Pregled bibliografske jedinice broj: 835274
Splitska luka i turizam krajem 19. i početkom 20. stoljeća
Splitska luka i turizam krajem 19. i početkom 20. stoljeća // Pomorski Split do početka XX stoljeća / Cambi, Nenad (ur.).
Split: Književni krug Split, 2016. str. 21-22 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 835274 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Splitska luka i turizam krajem 19. i početkom 20. stoljeća
(Split harbor and tourism in the late 19th and early 20th century)
Autori
Kranjčević, Jasenka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Pomorski Split do početka XX stoljeća
/ Cambi, Nenad - Split : Književni krug Split, 2016, 21-22
Skup
Pomorski Split do početka XX stoljeća
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.09.2016. - 27.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Split; splitska luka; turizam
(Split; Split harbour; tourism)
Sažetak
Do sada relativno je malo istraživanja o povezanosti splitske luke s početcima razvoja turističkog prometa (prometa stranaca) kao i ponudi ugostiteljsko-turističkih sadržaja u Splitu. Povoljna klima, atraktivnost obale, bogato kulturno nasljeđe i drugi čimbenici potaknuli su razvoj turizma u Splitu. Svakako da je glavni preduvjet za razvoj turizma bila uspostava stalne pomorske i željezničke linije kao i gradnja vodovodne mreže. To je vrijeme kada Split postaje jedna od glavnih turističkih destinacija na istočnoj obali Jadrana a time i jedna od detaljnije opisanih turističkih destinacija u vodičima, putopisima i reklamama. Splitska luka svakako je bilo mjesto gdje su stranci dobivali prvi dojam i informacije o gradu. Iako evidencija stranaca u Splitu (u odnosu na Opatiju ili Lošinj) započinje tek pred kraj prvog desetljeća u 20. stoljeću već 1913. zabilježeno je 41.000 stranaca (više nego što je imao stanovnika). U turističkim vodičima redovito su navedeni svi sadržaji splitske luke, zatim gdje se nalaze predstavništva parobrodskih društva kao i u kojim hotelima stranci mogu prenoćiti i/ili u kojim restoranima mogu jesti i dr. Za veće gradove na istočnoj obali Jadrana u turističkim vodičima priložene su fotografije luke, planovi gradovi ali i segmenti kulturnog nasljeđa, slijedom kojim kojih se može pratiti promjena stanja u splitskoj luci. Stoga se u zaključku prikazuje uloga i doprinos splitske luke u razvoju turizma od zadnje četvrtine 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (HERU) (Obad-Šćitaroci, Mladen) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za turizam, Zagreb
Profili:
Jasenka Kranjčević
(autor)
