ࡱ> bjbjR|R|700p%     8W<$t"& ·ķķķķķķ$d] w w w  Ew i  ·w ·6,E{A[028,, 2|<;Kw w w w % :UPOREDNA ANALIZA PROFESIONALNOG USAVR`AVANJA NASTAVNIKA OSNOVNE `KOLE ZA INKLUZIVNI RAD SA ROMSKOM DECOM U HRVATSKOJ I SRBIJI Apstrakt: U radu je data uporedna analiza profesionalnog usavraavanja nastavnika predmetne i razredne nastave osnovnih akola za inkluzivni rad sa romskom decom u Hrvatskoj i Srbiji. Polazei od injenice da je polo~aj romske populacije i u Hrvatskoj i u Srbiji te~i od polo~aja drugih manjinskih zajednica i da su romska deca nedovoljno uklju ena u akolovanje u osnovnoj akoli upravo zbog nedostatka nastavnog kadra za obrazovanje ove dece na romskom jeziku, zanimljivo je bilo da se prika~e uporedna analiza profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u Hrvatskoj i Srbiji. Da bi se to postiglo, sprovedena su dva odvojena istra~ivanja u akovcu (Hrvatskoj) i Niau (Srbija) na uzorku od po 112 nastavnika predmetne i razredne nastave. Jednofaktorskom univarijantnom ANOVA analizom utvrdjeno je da se u dovoljnoj meri ne sprovodi profesionalno usavraavanje nastavnika osnovnih akola za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. F-test je pokazao da razlika izmeu nastavnika osnovnih akola u Hrvatskoj i Srbiji statisti ki nije zna ajna. Polazei od ovih rezultata i uglavnom identi nih problema u obrazovanju romske dece u osnovnoj akoli, autori predla~u program stru nog usavraavanja nastavnika osnovnih akola za inkluzivni rad sa romskom decom koji bi bio prihvatljiv za sve zemlje u regionu. Pri tom se posebno isti e zna aj i potreba anga~ovanja romskih asistenata u nastavi. Klju ne re i: profesionalno usavraavanje, nastavnici osnovne akole, romska populacija, inkluzivna nastava, inkluzivni rad, romski asistenti, Hrvatska, Srbija UVODNO OBJA`NJENJE Reforma akolstva je druatveni i pedagoaki proces. Ona sa jedne strane temeljno menja politiku i poziciju obrazovanja, polo~aj u enika i nastavnika u obrazovanju i organizaciju sistema obrazovanja i njegovih sadr~aja. Sa druge strane, reforma obrazovanja zahteva novu organizaciju akole, primenu savremenih i proverenih metoda, primenu nove nastavne tehnologije, uvoenje fakultativnih predmeta, voenje talentovanih ali i davanje veeg zna aja u enicima koji imaju prepreke u razvoju, u enju i u eau. `kola, dakle, kroz svoje aktivnosti pa~nju usmerava na nedostatke i slabosti u radu, posebno kada se radi o u enicima ometenim u razvoju. U proalosti je zato i dolazilo do podvajanja i paralisanja inkluzivnog obrazovanja. Novi sistem akolstva uva~ava posebne obrazovne potrebe u enika. Druatvo postavlja akoli zadatak sprovoenja inkluzivnog obrazovanja, kako bi se obezbedila sistematska znanja usvojena aktivnim u enjem svakog u enika u odnosu na njegove sposobnosti. Inkluzivna nastava je glavna komponeneta inkluzije u obrazovanju. O inkluzivnoj nastavi se mo~e govoriti kao o didakti koj koncepciji, didakti kom sistemu ili kao o didakti kom modelu. Mile Ili inkluzivnu nastavu definiae kao  ...novi didakti ki model organizovanog pou avanja i u enja koji obuhvata, prihvata i intenzivno uklju uje djecu i mlade sa preprekama u u enju i u eau, odnosno u enike sa posebnim obrazovnim potrebama (tj. sa razvojnim teakoama i darovite, povratnike, doseljenike, pripadnike nacionalnih manjina, segregiranih grupa, one koji govore razli itim jezicima) i sve ostale u enike u odeljenju, grupi, tandemu, akoli) prema njihovim individualnim potencijalima, interesovanjima i o ekivanim ishodima do li nih maksimuma (2009a, str. 13). U inkluzivnoj nastavi su uklju eni svi u enici bez obzira na psihofizi ku razvijenost, eti ku, rasnu, religijsku, polnu, lingvisti ku ili bilo koju drugu pripadnost. Jedno od temeljnih pitanja inkluzivne nastave koji posebno zaokuplja pa~nju brojnih teoreti ara i prakti ara je obrazovanje pripadnika manjinskih zajednica, segregiranih grupa i etni kih zajednica. U Hrvatskoj i Srbiji poseban problem predstavlja obrazovanje pripadnika romske populacije. Pitanju Roma, njihovom druatvenom i javnom ~ivotu i obrazovanju, u poslednjih se godina u zemljama Isto ne i Srednje Evrope poklanja zna ajna pa~nja (Mitrovi, 1990). Hrvatska i Srbija su zajedno sa Bugarskom, eakom, Maarskom, Makedonijom, Rumunijom i Crnom Gorom pristupile meunarodnom programu Deset godina za uklju ivanje Roma 2005-2015, koji su pokrenule Svetska banka i Institut otvoreno druatvo. Osnovu ovog programa ine ciljevi Milenijumskog razvoja UN-a i Programa socijalnog uklju ivanja Evropske Unije na programu namenjenoj nasjosetljivijoj populaciji u Evropi  Romima. Polazei od ovog programa, Hrvatska i Srbija su izradile svoje Akcijske planove i time preuzele obavezu njegovog sprovoenja u periodu od 10 godina. U Hrvatskoj i Srbiji briga o Romima i njihovom obrazovanju bila je zastupljena i pre donoaenja ovog meunarodnog dokumenta. Godine 2003. u Hrvatskoj je donet Nacionalni program za Rome, a u Republici Srbiji Predlog strategije unapreenja obrazovanja Roma u SRJ i Strategija Ministarstva prosvete i sporta 2005-2010. godine. Pored toga, sprovedena su i brojna istra~ivanja pa i projekti iji su problem i predmet bili Romi, njihov druatveni i javni ~ivot i obrazovanje. Jedan takav airi projekat sprovoden je krajem 20. i po etkom 21. veka na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Niau. Sve to doprinelo je da se zna ajno popravi polo~aj Roma u pogledu kvaliteta njihovog ~ivljenja, zapoaljavanja, u eaa u druatvenoj zajednici i obrazovanja. Obrazovanje Roma je sastavni deo navedenih dokumenata. Odnosi se na predakolsko vaspitanje pripadnika romske nacionalne manjine, njihovo osnovnoakolsko, srednjoakolsko i visokoakolsko obrazovanje. Obuhvata i opismenjavanje, obrazovanje i profesionalno usavraavanje odraslog romskog stanovniatva. Uklju ivanje romske dece u obrazovanje, kao i njihov opstanak u vaspitno-obrazovnom sistemu podrazumeva  ...senzitivizaciju akolske sredine u pravcu interkulturalnosti i prepoznavanja specifi nosti obrazovnih potreba romske dece (Tati Janevski, 2006, str. 462). Zato su i problemi obrazovanja romske dece brojni. Naj eai su: (a) isklju enost iz obrazovanja, (b) neredovno pohaanje nastave, (c) slab uspeh u akoli, (d) segregacija Roma i (e) negativni identitet. U nastavnim planovima i programima u iteljskih i drugih nastavni kih fakulteta koji obrazuju nastavnike osnovne akole nema nastavnih sadr~aja koji bi buduim nastavnicima omoguili sticanje potrebnog profesionalnog i stru nog znanja za rad sa Romskom decom. A oni koji u nastavi rade sa romskom decom, ne znaju i/ili nedovoljno znaju o problemima i kulturi Roma. To za posledicu ima neuspeh odeljenja unutar akole. Neuspeh odeljenja u najveoj meri se pripisuje (ne)sposobnostima romske dece, sredini iz koja romska deca dolaze i tradicionalnim obi ajima i kulturi Roma. Zato se i nastavnici oseaju bespomono. Nisu ni motivisani za rad sa romskom decom. Nisu retki ni slu ajevi otpora, pre svega nastavnika razredne nastave, da rade sa romskom decom, naro ito u odeljenju gde je veina u enika romske narodnosti. To zato ato nastavnici smatraju da su profesionalno i stru no osposobljeni, da imaju pedagoako-psiholoake, didakti ko-metodi ke i druge kompetencije za rad sa decom uobi ajenog razvoja u tradicionalnoj nastavi, a ne i sa decom sa posebnim obrazovnim potrebama u inkluzivnoj nastavi, uklju ujui i inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Da bi se ovi i sli ni problemi prevaziali, potrebno je profesionalno usavraavanje nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Na va~nost profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom ukazuju brojni autori. Tako Ivan Ivi (2001) za bolji do~ivljaj sopstvene efikasnosti i uspeaniji korak ka inkluziji romske dece, kao zna ajno, navodi ja anje profesionalnih uloga nastavnika kao partnera u pedagoakoj komunikaciji, afektivnoj interakciji, regulisanju socijalnih odnosa u odeljenju, kao i kompetencija za razvoj socijalnih odnosa u odeljenju. TEORIJSKO-METODOLO`KI PRISTUP ISTRA}IVANJU 1. Problem istra~ivanja. Cilj profesionalnog usavraavanja nastavnika za rad sa romskom decom je da se pre svega upoznaju sa konceptom inkluzivnog obrazovanja, ali i da steknu potrebna znanja za rad u inkluzivnoj nastavi. Ona su im potrebna za izradu individualnih vaspitno-obrazovnih planova, ali i za individualni pristup svkom u eniku sa posebnim obrazovnim potrebama. U vezi sa tim, na nacionalnom nivou se planiraju brojne obuke. Tokom ovih obuka pru~a se podraka nastavnicima osnovne akole za primenu klju nih znanja u oblasti vrednovanja ishoda u enja i pou avanja i li nog maksimuma svakog pojedina nog u enika prema njegovim posebnim obrazovnim potrebama. Krajnji cilj profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom je uklanjanje svih vidova diskriminacije i uklju ivanje dece iz romske socijalno nestimulisane sredine u redovni sistem obrazovanja. Problemu profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u Hrvatskoj i Srbiji ne posveuje se dovoljna pa~nja kao ato je to praksa u zemljama negdaanjeg SSSR, pre svega u Rusiji i Ukrjini (Karpunina, 2005; OsmolovskaO, 2008; Malaf9, 2009; Torfimov  i sar. , 2010). Zato i dolazi do problema u nastavi da nastavnici zbog neosposobljenosti za odreene nastavne situacije ne mogu uspeano da sprovode inkluzivni rad sa romskom decom u inkluzivnoj akoli. I u Republici Hrvatskoj ima malo programa profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom. Doprinos tome daju autori koji se bave problemom prou avanja obrazovanja pripadnika romske nacionalnosti. Pri Katoli koj crkvi organizuje se Romska odgojna zajednica. Cilj je na dru~enju Roma iz cele Hrvatske u trajanju od nedelju dana. U nastavi u estvuju pedgoaki romski asistenti. Svi uglavnom imaju samo srednju akolu i bez pedagoakog obrazovanja i prethodnog iskustva. Organizuje se svake godine u drugom gradu. Organizovano je viae radionica o interkulturalnosti. Nije meutim bilo metodi kog osposobljavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Pord toga, organizovano je viae seminara i konferencija. Na njima se raspravljalo viae o polo~aju Roma u druatvu i njihovim problemima koji su prvenstveno nastali kao posledica segregacijske prakse prema Romima. Pored toga, organizovani su i seminari koji su se bavili problemima obrazovanja pripadnika romske nacionalnosti. `iri projekat o interkulturalizmu u Hrvatskoj, unazad viae godina sprovodi U iteljski fakultet, Sveu iliata u Osijeku, koji svake godine krajem septembra i po etkom oktobra u okviru nau nog projekta koji se finansira iz bud~eta Republike Hrvatske organizuje Meunarodnu nau nu konferenciju pod nazivom Obrazovanje za interkulturalizam. U radu podsekcija konferencije, pored drugih, raspravlja se i o obrazovanju Roma u Republici Hrvatskoj i zemljama u okru~enju (Maarskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i drugim dr~avama). Jedan od zna ajnijih viaednevnih seminara organizovala je 2007. godine organizacija Amnesty internacionala Hrvatske. Na njemu se raspravljalo o ljudskim pravima i interkulturalizmu. Dve godine kasnije, Agencija za odgoj i obrazovanje, sprovela je seminar pod naslovom Pristupa nije i kvalitetnije obrazovanje Roma. Na njemu se raspravljalo o sledeim temama: (a) Nacionalni program za Rome; (b) Akcijski plan desetljea za uklju ivanje Roma; (c) Posebnost ovladavanja hrvatskim jezikom kao drugim jezikom i (d) Suradnja s roditeljima i zajednicom. Organizacija Korak po korak, organizovala je 28. i 29.12.2009. godine, kurs pod nazivom Odgoj za razli itosti. U eae u radu kursa uzela su po dva u itelja iz svake osnovne akole u kojima se izvodi nastava sa decom romske nacionalnosti. Kurs je bio prakti nog karaktera. Cilj trening kursa je obuka u itelja za prevazila~enje svakodnevnih problema u radu sa romskom decom. Sli an kurs organizovao je Monitoring tim Meimurske ~ipanije u junu 2010. godine. Na njemu se raspravljalo o temama Potrebe, mogunost i posebnosti akole s romskom populacijom i Tradicija Bajaaa  predavanje Elvisa Kralja  romskog pomaga a u Pribislavcu. Doprinos profesionalnom usavraavanju nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom daju autori koji se bave prou avanjem Roma i njihovim obrazovanjem (Magdaleni, 1998; Mijatovi, 2002; `uur, 2002; Hrvati i Piral, 2005 i 2007; Pastuovi, 2006). Odreena znanja o radu sa romskom decom nastavnici sti u i u meusobnoj komunikaciji i kroz razmenu iskustava o radu. Sve to namee potrebu organizovanog i sveobuhvtnijeg stru nog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. U Republici Srbiji do sada je sprovedeno viae seminara stru nog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom. Jedan od njih je seminar Romsko dete i akola. Namenjen je u iteljima i stru nim saradnicima koji u osnovnoj akoli neposredno rade sa romskom decom. Realizovan je u periodu od akolske 2002/03. do akolske 2005/06. godine u viae gradova Srbije: Beograd, Pan evo, Nia, Prokuplje, Novi Sad, Jagodina, Smederevo i drugim gradovima. Pored u itelja, ovim seminarom bio je obuhvaen i mali broj predmetnih nastavnika, ali i socijalnih radnika zaposlenih u akolama i direktori osnovnih akola. Cilj ovog seminara je bio  ...podsticanje u esnika na preduzimanju konkretnih akcija koje mogu pomoi inkluziji romske dece (Tati Janevski, 2006, str. 462). A zadatak da se polazei od kognitivnih i socijalnih teorija u enja (Woolfolk, 1998) uti e na motivaciju u itelja koji neposredno rade sa romskom decom. Odnosno, da se u itelji podstaknu da samostalno odaberu specifi an, ostvarljiv i jasan cilj, iji se rezultati mogu sagledati u vaspitno-obrazovnom radu sa romskom decom. Organizacija i realizacija seminara prepuatena je u esnicima seminara  u iteljima. Tako se ovaj seminar umesto u profesionalno usavraavanje, pretvorio u razmeni iskustava u itelja koja imaju u radu sa romskom decom. Zato i nije dao o ekivane rezultate usavraavanja u itelja za inkluzivni rad sa romskom decom. Pored ovog seminara u Republici Srbiji sprovedene su brojne akcije sa ciljem poboljaanja uspeha romske dece u u enju i u eau. One su podrazumevale poseban oblik rada u itelja sa decom. Kao jedan od zna ajnih faktora koji uti e na uspeh romske dece u u enju i u eau je prilagoavanje domaih zadataka. Rad u itelja s decom u akoli je podrazumevao svakodnevni dopunski rad. Odnosno kako navodi Sanja Tati Janevski (2006, str. 464). na ostvarivanje u~ih obrazovnih zadataka, na idividualizaciju zadataka na asu uz viae varijanti objaanjenja, obele~avanje tekstova pri itanju, tematsku obradu bajki kroz viae predmeta uz individualizovane zadatke za svakog u enika, proairivanje vanakolskih iskustava dece obezbeivanjem besplatnog odlaska u muzej ili zoo vrt, odeljenjsko takmi enje u smanjivanju zakaanjavanja sa asa i izostajanja iz akole i uve~bavanje itanja na zanimljivim tekstovima iz de jih listova i asopisa uz nagraivanje najuspeanijih. U cilju poboljaanja uspeha u enja romske dece, neophodno je prilagoavanje domaih zadataka svakom u eniku pojedina no. Ili preciznije, individualizacija domaih zadataka. Smanjivanjem obima koji romski u enici mogu samostalno uraditi i deo koji se radi uz pomo u itelja uz du~e zadr~avanje u akoli, podsti e u enike na samostalnost u izradi domaih zadataka. A daje im se i mogunost samostalnog izbora domaih zadataka i mogunost pomaganja od strane boljih u enika u odeljenju. Sve to treba da doprinese ostvarivanju o ekivanih ishoda nastave i u enja i postizanje li nog maksimuma stavkog u enika romske nacionalnosti u skladu sa njegovim posebnim obrazovnim potrebama. Ministarstvo prosvete Republike Srbije pokrenulo je i projekat Jednaki uslovi za decu. Cilj ovog projekata je da se direktori akole i drugi nadle~ni podstaknu da pitanju inkluzije u obrazovanju posvete veu pa~nju i da deci i mladima pru~e jednake mogunosti za akolovanje u redovna odeljenja i razrede. Istaknuta je potreba uklanjanja svih vidova diskriminacije i uklju ivanje dece, i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama u redovni sistem obrazovanja. Naro ito obrazovanje dece iz do sada uglavnom socijalno nestimulisanih sredina (romske, siromaane i raseljene). Doprinos profesionalnom usavraavanju nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli dali su i autori koji su se bavili prou avanjem Roma i njihovog obrazovanja (orevi, 200 i 2004; Todorovi, 2007; Suzi, 2008; Ili, 2009a i b) i drugi. Zna ajan doprinos dala je organizacija Save the Children. Pored nastavnika, profesionalno se usavraavaju i pedagoaki romski asistenti. Oni se osposobljavaju za razli ite vidove saradnje na relaciji u enik-nastavnik-lokalna sredina. Poma~u pri upisu romske dece u predakolske vaspitne grupe i osnovne akole. Poma~u u enicima u savladavanju nastavnog gradiva kod romskih u enika. Podsti u i razvijaju toleranciju izmeu dece romske i neromske populacije. Motiviau u enike da po zavraetku osnovne akole nastave sa akolovanjem. Romski pedagoaki asistenti su dali odreeni doprinos uspeanosti vaspitno-obrazovnog rada u osnovnoj akoli. Pre svega u pomoi romskoj deci u savladavanju srpskog jezika koji nije njihov maternji. Zato e se i praksa uvoenja pedgoakog romskog asistenta ne samo nastaviti u akolama u kojima su ve anga~ovani, ve i proairiti na sve osnovne akole u Srbiji u odeljenjima koja imaju vei broj u enika romske nacionalnosti. Pri razmatranju problema istra~ivanja, uo ava se da nastavnici osnovne akole dakle, smatraju da su profesionalno i stru no osposobljeni, da imaju pedagoako-psiholoake, didakti ko-metodi ke i druge kompetencije za rad sa decom uobi ajenog razvoja u tradicionalnoj, a ne i sa decom sa posebnim obrazovnim potrebama u inkluzivnoj nastavi. Zato se i protive uklju ivanju dece sa posebnim obrazovnim potrebama u redovne razrede i akole. Nerado prihvataju i rad sa decom iz socijalno nestilulisanih sredina (raseljena lica, izbeglice, siromaana deca i romi). Istaknuti problem namee potrebu profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom. Pored toga, kao zna ajno namee se potreba poznavanja romskog jezika. Ali i romske istorije, tradicije, kulture i obi aja. Kao zna ajnim za ostavrivanje o ekivanih ishoda nastave i postizanja li nog maksimuma svakog romskog u enika pojedina no, je i uvoenje pedagoakog romskog asistenta u nastavi. A ata o tome misle nastavnici kao neposredni realizatori nastavnog procesa. Smatraju li ili ne da je potrebno da poznaju romski jezik; istoriju, kulturu, tradiciju i obi aje roma; doprinosi li ili ne vaspitno-obrazovnoj efikasnosti nastave pedagoaki romski asistent; kako na to gledaju nastavnici nastavnici u Hrvatskoj, a kako oni u Srbiji; ima li razlike i u emu se one sastoje. Da bi se to utvrdilo, sprovedeno je istra~ivnje prikazano u ovom radu. Odgovori na pitanja zatra~eni su od samih nastavnika. Od onih koji svakodnevno rade i susreu se sa navedenim i drugim brojnim problemima u radu sa romskom decom u osnovnoj akoli. 2. Predmet istra~ivanja. Definiae se u airem i u~em smislu. U airem smislu, predmet istra~ivanja je istra~ivanje profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad u Hrvatskoj i Srbiji. U u~em smislu, predmet istra~ivanja je mesto, zna aj i uloga profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u Hrvatskoj i Srbiji. Predmet istra~ivanja bi se mogao definisati i kao uporedna analiza profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u Hrvatskoj i Srbiji. 3. Cilj istra~ivanja. Prema predmetu rada, cilj istra~ivanja je identifikacija stavova i mialjenja nastavnika osnovne akole u Srbiji i Hrvatskoj o zna aju i potrebi njihovog profesionalnog usavraavanja za inkluzivni rad sa romskom decom. 4. Zadaci istra~ivanja. Prema predmetu i cilju rada, zadaci istra~ivanja su da se utvrdi da li postoji statisti ki zna ajna razlika u stavovima i mialjenjima nastavnika osnovne akole u Srbiji i Hrvatskoj o zna aju i potrebi njihovog profesionalnog usavraavanja, o potrebi poznavanja romskog jezika, kulture i tradicije Roma i potrebi uvoenja romskog asistenta u nastavi. 5. Hipoteze istra~ivanja. Opata hipoteza glasi: dananji nastavnici osnovne kole nisu osposobljeni za inkluzivni rad sa romskom decom. Postoji potreba njihovog profesionalnog usavravanja radi sticanja potrebnih znanja za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj koli. Posebne hipoteze su povezane sa zadacima istra~ivanja. Svakom zadatku odgovara po jedna posebna hipoteza. Sve su negativne i podrazumevaju da ne postoji statisti ki zna ajna razlika u stavovima i mialjenjima nastavnika osnovne akole u Srbiji i Hrvatskoj o zna aju i potrebi njihovog profesionalnog usavraavanja, o potrebi poznavanja romskog jezika, kulture i tradicije Roma i potrebi uvoenja romskog asistenta u nastavi. 6. Operacionalizacija varijabli istra~ivanja. Varijable obuhvaene ovim istra~ivanjem su nezavisna i zavisne varijable. Nezavisna varijabla je zemlja porekla nastavnika (u ovom istra~ivanju (a) Hrvatska i (b) Srbija). Zavisne varijable su: (1) potreba profesionalnog usavraavanja nastavnika, (2) zna aj poUnavanja jezika, kulture i tradicije Roma i (3) potreba anga~ovanja romskog asiste   46Prt (*68:ɽxpxpxphhhhhphhhhxhhrmHsHhmH sH hrmH sH hmHsHh5mH sH h-5mH sH hr5mH sH hW5mH sH h5mHsHhmHsHh(bh6mHsHh(bh]56mH sH h(bh]56mHsHh(bh56mHsHh;,h5mHsH(4r8z$|,Z2P8dAFFXFZF $\$a$gdG $dh`a$gdr$dh[$\$`a$gd-v<$dh`a$gd- $dha$gd- $dhxa$gd"I $dha$gd-:<FHXZ\^np $&(*:<LPTV`bnr(,:<DFVXnrh^PhrmHsHhrmH sH hmH sH hrmHsHhmHsHT(*24>@PRTVdhtvxz "$&(04BDLNRT\^`btvhrmH sH hmH sH hrmHsHhmHsHhs#mHsHh^PhrmH sH Q*,BFNP\^np~46LPXZ^`dfz|  28LNh$mH sH hmHsHhrmHsHhrmH sH hmH sH UN\^bdpr ,.BF\^lntv|~$&02LNbdfhtv~hs#mHsHh$mH sH hrmH sH \     " . 2 @ B P R V X h j ~ !!*!,!B!D!R!V!n!p!z!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" """(","6":"D"F"V"X"r"t""""""""""""h$mH sH hrmH sH _""""#####,#.#0#F#H#V#X#\#^#p#r#x#z################# $$$$6$8$>$@$H$J$R$T$^$`$t$z$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%% %"%8%:%<%>%R%T%X%Z%p%r%%%%hmH sH h<#mHsHhrmH sH h$mH sH X%%%%%%%%%%%%&&& &&& &"&.&0&>&@&N&P&f&h&~&&&&&&&&&&&&&&&'''''' '"'$':'<'>'@'B'V'X'\'^'j'l'n'p''''''''''''''''''( ((h[mH sH hamH sH h,?mH sH hrmH sH hmH sH T((( (,(.(2(4(B(D(H(J(\(`(l(p(((((((((((((((()))))*),)0)2)J)L)T)l)t)v)z)|)))))))))))))))))))****(***D*F*T*V*Z*\*^*`*b*d*ha6mH sH hr6mH sH h,?mH sH hamH sH hrmH sH hJmH sH Qd*t*v***************++(+*+,+.+:+@+L+P+`+b+f+h+p+r+++++++++++++++++++++++,,, ,0,2,H,J,L,N,\,^,b,j,v,|,~,,,,,,,,,,,,,h$mH sH hrmH sH hamH sH h$ha6mH sH hr6mH sH S,,,,,,,,,,------$-&-8-:-B-D-\-^-p-t----------------------- . ...(.*.>.@.V.X.n.p.x.z.|.~..............h6mH sH h'6mH sH h'mH sH h$h$6mH sH hr6mH sH hrmH sH h$mH sH L..//////0/2/6/8/:/0F0H0X0Z0l0n0r0t000000000000000000h$mH sH h'mH sH hrmH sH h'6mH sH hr6mH sH h6mH sH P0011111"1(1*1.101B1D1H1J1N1P1T1V1f1h1v1x11111111111111112 2222&2(2:2<2>2@2V2X2Z2p2r2z2|222222222222222222233$3&3hmH sH hah$mHsHhamHsHhMmH sH h'mH sH hrmH sH h$mH sH N&32343H3J3X3\3j3l3333333333333334404244464P4R4j4l4|4~444444444444444555555$5&5(5*5:5<5P5R5`5b5x5z5555555555555555664666h8SmH sH hmH sH h mH sH h$mH sH hrmH sH U66J6L6Z6\6h6j6r6t6x6666666666666666666677777 7072767<7>7B7Z7\7`7b7x7~777777777777777777777 888888 8$86888J8P8R8T8f8h8z8|8~8h-mH sH hh1amH sH h8SmH sH hmH sH hrmH sH U~88888888888888889 99 9.909:9<9D9F9X9Z9j9l9t9v9z9|9999999999999:::: :":&:(:.:0:4:6:D:F:P:T:V:X:^:`:h:j:l:n:|:~:::::::::::::::::::::::;;hrmH sH h-mH sH _;; ;;;";&;*;,;0;2;D;F;L;N;\;^;p;r;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<&<*<8<:<><@<H<J<V<X<`<b<n<p<r<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<=== ="=&=(=<=>=B=D=J=L=P=R=`=b=l=h-mH sH hrmH sH _l=p=x=z===================>> >>>>">$>.>2>B>D>F>H>Z>\>b>d>h>j>v>x>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>????(?*?B?F?J?L?V?X?j?l???????????????hjmH sH hrmH sH h-mH sH \???????@@@ @"@$@@@B@N@R@T@V@X@\@^@`@b@f@h@r@t@x@z@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAA"A$A2A4A>A@ABADATAVA`AbAdAhAjAnApAtAvA|A~AAAAAAAAAAAAAAABBBBh-mH sH hs#mHsHhjmH sH hrmH sH XB"B$B8B:B@BBBFBHBVBXBbBdBfBhBxBzBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC$C&C0C2C@CBCNCPC\C`ChCjCrCtC|C~CCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDD(D*D2D6DDNDRD^D`DnDpDDDDh[mH sH hmH sH h-mH sH hrmH sH XDDDDDDDDDDDDDEEE,E0EFEHE\E^EjElEnEpEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFF,F.FFVFXFZF`FnFpFǾǾǾǵh-v<6mH sH hr6mH sH hG 6mH sH h))5mH sH h-v<5mH sH hr5mH sH hjmH sH hrmH sH hjmHsHh-mH sH hrmH sH hmH sH H@HLHNHhHjHzH|HHHHHHHHHHhYKmH sH hrmH sH h-v<6mH sH hr6mH sH WHHHHHHHHHHIIII(I*IJLJNJ^J`JlJnJpJrJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKK,K.K8K:KJKLKhrmH sH hYKmH sH _LK\K^KrKtKKKKKKKKKKKKKKK LLLLLL*L,L6L8LLRLTL\L^LjLlLLLLLLLLLLLLLLLLLMMM MMM&M(M>M@MBMRMTMpMrMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNhjmH sH hjhjmH sH hYKmH sH hrmH sH WNNNNNNN*N,N0N2NBNDNPNRNXNZN`NbNfNhNlNnNzN|N~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO&O,O8OBODOTOdOhOjOlOrOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPP P0P2Phvh:)mH sH h:)mH sH hjmH sH hrmH sH W2PBPDPVPXP\P^PfPhPvPxP|P~PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQQQ*Q,Q2Q4QQNQPQlQnQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRR&R(R4R6R>R@RDRFRNRh= @mH sH h^KmH sH hYKmH sH hjhjmH sH hjmH sH hrmH sH QZFPV>]tfju}J.ܢĥ2$dh[$\$`a$gd9~$dh[$\$`a$gdG $dh`a$gd*R$dh`a$gd^K$dh`a$gdYK$dh`a$gdjNRPRbRdRzR|RRRRRRRRRRRRRRSSSSS(S*S8S:SLSPSXSZS^S`SdSfSvSxSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTT"T$T6T:T@TBTRTTT^T`ThTjTxTzTTTTTTTTh+|mH sH h= @6mH sH hr6mH sH hrmH sH h= @mH sH TTTTTTTTTTTUUU UUU"U$U&U(U4U6U@UDU\U^UbUdUlUnUUUUUUUUUUUUUUUVVVV"V$V8V:V@VBVFVHVVVXVbVdVfVhVxVzVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW WWWWh^KmH sH h= @mH sH hrmH sH h+|mH sH XW,W.W6W8W:WXFXJXbXdXhXjXlXnX~XXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYY.Y0Y2Y4YVYXYZY\YnYrY~YYYYYYYYYYYYYh^KmH sH hrmH sH _YYYYYZ Z ZZZ$Z&Z2Z4ZFZHZJZLZ\Z^ZlZnZpZrZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[.[0[<[>[V[X[^[`[n[p[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\$\&\*\,\.\0\2\4\J\L\T\V\X\h h^K6mH sH hr6mH sH hrmH sH h^KmH sH VX\Z\l\n\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]&](]8]<]>]H]J]N]P]f]h]~]]]]]]]]]]]]^^$^(^,^.^8^:^>^@^X^Z^\^^^n^p^~^^^^hLh^K6mH sH hr6mH sH h^K6mH sH h h^K6mHsHhah^KmHsHhamH sH hrmH sH h^KmH sH F^^^^^^^^^^^^^^^^^__$_&_*_,_:_<_B_D_T_V_p_r_t_v___________________````(`*`8`:`>`@`H`J`N`P`T`d`f`n`p``````````````hh^K6mH sH h^K6mH sH hrmH sH h^KmH sH hr6mH sH R````a aaaa a.a0a2a6a8ad@dBdJdLdPdRd`dbdldpd|d~ddddddddddddddddddeeeee&e(e,e.eFeHeJeLeXeh^K6mH sH hr6mH sH hrmH sH h^KmH sH XXeZehele~eeeeeeeeeeeeeeeeeeeefff f,f2f@fBfRfTfVfXfnftfffffffffffffffff gggg"g$g0g2g:ghPhbhrhthhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh i iiiii(i*ii@iBiJiNiTiViZi\ihijixiziiiiiiiiiiiiij jjjjj0j2j8j:j>j@jNjPjZj\j^jh*RmH sH h+|mH sH hrmH sH h_mH sH X^j`jpjrj|jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkkk0k2k@kBkLkNkRkTkhkjkpkrkvkxkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklll ll l"l$l4l6lLlNlVlXlZl\lllhYK6mH sH hr6mH sH hYKmH sH h+|mH sH hrmH sH h*RmH sH Qllnlxlzlllllllllllllllllllllmmmm*m>mJmLmNmPmXmZmhmjmvmzmmmmmmmmmmmmmmmmmmm n nn"n,n.n>nBnJnLn^n`nfnhnlnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoohrmH sH hYKmH sH _ooo"o$o&o(o:os@sVsXshsjs~sssssssssssssssssstttt t"t:t>tPtRtTtVtdtftxthYKmH sH hrmH sH _xtztttttttttttttttttttttttttuuuu4u6uFuHuLuNubudujulupuruuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuv vvvvv*v,vBvDvPvRv^v`vhvjvlvnvzv|v~vvvvvvvvvvvvvvhrmH sH hYKmH sH _vvvvvvvww wwwww w2w4wBwDwLwNwXwZw^w`wjwlwxwzwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx x xxxxxx(x*x.x0xHxJx`xbxrxtxzx~xxxxxxxxxxxxxxxxxyyyy2y4yDyHyhamH sH hYKmH sH hrmH sH \HyLyNynypyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzz&z(z4z6z@zBzJzLzTzVzfzhzlznzzzzzzzzzzzzzzz {{{{4{6{J{L{Z{\{^{`{j{l{r{t{z{|{{{{{{{{{{{{{{{{{{|||||(|hYKmH sH hrmH sH _(|*|,|.|D|F|T|V|Z|\|r|t||||||||||||||||||}}}}}*},}8}:}F}H}T}V}^}b}t}v}z}|}}}}}}}}}}}}}}}~~6~8~F~H~X~\~t~v~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~hrmH sH hYKmH sH _"$(*24JLNPZ^np~ ,.<>NPRTfhz|ĀȀ΀ЀԀր*,8:HJLNZ\^`tvhs#mHsHhYKmH sH hrmH sH \āƁ 24FJbdtvƂȂւ؂  $&*,02DFPRTV`brt̃΃܃ރhYK6mH sH hr6mH sH hrmH sH hYKmH sH X (*8:NPTVjlnp~„Ą҄Ԅ "$<>FJLNZ\`brtօڅ "$46HJfhvzhrmH sH hYKmH sH _ʆ̆ 46<>BDFHRT^`bdtvƇȇ,8:HZfȈʈڈ܈,hrmHsHh<#mHsHh mHsHhrmH sH hYKmH sH hrmH sH O,.8:NRlnrtĉȉΉЉԉ։ ,.24DFRTfhvxŠĊƊȊފ ,.@BDF^`rt‹hYKmH sH hrmH sH hrhrmHsHZ‹ċ֋؋*,@DTVdfjlprЌҌތ (*:<PRbdxz̍΍܍ލ"$,.68DFVhs#mHsHhrmH sH hYKmH sH \VZbdhjnprtʎ̎ЎҎڎ܎"$8<BDFHZ\`bhjxzȏʏҏԏ܏ޏ "8:JLdhtvz|h*RmH sH hrmH sH hYKmH sH ZҐԐؐڐސ(,02<>PRfj~‘đʑ̑Бґܑޑ &*,.2468<>HJNP`bvx’ĒȒʒ̒ΒܒޒhrmH sH h3CmH sH _.0BDFHVXfhjlvz“ԓ֓"&8<NPXZ\^fl~ʔ̔ 24:<@BPR\`jltx~ʕ̕ڕh3CmH sH hrmH sH _ڕܕ,0>@BDRV\^prvxĖƖȖʖޖ .0FJNPRTdfz|—ėƗȗЗҗܗޗ(*<>LP`bfhnptvhrmH sH h3CmH sH _vz|˜Ƙ֘ژ 248:@BFHXZnpʙΙؙ֙ܙޙ  "$48:<>FHNPRT`djlprhs#mHsHh3CmH sH hrmH sH \Ěƚʚ̚ܚ&(*,46>BRTXZhj|~ƛțޛ  ".0>@TVXZbdhjxzhuh6mH sH hBQh3CmH sH hrmH sH h3CmH sH W؜ܜ"$&02>BPRjlprĝ؝ڝ0246BFHJRT`drtܞޞ (*.huhmH sH hrmH sH huh6mH sH hr6mH sH W.0DFLNRTbdnprtğƟʟ̟Пҟܟޟ ">@XZnp~ĠƠРҠԠ֠(,68HJRV^`xhr6mH sH huh6mH sH hG mH sH hrmH sH huhmH sH Txz~ġơڡܡ  "$&468:HJZ\xz̢΢آڢܢ (*,.8:BFRTlnrtxz~hr6mH sH huh6mH sH hG mH sH hrmH sH huhmH sH T£ңԣ,.<>HJLNZ\^`rtvxʤ̤ ".2@BDFXZbdfhvx¥ĥʥڥܥ hr6mH sH huh6mH sH hG mH sH hrmH sH huhmH sH T %&-.3489EFHISTWXZ[bchjqryz˦̦ϦЦҦӦڦۦ(*8:JLPR\^ln~hrmH sH huhmH sH _¨ĨȨʨΨШި 0246LNbdrt~©Щҩ "02FHVXdhvxz|ΪЪhuh6mH sH hG mH sH huhmH sH hrmH sH X$&8:RVhj~«īҫԫ$&46JNPRZ\txz~ЬҬ֬(*>JVX\^lnz~ʭ̭h'vmH sH hrmH sH huh6mH sH hr6mH sH W222 2 222$2&24262H2J2V2X2\2^2b2d2x2z222222222222222233333 383:3H3L3^3`3d3f3~33333333333333334 44444:4<4T4V4j4l4z4|4hr6mH sH h'v6mH sH hG mH sH UhrmH sH h'vmH sH Tnta u nastavi. Sve zavisne varijable merene su na subskalama Skalera  PUNOS IRRD. 7. Metode, tehnike i instrumenti istra~ivanja. Primenjena je komparativna analiza. Koriaena je deskriptivna metoda. Istra~iva ka tehnika je skaliranje. Kao instrument, koriaen je Skaler profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom (Skaler - PUNOS-IRRD). Sastoji se od tri sub skale. Svaka ima po pet tvrdnji. U zavisnosti od stepena ssaglasnosti, lica iz uzorka su se opredeljivala za jednu od ponuenih mogunosti: (a) sla~em se, (b) nisam siguran-a i (c) ne sla~em se. 8. Populacija i uzorak. Populaciju ine svi nastavnici u Hrvatskoj i Srbiji u mesecu septembru 2010. godine kada je istra~ivanje sprovedeno. U uzorku su po 112 nastavnika iz Hrvatske i Srbije koji su obuhvaeni ovim istra~ivanjem. Uzorak je slu ajan i reprezentativan je za predvienu populaciju. Ispitanici su dobrovoljno pristali na istra~ivanje. Za to nisu dobijali nov anu niti drugu nadohnadu. 