Pregled bibliografske jedinice broj: 834602
Redoslijed uvođenja namirnica kod dohrane dojenčadi s područja grada Zagreba
Redoslijed uvođenja namirnica kod dohrane dojenčadi s područja grada Zagreba, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 834602 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Redoslijed uvođenja namirnica kod dohrane dojenčadi s područja grada Zagreba
(Order of introduced foods during complementary feeding in infants from Zagreb)
Autori
Šivak, Mia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2016
Stranica
27
Mentor
Rumbak, Ivana
Ključne riječi
prehrana; dojenje; dohrana; dojenčad; namirnice; smjernice
(nutrition; breast-feeding; complementary feeding; infants; nutrients; guidelines)
Sažetak
Pravovremeno uvođenje krute hrane neophodno je zbog dostupnosti svih hranjivih tvari prilikom razvoja djeteta, međutim u praksi različiti kulturni i socioekonomski faktori mogu utjecati na odstupanje od preporuka o vremenu, vrsti i količini ponuđenih namirnica. Cilj ovog rada bio je istražiti koje su preferirane namirnice u provođenju dohrane, koji je redoslijed i dob njihova uvođenja, utvrditi jesu li u skladu s preporukama te provjeriti mogući utjecaj parametara kao što su obrazovanje i dob majke. U istraživanju je sudjelovalo 59 ispitanika, od čega 28 dječaka i 31 djevojčica, u dobi od 3 mjeseca do 2 godine. Anketnim upitnikom prikupljeni su podaci o djetetu i o majci. Rezultati su pokazali da je 52% majki započelo s dohranom u 5. mjesecu, a 27% u 6. mjesecu djetetova života. Kao prva uvedena namirnica najčešće je korištena jabuka (s frekvencijom od 27, 1%). Najveće odstupanje od preporuka u rezultatima istraživanja uočeno je kod uvođenja žitarica i svježeg cijeđenog soka koji su u djetetovu prehranu uvedeni prekasno s obzirom na preporuke. Pri usporedbi povezanosti obrazovanja i dobi majke sa drugim varijablama nije uočena statistički značajna razlika, osim kod povezanosti dobi majke i dobi uvođenja dohrane, gdje je uočena statistički značajna razlika (F=4, 82 ; p<0, 05). Potrebno je provesti opsežnija istraživanja koja bi obuhvatila reprezentativan uzorak s većim brojem ispitanika kako bi potvrdili rezultate ovog preliminarnog istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija