Pregled bibliografske jedinice broj: 835289
Pitanje izručenja ratnih zločinaca i rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača
Pitanje izručenja ratnih zločinaca i rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača // Brezpravje "v imenu ljudstva" / Čoh Kladnik, Mateja (ur.).
Ljubljana: Študijski center za narodno spravo, 2016. str. 233-250
CROSBI ID: 835289 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje izručenja ratnih zločinaca i rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača
(The Question of Extradition of War Criminals and Work of the Commission for Investigating the Crimes of the Occupying Forces and Their Helpers)
Autori
Grahek Ravančić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Brezpravje "v imenu ljudstva"
Urednik/ci
Čoh Kladnik, Mateja
Izdavač
Študijski center za narodno spravo
Grad
Ljubljana
Godina
2016
Raspon stranica
233-250
ISBN
978-961-93925-2-2
Ključne riječi
Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, izručenja, ratni zločini, Zapadni saveznici
(Commission for Investigating the Crimes of the Occupying Forces and Their Helpers, extradition, war crimes, western allies)
Sažetak
Načelni dogovori oko pitanja sankcioniranja ratnih zločina postignuti su na Moskovskoj i Teheranskoj konferenciji te konferencijama u Jalti i Potsdamu. Kako su ti dogovori provedeni u djelo svjedoče i dokumenti Zemaljskih komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača koje su osnovane kao dio istražnog aparata nove vlasti u Jugoslaviji nakon rata. Oni svjedoče o zadacima koji su postavljani pred komisije, konkretno ovdje se radi o najvažnijem izvršnom zadatku koji se odnosio na pitanje izručenja ratnih zločinaca i njegovu provedbu. Na postignute rezultate značajno je utjecao manjak djelatnika i stručnog osoblja te nedostatak materijalnih sredstava. Osim toga uočena su neujednačena mjerila prema kojima se utvrđivala krivica te je nerijetko pri donošenju odluka unošen i politički subjektivizam. U prilog tome govori i činjenica da je u to doba pravni sustav bio tek u nastajanju, a pitanje normiranja krivičnog zakonodavstva bilo je tek fragmentarno riješeno. Sveukupni međunarodni odnosi nisu bili poticajni, a Zapadni saveznici bili su podosta skeptični prema “pravdi prvog naleta”, pritom ne ispuštajući iz vida globalne, geostrateške interese i planove.
Izvorni jezik
Hrvatski