9. Organizacija i tok istra~ivanja. Istra~ivanje je sprovedeno u mesecu septembru 2010. godine u gradovima: (a) akovec (Hrvatska) i (b) Nia (Srbija). 10. Obrada podataka. Podaci prikupljeni Skalerom  PUNOS-IRRD obraeni su jednofaktorskom univarijantnom ANOVA analizom varijanse za nezavisne uzorke u statist kom programu SPSS 13.0. Merne karakteristike Skalera  PUNOS-IRRD utvrene su faktorskom analizom instrumenta Varimax rotacijom sa pet iteracija. Za interpretaciju podataka o validnosti Skalera  PUNOS-IRRD ra unate su Kronbahove alfa vrednosti (). Za interpretaciju podataka o zavisnim i nezavisnoj varijabli ra unato je sledee: F-test (F), srednja vrednost, aritmeti ka sredina (M), stepeni slobode (df), zbir kvadrata, srednji skor, eta korelacija i pribli~no izra unata statistika zna ajnost razlike p). REZULTATI ISTRA}IVANJA - DISKUSIJA I ANALIZA Interpretacija rezultata istra~ivanja data je prema podacima dobijenim jednofaktorskom univarijantnom ANOVA analizom varijanse o ukratanju nezavisne varijable o nastavnicima prema poreklu i zavisnih varijabli o potrebi profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli, zna aju i potrebi poUnavanja romskom jezika, kulture i tradicje Roma i potrebi uvoenja romskog asistenta u nastavni rad sa romskom decom. Pored toga, prikazani su i rezultati o utvrivanju mernih karakteristika Skalera  PUNOS-IRRD. Tabela 1  Faktorska matrica i Kronbahove alfa vrednosti Skalera TvrdnjeFak. optereenjePotreba profesionalnog usavraavanja nastavnikaI0,7162Rado bih se uklju io-la u seminar o inkluzivnom radu sa romskom decom0,723}elim nau iti osnovne metode, principe i modele inkluzivnog rada sa romskom decom0,719}elim da nau nim ato viae o planiranju gradiva za inkluzivni rad sa romskom decom0,717}eleo-la bih da steknem sertifikat za inkluzivni rad sa romskom decom0,710Nastavnik ne mo~e postati specijalni pedagog za romsku decu, ali mo~e da nau i bitne stvari za pomo ovoj deci u u ionici0,706Poznavanje romskog jezika, kulture i tradicije romaII0,7094Bilo bi dobro da nau im govorni romski jezik0,719Jezik je uglavnom nepremostiva barijera participacije romske dece u redovnoj nastavi0,716Romska deca zbog slabijeg poznavanja jezika (hrvatski/srpski) se oseaju hendikepirano u nastavi0,7,14Zato ato ne poznajem romski jezik, oseam se nekompetentnim-nom za rad sa romskom decom0,706Smatram da nastavnik koji u odeljenju ima veinu romske dece treba da nau i romski jezik0,704Anga~ovanje romskog asistenta u nastaviIII0,7154Uvoenje romskog asistenta je neophodno zbog sporazumevanja sa romskom decom0,719Romski asistent u nastavi ne doprinosi zna ajno u enju romske dece jer on uglavnom nije osposobljen za nastavni rad0,718Romski asistent u nastavi treba da bude svakodnevna praksa u inkluzivnom radu sa romskom decom 0,716Romski asistent mora da stekne minimum znanja iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike nastave0,709Romski asistent nije neophodan u nastavi, ve se anga~uje zato ato ga prosvetne vlasti predviaju zakonom0,707U Tabeli 1 prikazani su podaci dobijeni faktorskom analizom Skalera  PUNOS-IRRD. Varimax rotacijom je nakon 5 iteracija izdvojen po jedan faktor za svaku sub skalu. Faktorsko optereenje kod svih tvrdnji vee je od 0,70. Izra unati Kronbah-alfa koeficijent (  0,7262), je zadovoljavajui jer je kod svih tvrdnji Kajzer-Mejer-Olkinov (KMO) pokazatelj vei od 0,60. Na taj na in, zadovoljeni su Bartletov test specifi nosti i KMO pokazatelj adekvatnosti uzorka, ato pokazuje da je faktorska anliza bila opravdana. Tabela 2  Porekolo nastavnika i zna aj profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom (ANOVA) Zbir kvadrataStepeni slobode (df)Srednji skorF-testpIzmeu grupe.0121.112.209.648Unutar grupe118.277222.533  Ukupno:118.388223   Aritmeti ka sredina (M)  Hrvatska (2,4375); Srbija (2,3929) Podaci prikazani u Tabeli 2 pokazuju da ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu srednjih vrednosti promenljive u obe grupe. Stoga i vrednost F-testa (0,209) uz jedan stepen slobode (df-1) nije zna ajna na nivou p<0,05, jer je pribli~no izra unata statisti ki zna ajnost razlike p-0,648. Na osnovu rezultata prikazanih u Tabeli 2, mo~e se izra unati eta kvadrat. U konkretnom slu aju njegova vrednost je 6,37 (0,012:118,277), ato je po Koenovoj klasifikaciji vee od 0,14. Primenom ovog kriterijuma, vidi se da bez obzira ato nije utvrena statisti ka zna ajnost razlike postoji veliki uticaj zemlje porekla nastavnika na njihovo profesionalno usavraavanje za inkluzivni rad sa romskom decom u inkluzivnoj nastavi. Prema izra unatoj aritmeti koj sredini (M), neato vei nivo shvatanja o potrebi profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom imaju nastavnici u Hrvatskoj (M-2,4375) u odnosu na nastavnike u Srbiji (M-2,3929). Tabela 3  Porekolo nastavnika i potreba poznavanja romskog jeUika, kulture i tradicije Roma (ANOVA) Zbir kvadrataStepeni slobode (df)Srednji skorF-testpIzmeu grupe.0001.000.0001.000Unutar grupe100.982222.455  Ukupno:100.982223   Aritmeti ka sredina (M)  Hrvatska (2,2411); Srbija (2,2411) Podaci pokazuju (Tabela 3) da ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu srednjih vrednosti promenljive u obe grupe. Zato i vrednost F-testa (0,000) uz jedan stepen slobode (df-1) nije zna ajna na nivou p<0,05, jer je pribli~no izra unata statisti ki zna ajnost razlike p-1,000. Uo ljiva su identi na shvatanja nastavnika o potrebi poznavanja jezika Roma, njihove kulture i tradicije za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. To pokazuje i izra unata aritmeti ka sredina (M) ija vrednost iznosi i kod nastavnika u Hrvatskoj i kod nastavnika u Srbiji  2, 2411. Iz navedenog razloga nije ra unat eta kvadrat, zato ato je zbir kvadrata izmeu grupa  0,000. Tabela 4  Porekolo nastavnika i potreba uvoenja romskog asistenta u inkluziv ni rad sa romskom decom (ANOVA) Zbir kvadrataStepeni slobode (df)Srednji skorF-testpIzmeu grupe.0181.018.035.851Unutar grupe111.911222.504  Ukupno:111.929223   Aritmeti ka sredina (M)  Hrvatska (2,2768); Srbija (2,2589) Podaci prikazani u Tabeli 4 pokazuju da ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu srednjih vrednosti promenljive u obe grupe. Zato i vrednost F-testa (0,035) uz jedan stepen slobode (df-1) nije zna ajna na nivou p<0,05, jer je pribli~no izra unata statisti ki zna ajnost razlike p-0,851. Na osnovu rezultata prikazanih u Tabeli 4, mo~e se izra unati eta kvadrat. U konkretnom slu aju njegova vrednost je 1,60 (0,018:111,911), ato je po Koenovoj klasifikaciji vee od 0,14. Primenom ovog kriterijuma, vidi se da bez obzira ato nije utvrena statisti ka zna ajnost razlike, postoji veliki uticaj zemlje porekla nastavnika na njihovo shvatanje o potrebi uvoenja romskog asistenta u inkluzvini rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Prema izra unatoj aritmeti koj sredini (M), neato vei nivo shvatanja imaju nastavnici u Hrvatskoj (M-2,2768) u odnosu na nastavnike u Srbiji (M-2,2589). Rezultati istra~ivanja su pokazali da ne postoji statisti ki zna ajna razlika u stavovima i