia)

Sažetak
Predmet istraživanja su promjene zemljišnog pokrova između 1981. i 2011. godine na području sjeverne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija). Metodološki pristup istraživanja čine daljinska istraživanja i geostatistička analiza. Dva seta satelitskih snimaka Landsat-a klasificirana su nadziranom klasifikacijom u četiri klase: izgrađeno, poljoprivredno, prirodna vegetacija i voda. Matrica konfuzije pokazala je visoku ukupnu točnost klasifikacije. Promjena je zabilježena na 515, 96 km2 (13, 8 %) istraživanog prostora. Najznačajniji procesi promjene su prirodna sukcesija, poljoprivredna intenzifikacija i izgradnja na poljoprivrednom zemljištu. Budući da promjene zemljišnog pokrova utječu i na prirodne i društvene procese, za njihovo razumijevanje nužna je integracija prirodno-geografskih i društveno- geografskih podataka kao faktora promjene. Njihova kvantifikacija izvršena je regresijskom analizom u softveru ArcGIS 10.3, metodama Ordinary Least Squares (OLS) i Geographically Weighted Regression (GWR). Korištene su 22 društveno-demografske i prirodno-geografske varijable. Izrađeni su modeli regresije za sukcesiju i izgradnju, dok za proces poljoprivredne intenzifikacije nije utvrđen statistički značajan model povezanosti s varijablama. OLS model za prirodnu sukcesiju objasnio je 23 % pojave, a model za izgradnju 64 % pojave. Metodom GWR dobivena je veća vrijednost R² za oba modela (sukcesija – 0, 35 i izgradnja – 0, 73). Time je dokazana važnost upotrebe nestacionarnog regresijskog modela. Također, manja vrijednost R² za model sukcesije upućuje da je taj proces mnogo kompleksniji te da na njega utječe mnogo različitih obilježja i procesa ovisno o karakteristikama područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija, Geografija

POVEZANOST RADA