mialjenjima nastavnika u Hrvatskoj i Srbiji o njihovom profesionalnom usavraavanju za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Nastavnici smatraju da je ono potrebno, da do sada nije bilo organizovano u skladu sa zahtevima inkluzivnog rada sa decom romske nacionalnosti i da ga zato u budunosti treba planirati u skladu sa zahtevima rada sa decom sa posebnim obrazovnim potrebama u inkluzivnoj nastavi. Ovakvi rezultati su bili i o ekivani zato ato je inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli i dalje slabo razvijen u svim zemljama Isto ne i Srednje Evrope uklju ujui i Hrvatsku i Srbiju. U teorijskom delu istra~ivanja skoro da postoji saglasje u stavovima nastavnika koji smatraju da nisu profesionalno i stru no osposobljeni za inkluzivni rad sa romskom decom. Na to upuuju i brojni problemi. Neki od njih povezani su i sa profesionalnim usavraavanjem nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom. Profesionalno usavraavanje treba da bude usmereno u pravcu u enja romskog jezika. Ali i na upoznavanju kulture i tradicije Roma. Kao posebno zna ajno, nastavnici isti u anga~ovanje romskog asistenta koji bi pomogao u prevazila~enju brojnih teakoa koje nastavnici imaju u inkluzivnom radu sa romskom decom. Rezultati empirijskog dela istra~ivanja su pokazali da neato viai nivo shvatanja o potrebi profesionalnog usavraavanja nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli imaju nastavnici iz Hrvatske u odnosu na nastavnike iz Srbije. To je i razumljivo, zato ato Hrvatska ima neato razvijeniju inkluzivnu praksu. Podseanja radi, u Evropi postoje tri kategorije zemalja koje na razli ite na ine pristupaju inkluzivnom obrazovanju. One su: (1) zemlje koje razvijaju praksu uklju ivanja ili inkluzije gotovo svih u enika u redovni sistem obrazovanja (`panija, Gr ka, Italija, Portugalija, `vedska, Island, Norveaka i Kipar), (2) zemlje koje razvijaju mnogobrojne slu~be izmeu sistema specijalnog i redovnog obrazovanja (Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Austrija, Finska, Velika Britanija, Letonija, Lihtenatajn, eaka, Estonija, Litvanija, Poljska, Slova ka i Hrvatska) i (3) zemlje sa dva paralelna sistema obrazovanja (Belgija, `vajcarska, Nema ka, Holandija, Srbija i druge). UMESTO ZAKLJU KA Rezultati ovog teorijsko-empirijskog istra~ivanja su pokazali da nastavnici danaanje osnovne akole smatraju da su profesionalno i stru no osposobljeni, da imaju pedagoako-psiholoake, didakti ko-metodi ke i druge kompetencije za rad sa decom uobi ajenog razvoja u tradicionalnoj nastavi, a ne i sa decom sa posebnim obrazovnim potrebama u inkluzivnoj nastavi. Svoju nedovoljnu kompatentnost, nastavnici vide i u radu sa pripadnicima romske nacionalnosti. Kao naj eae probleme navode: isklju enost iz obrazovanja; neredovno pohaanje nastave; slab uspeh u akoli; segregacija Roma i negativni identitet. Stoga se namee potreba profesionalnog usavraavanja nastavnika sa ciljem podsticanja nastavnika osnovne akole na preduzimanju konkretnih akcija koje mogu pomoi inkluziji romske dece. Prikazani programi profesionalnog usavraavanja nastavnika su nedovoljni za sveobuhvatno osposobljavanje nastavnika za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. Kako je namera autora da ovaj rad ima i prkti ni smisao i zna aj, predla~e se program profesionalno-stru nog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli. On je zasnovan na osnovama programa interaktivnog-stru nog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivnu nastavu Mila Ilia (2009a, str. 89-106). U osnovi programa su: identifikacija profesionalnih kompetencija i zadataka nastavnika u individualizaciji u enja u inkluzivnoj nastavi; odreivanje ciljeva i sadr~aja takvog interaktivnog obu avanja nastavnika; prezentacija metodoloake osnove identifikacije individualnih postignua i razlika u enika i prikaz kreiranja i realizacije plana i programa interaktivnog obu avanja nastavnika za individualizaciju u enja i pou avanja u vaspitno-obrazovnog procesu u osnovnoj akoli (str. 90). Polazei od ovih pretpostavki, predla~e se program profesionalnog usavraavanja nastavnika osnovne akole za inkluzivni rad sa romskom decom u osnovnoj akoli koji je u skraenoj verziji dat u prilogu rada. PROGRAM PROFESIONALNOG USAVR`AVANJA NASTAVNIKA ZA INKLUZIVNI RAD SA ROMSKOM DECOM U OSNOVNOJ `KOLI Osnovni elementi programa: (1) metodoloaka osposobljenost nastavnika i (2) metodi ka obu enost nastavnika. Metodoloaka osposobljenost podrazumeva identifikaciju predznanja, postignua i individualnih razlika izmeu u enika romske nacionalnosti. Podrazumeva osposbljenost nastavnika za: kompetentno razvijanje i primenu mernih instrumenata za identifikaciju poremeaju u razvoju ili problema u u enju i u eau, upoznavanje sa na inima identifikacije poremeaja u razvoju ili problema u u enju i u eau i sticanje stru no-metodi kih kompetencija za razvijanje, implementaciju i vrdnovanje programa i modela individualizovanog i interaktivnog u enja i usavraavanja. Metodi ka obu enost podrazumeva razvijanje i implementaciju programa i modela individualizovanog, interaktivnog i zajedni kog u enja u inkluzivnom radu sa romskom decom. Obuhvata razvijanje programa individualizovanog u enja i kreiranje modela optimalno individualizovane i interaktivne nastave. Modeli za iju primenu u inkluzivnoj nastavi (i inkluzivnom radu sa romskom decom u osnovnoj akoli) je potrebno osposobiti nastavnike su: (1) didakti ko-metodi ki modeli inkluzivne tradicionalne nastave i (2) didakti ko-metodi ki modeli inkluzivne inovativne nastave. U grupu didakti ko-metodi kih modeli inkluzivne tradicionalne nastave spadaju: inkluzivna predava ka nastava, inkluzivna predava ko-pokaziva ka nastava, inkluzivna kateheti ka nastava i inkluzivna majeuti ka nastava. Didakti ko-metodi ki modeli inkluzivne inovativne nastave su: a) didakti ko-metodi ki modeli inkluzivne individualizovane nastave (inkluzivna individualizovana nastava primenom nastavnih listia, inkluzivna nastava razli itih nivoa slo~enosti, inkluzivni rad u enika na zadacima razli ite te~ine, inkluzivno individualno planirana nastava, inkluzivna mikronastava, inkluzivna programirana nastava-razgranati model i inkluzivna kompjuterizovana nastava), b) didakti ko-metodi ki modeli inkluzivne interaktivne nastave (inkluzivna interaktivna nastava razli itih nivoa slo~enosti, inkluzivni rad u enika u grupama razli itih nivoa, inkluzivni grupni rad u enika, inkluzivna tandemska nastava, inkluzivni rad u enika u okviru slagalica, inkluzivni rad u enika u okviru obrazovnih radionica, inkluzivna responsibilna nastava, inkluzivna interaktivna egzemplarna nastava i inkluzivna interaktivna problemska nastava) i c) inovativni modeli inkluzivne inovativne nastave (inkluzivna heuristi ka nastava, inkluzivna programirana nastastava  linearni model, inkluzivna egzemplarna nastava, inkluzivna problemska nastava, inkluzivna timska nastava, inkluzivna recepciona nastava i inkluzivna integrisana nastava). Pored toga, nastavnici osnovne akole tokom profesionalno-stru nog usavraavanja treba da nau e romski jezik; da steknu osnovna znanja iz istorije Roma, o tradiciji i obi ajima Roma; o zna aju i potrebi podsticanja i razvijanja tolerancije i poatovanja razli itosti kao klju nog pitanja inkluzije; o mestu, zna aju i ulozi pedagoakog romskog asistenta u nastavi; da imaju svojstva voditelja, demokrate, inicijatora i partnera; da u nastavi pored demokratskog primenjuju i prilagodljivi stil rada u zavisnosti od posebnih obrazovnih potreba svakog u enika romske nacionalnosti pojedina no i da se osposobe da u inkluzivnom radu sa romskom decom ostvaruju brojne funkcije: pedagoako-dijagnosti ku, planersko-programersku, voditeljsko-inovtivnu, medijatorsko-socijalizacijsku, koordinatorsko-terapeutsku, savetodavno-pedagoaku i dokimoloako-evaluacijsku funkciju. LITERATURA BorodovskaO, N.V. i Rean, A.A. (2008). Pedagogika. Moskva: Piter. orevi, D. (ured.) (2004). Romi od zaboravljene do manjine u usponu. Nia: Odbor za graansku inicijativu. orevi, D. (ured.) (2000). Romi  socioloaki uvid. Nia: Pelikan print. Ficula, M.M. (2010). Pedagogika. TernopilL: Nav alLna kniga  Bogdan . Hrvati, N. i Piral, E. (2005). Kurikulum pedagoake izobrazbe i interkulturalne kompetencije u itelja. Zagreb: Pedagoaka istra~ivanja. Hrvati, N. i Piral, E. (2007). Kurikulumi pedagoake izobrzbe u itelja. Knjiga Kurikulum: teorije-metodologija-sadr~aj-struktura, urednik Ivi, I. (2001). Aktivno u enje, 2. Podgorica: Ministarstvo za prosvjetu i nauku Crne Gore. Ili, M. (2009). Inkluzivna nastava. Isto no Sarajevo: Filozofski fakulteta na Palama. Ili, M. (2009b). Od tradicionalne do inkluzivne akole. Godianjak Srpske akademije obrazovanja Beograd za 2009. godinu, urednik Nikola Potkonjak, str. 71-74. Karpunina, O.I., RObova, N.V. (2005). SpecialLnaO pedagogika v oprnKd~ shemah. Moskva: Izdateljstvo  NC -NAS . Kuli, R. I Despotovi, M. (2010). Uvod u andragogiju. Beograd. Svet knjige. Magadaleni, I. (1998). Asimilacija, integracija, mimikrija  o druatvenom polo~aju Roma. Zagreb: Centar za zaatitu ljudskih prava. Malaf9, I.V. (2009). Didaktika. Kondor: Kiv. Mijatovi, A. (2002). Obrazovna revolucija i promjene hrvatskog akolstva. Zagreb: Hrvatski zemljopis. Mitrovi, A. (1990). Romi na granicama siromaatva. Beograd: Nau na knjiga. Navolkova, N.P. (red.) (2010). EnciklopediO pedagogi nih tehnologi9 ta inovaci9. Harkiv: Vidavni ka grupa  Osnova . OsmolovskaOb I.M. (2008). Didaktika. Moskva: IzdatelJski9 centr  AkademiO . Pastuovi, N. (2006). Kako do druatva koje u i. asopis U iteljskog fakulteta, Sveu iliata u Zagrebu  Odgojne znanosti , br. 8, str. 421-441. Previai, V., str. 333-345. Zagreb: Zavod za pedagogiju, Filozofskog fakulteta, Sveu iliata u Zagrebu. Save the Children (2009). Strategija za unapreenje inkluzivnog obrazovanja romske i druge marginalizovne dece u opatini Novi Beograd za period od 2010-2014. Suzi, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banjaluka: HBS. `uur, Z. (2000). Romi kao marginalna grupa. asopis  Druatvena istra~ivanja , br. 9, str. 211-228. Tati Janevski, S. (2006). Prilog unapreivanju obrazovne prakse s romskom decom. asopis  Nastava i vaspitanje , br. 4/2006, str. 461-472. Beograd: Pedagoako druatvo Srbije. Todorovi, D. (2007). Druatvena udaljenost od Roma (Etni ko-religijski okvir). Nia i Novi Sad: FiloUofski fakultet, Univerziteta u Niau i Stylos. Trofimova, N.M., Duvanova, S.P., Trofimova, N.B. i Puakina, T.F. (2010). OsnovK specialJno9 pedagogiki i psihologikii. Moskva: Piter. Volkova, N.P. (2007). Pedagogika. Kiv: Akademvidav. Woolfolk, A. (1998). Educational Psychology. Boston: Allyn and Bacon. Goran Lapat Teachers Training Faculty, Zagreb, Croatia goran.lapat@ufzg.hr Mr. Zivorad Milenovi Teachers Training Faculty, Prizren, Serbia zivorad.milenovic@pr.ac.rs PARALLEL ANALYSIS OF PROFESSIONAL EDUCATION FOR ELEMNETARY SCHOOL TEACHERS FOR INCLUSIVE WORK WITH ROMA STUDENTS IN CROATIA AND SERBIA Abstract: This paper presents parallel analysis of professional education for elementary school teachers for inclusive work with Roma students in Croatia and Serbia. Given to the fact that the position of Roma pupils in Croatia and Serbia is more complicated than the position of other minorities because of insufficient educational staff for education of these children in Roma language, it was interesting to show parallel analysis of professional education for elementary school teachers for inclusive work with Roma students in Croatia and Serbia. To accomplish this, the two separated researches have been made in akovec (Croatian) and Nia (Serbia) on a sample of 112 elementary school teachers. One-factor invariant ANOVA analysis has shown that professional education for elementary school teachers for inclusive work with Roma students in elementary schools is not sufficient. The F-test has shown that the difference among elementary school teachers in Croatia and Serbia is not statistically remarkable. On the basis of these results and generally identical problems in elementary school education of Roma students, the authors propose a program of professional education for elementary school teachers for inclusive work with Roma students which would be acceptable for all countries in a region. The focus is on the importance and need for Roma assistants in educational process. Key words: professional education, elementary school teachers, Roma population, inclusive education, inclusive work, Roma assistants, Croatia, Serbia     PAGE  PAGE 2 |444444444444444444444 5 555555 5&5(52565@5B5H5J5N5P5V5X5f5j5l5n55555555555555555555566 6666&6(6<6B6D6H6T6V6Z6`6b6f6p6r666666666666h'vmH sH hrmH sH _66666666666666677777 7"7476787:7F7H7J7L7X7Z7l7z777777777777777777788 8 888 8"8.80888:8>8@8T8V8^8`8z8~88888888888888hr6mH sH h'v6mH sH hG mH sH hrmH sH h'vmH sH T269:8@:@@@D^EnEEE$$If^a$gd1K $$Ifa$gd1K $$Ifa$gd1K $xa$gdRZ~$dhx[$\$a$gdvU/$dh[$\$a$gdG $dh`a$gdG $dh[$\$`a$gdG 88888999994969F9H9L9N9f9j9n9p9t9v9~9999999999999999999::.:0:4:6:J:L:N:P:\:^:p:~:::::::::::::::::::::;hG h'v6CJaJmH sH hr6mH sH h'v6mH sH hG mH sH hs#mHsHhrmH sH h'vmH sH K;;;";&;2;4;J;L;\;b;l;n;v;x;;;;;;;;;;;;;;<<<<<&<(<*<,<B<D<T<V<^<j<l<v<x<<<ָָָָָָָǓxxxhFCJaJmH sH hvh'vCJaJmH sH hG h'vCJaJhvhGqCJaJmH sH hG hGqCJaJhG hGqCJaJmH sH hG h'vCJaJmH sH hrCJaJmH sH hG h'v6CJaJmH sH hr6CJaJmH sH /<<<<<<<<<<<<<<===(=:=<=@=B=H=J=\=`=d=f===================>$>(>*>,>0>4>6>R>T>d>f>h>hY,CJaJmH sH hG hG CJaJmH/sH/hG hG CJaJmHsHhG hG CJaJmH sH hG hGqCJaJmH sH hFCJaJmHsHhFCJaJmH sH hrCJaJmH sH :h>j>z>|>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> ??&?(?6?8?B?P?R?`?b?d?n?v?x?????????????????@ @@ @.@0@6@8@廯hGqCJaJmH sH hY,CJaJmHsHhY,CJaJmH sH hG hGqCJaJmHsHhG hGqCJaJmH sH hrCJaJmH sH hG hG CJaJmH sH >8@:@L@N@f@l@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA$A&ADAFAbAdApAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB$B&B8B:BBLBNBjBlBBBºººººhG mHsHhG mH sH hrmH sH hG hG mH sH hG 5mH sH h 5mH sH hG hG 5mH sH hr5mH sH h>CJaJmH sH CBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC(C*C.C0C>C@CNCPC\C`CnCpCrCtCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC DDDD&D(D0D4DFDHDLDNDPDRDdDfDhDjDDDDDDDDDDDDDhFmH sH hG mH sH hrmH sH ZDDDDEEEEEE.E0E8E:ELENE\E^ElEnEtExEEEEEEEݔvgvXMvh1KhmCJaJh1KhmCJaJmH/sH/h1KhmCJaJmH sH h1KhrCJaJmH sH h1KhmCJaJmHsHh1KhrCJaJmHsHhvU/hm6CJaJmHsHhr6CJaJmHsHhvU/hm6CJaJmH sH hr6CJaJmH sH hvU/hmCJaJmH sH hrCJaJmH sH hG mHsHEEEEEE FLC7777 $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~kd$$IfTlFt"\$ `  t0"    44 lapTEEEEEEEEEFFF F FFFFF"F$F4F6F:FF@FNFPFRFTFjFlFtFvFzF|FFFFFFFFFFFFFFFFFFȽȲ⣔h1Kh##CJaJmHsHh1KhRZ~CJaJmHsHh1Kh##CJaJmH sH h1Kh1KCJaJh1KhRZ~CJaJh1Khb"CJaJmHsHh1Khb"CJaJh1KhrCJaJmH sH h1Khb"CJaJmH sH 4 F Fkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2T FFFFFF $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~FFkdJ$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TFFF G G"G$G,G.G2G4GBGDGNGPGZG`GbGdGnGpGtGvGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHH&H(H,H.H4H6H:HIFIHILINIXIZIdIfIrItIxIzIIIIIIIIIIIIIIIIIIIĵĵh1Khb"CJaJmH sH h1Kh1KCJaJh1Kh##CJaJmH/sH/h1Kh##CJaJmHsHh1KhRZ~CJaJmHsHh1KhrCJaJmH sH h1Kh##CJaJmH sH =HHHHHH $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~HHkd]$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2THIIIII $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~IIkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TIIIJ J JJ J"J*J,J6JBJDJFJNJPJTJVJ`JbJfJhJtJvJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKȽ񣔅vh1Kh##CJaJmH/sH/h1KhRZ~CJaJmHsHh1Kh##CJaJmHsHh1Kh##CJaJmH sH h1Kh1KCJaJh1Khb"CJaJh1KhRZ~CJaJh1Khb"CJaJmHsHh1Khb"CJaJmH sH h1KhrCJaJmH sH .I,J.J4J6JDJ $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~DJFJkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TFJJJJJJ $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~JJkd $$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TK K,K.K6K8K:KN@NPNRN`NbNtNvNzN|NNNNNNNNNNNNNNNNNNNN OOOOȽ棔zzzh1KhrCJaJmH sH h1Kh##CJaJh1Kh##CJaJmH sH h1Kh##CJaJmH/sH/h1Khb"CJaJh1KhRZ~CJaJh1Khb"CJaJmH sH h1Khb"CJaJmH/sH/h1KhrCJaJmH/sH/h1Kh1KCJaJ0M$N&N(N0N>N $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~>N@Nkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2T@NNNNNN $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~NNkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TO O"O&O(O:OR@RLRNRbRdRrRxRRRRȽȽh1Kh##CJaJmH/sH/h1Kh##CJaJh1KhRZ~CJaJh1Kh##CJaJmH sH h1KhrCJaJmH sH h1Kh1KCJaJmH sH DPQQQQQ $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~QQkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TQtRvRxRRR $$Ifa$gd1K $IfgdRZ~RRkd$$IfTlrDt"\`  t20"44 lap2TRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSS&S*S:S>S@SLSNSRSTS^SdSvSxSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTT T(T*T.T0T4T:TVBVDVHVƾ־ֶƮƮƮƮƮƮƮƮƮƮƮƮƮƮhs#mHsHh>k0mHsHh>k0mH sH h?mHsHhPmHsHhrmH sH hrmHsHhmmH sH hmmHsHhmmH/sH/"hmCJOJQJ^JaJmH/sH/>HVJV\V^VjVlVtVvVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW,W.W2W4WHWJWPWRWVWXWfWhWrWvWWWʻ|%hvhIB*CJaJmHphsHhvU/hI6CJaJmH sH hr6CJaJmH sH hvU/hICJaJmH sH hvU/hPCJaJmH sH hrCJaJmH sH hO"hvCJaJmHsHhahmmHsHhrmH sH h>k0mH sH +RVVVWWWWWWW$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~ $x`a$gdRZ~$dhx`a$gdvU/ WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXXXXX"X$X*X.X4X8X>X@XBXNXPXZXjXlXtXxX~XXXXXXXXXXXXXXXYY$Y6Y°(hRZ~h_~AB*CJ\aJmH phsH "hrB*CJ\aJmH phsH hRZ~hICJaJhRZ~hIB*CJaJph%hRZ~hIB*CJaJmH phsH hrB*CJaJmH phsH =WWkd#$$IfT]ֈx NxF8X88 <44 ]a]p<TWXX"X,X6X@X$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~@XBXkdJ$$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<TBX\XlXtX~XXX$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~XXkd$$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<TXXXXXXX$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~XXkdj$$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<TX8Y`aaaaaaa$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~ $x`a$gdRZ~$ 7dhx1$7$8$H$a$gda$dh1$7$8$H$a$gdvU/ 6Y8YZBZLZNZPZRZbZdZfZhZrZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [[ ["[6[8[N[P[d[f[h_~Ahx-mHsHh_~Ahx-mH sH hrmH sH hamHsHhrB*\mHphsHPf[t[v[x[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\ \"\6\8\F\H\V\X\h\j\n\\\\\\\\\\\\\\\\\ ] ]]],]0]8]:]>]@]D]F]L]N]Z]\]b]d]l]n]~]]]]]]]]]]]]h_~Ah9FmH sH h_~Ahx-mHsHh_~Ahx-mH sH hrmH sH U]]]]]^^^^"^$^2^4^N^P^h^j^n^p^^^^^^^^^^^^^^^^^^^____*_._0_6_@_B_J_L_T_V_h_j_l_n_|_~_______________``````2`4`6`8`J`N`P`b`d`f`h_~AmH sH h_~Ah_~AmH sH h_~Ah9FmH sH hrmH sH Vf`r`t`x`z`````````````````` aa"a$a2a4a8a:a@aBaDaRaTaVaXajalatavaxaaathvh_~AB*CJaJphhvU/hRZ~6CJaJmH sH ha6CJaJmH sH hvU/h(d6CJaJmH sH hvU/h_~A6CJaJmH sH hr6CJaJmH sH hvU/h_~ACJaJmH sH hrCJaJmH sH hCfmHsHh_~AmH sH hrmH sH +aaaaaaaaaaaaaaaaaaaab bbbbbb b$b&b,b0b6b8b:bd@dPdį롓h(dB*\mH phsH hrB*\mH phsH haB*\mHphsH(hRZ~h_0B*CJ\aJmH phsH (hRZ~h(dB*CJ\aJmH phsH "hrB*CJ\aJmH phsH (hRZ~h_~AB*CJ\aJmH phsH 4beReTebedefehereveeeeeeeeeeeeeeeeeff fff f.f0f2f4fFfHfLfļhs#mHsHhImH sH h(dmH sH hrmH sH h_~Ah(dmH sH h_~Ah(dmHsHh(dB*\mH phsH JLfNfbfdfjflfpfrfffffffffffffffffffff gggggg.g0gg@gBgHgJg^g`gbgdgvgxgzg|ggggggggggggggggggghh hhh h(h*h0h2h6h8h@hBhRhTh`hbhlhhhh(dmHsHh?mHsHhrmH sH hImH sH Xhhhhhhhhhhhhhhhi i iii i$i&i,i.i2i4iBiDiNiPiRi`ibijili|i~iiiiiiiiiiظظظظظظ婙whRZ~hIB*CJaJph%hRZ~hIB*CJaJmH phsH hrB*CJaJmH phsH hvhIB*CJaJphhRZ~h_06CJaJmH sH hRZ~hI6CJaJmH sH hr6CJaJmH sH hRZ~hICJaJmH sH hrCJaJmH sH .iiiiiiiiiiiiiiiijj jjjjjj*j,j6jj@jFjHjPjTjXjZjbjdjpjxjjjjjjjjjjjjjjkݯݯݯݯ(hRZ~hIB*CJ\aJmH phsH "hrB*CJ\aJmH phsH %hRZ~h_0B*CJaJmH phsH hRZ~hICJaJhrB*CJaJmH phsH hRZ~hIB*CJaJph%hRZ~hIB*CJaJmH phsH 5iikd#$$IfT]ֈx NxF8X88 <44 ]a]p<Tiiiijjj$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~jjkd%$$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<Tj8jHjPjZj^jbj$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~bjdjkd&$$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<Tdjtjjjjjj$$1$7$8$H$Ifa$gdRZ~$1$7$8$H$IfgdRZ~jjkd&($$IfT]ֈx Nx F 8X88 <44 ]a]p<Tkkkkk$k&k8k:kkJkLkNkPk`kbkfkhklknk|k~kkkkkkkkkkkkkllllllll&l(l*l,ll@lBlLlTlZl^lbldlnlpl|l~llllƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƻƫƻƻƻƻƻƻƻh_~AhImHsHh>k0mH sH h_0mH sH h_~AhImH sH hrmH sH hamHsH(hRZ~h_0B*CJ\aJmH phsH (hRZ~hIB*CJ\aJmH phsH ?jk rb|(*LNzzhh$dh[$\$a$gdv$dh[$\$a$gd8XJ$dh[$\$`a$gdv$dh1$7$8$H$a$gdZ>$ dh1$7$8$H$a$gdI$dhx`a$gda$ 7dh1$7$8$H$a$gda$dh1$7$8$H$a$gdI llllllllllllllllllmm(m*m>m@mNmPmRmXm^mbmfmhmtmvmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnn n"n0n2nBnDnHnRn^n`nfnhnjnpnvn|n~nnnnnnnnnnh mH sH h_0mH sH h_~AhImHsHhrmH sH h_~AhImH sH Snnnnnnnno oooooo o&o(o4o6ooFoHoXoZoporoooooooooooooooooooppp"p$p&p(p6p8pHpJpXpZplpnppprpppppppppppppppppppppqq"q&q(qhImH sH h mH sH hrmH sH h_~AhImH sH W(q.q8q:qBqDqLqNq`qbqlqnqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr r rr"r$rrBrDrTrVrZr\rrrrrrrrrrrrrrrrrr sssss s"s$s4s6sh>k0mH sH hs#mHsHhY,mH sH hamHsHhImHsHh mH sH hrmH sH hImH sH L6sRsTslsnsrstssssssssssssssssssssttt t ttt$t(t,t.t2t4ttFtHtPtRtjtltntpt|t~ttttttttttttttttttttuuuuuuu(u*u4u6uHuJuLuNuZu\u`ubuhmH sH h>k0mH sH hY,mH sH hrmH sH Xbutuvu~uuuuuuuuuuuuuuuuvvv"v$v(v*v2v4v6v8vJvLvTvVv\v^vbvdvxvzvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwww"w$w&w(w6w8wDwFw\w^w`wbwrwtwvwxwwwwwwhY,mH sH hs#mHsHhmH sH hrmH sH Xwwwwwwwwwwwwwwwwxx&x(x0x2xBxDxHxJxRxTxnxpxrxtxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyyyyy$y(y0y2y6y8y@yByRyTyXyZy\y^ybydyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzhmH sH hrmH sH hY,mH sH \zz0z2zzBzDzLzNz^z`zbzdzpzrz~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{&{*{>{@{L{N{d{f{t{v{{{{{{{{{{{{{{{{{{{ | |||||2|4|<|>|B|D|R|T|^|b|t|v||hmH sH hs#mHsHhrmH sH hY,mH sH X||||||||||||||||||}}}}}}4}6}N}P}d}f}j}l}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~ ~~~~ ~4~6~:~<~H~L~P~R~V~X~Z~\~p~t~|~~~~~~~~~~~~~~h>k0mH sH hY,mH sH hrmH sH hmH sH X~~~~~ ,.46JLZ\dfjl~&(@BHJ\^jltv€ЀԀހ  ,0@BDh>k0\mH sH hh1a\mH sH hr\mH sH hh1amH sH hrmH sH hY,mH sH QDFPR^jltv́΁"&8<FJ^brvԂ؂ "2468HLNXdfjlrtă؃܃ "$h>k0\mH sH hr\mH sH hh1a\mH sH Z$&(*68JLN`bjl~Ȅʄ΄Є$&*,ևӴssshBB*mHphsHhZ>B*mH phsH hZ>hZ>B*mH phsH hrB*mH phsH hZ>5B*mH phsH hCf5B*mH phsH hh1ahh1a5B*mH phsH hr5B*mH phsH hY,mH sH h$ehh1a\mH sH hh1a6\mH sH -.046LPbdvxȈʈ҈Ԉֈ؈  "02NPhj~‰Љ҉܉މ "*,46BDVXdfnrΊЊ "@hZ>mH sH hrmH sH _@BVX\^rtz|‹ʋ̋Ћҋދ "$0246BFVX\^lnʌ̌ڌ܌   ",.02BDNPRVX\^nptvh9~mH sH hrmH sH hZ>mH sH \vƍȍ.0>@FHJRT`bflpȎʎ̎.024VXdfhjЏҏޏ&*@BDZh8XJmH sH h<#mHsHhBmHsHhBmH sH h9~mH sH hrmH sH hs#mHsHOZ\hj̐ΐܐސ *,.0@B\^rt‘đƑڑܑޑ,.8<BP`bfhprҒԒ $&hBmHsHhs#mHsHhrmH sH h8XJmH sH X&:<BDHJXZdfhjz|Ɠȓʓ̓ړܓ24HJNPdflnrt”ĔԔ֔ ƿhJmH sH hvhvh8XJhnh8XJmH sH hO"hvmH sH hZ>mH sH h!gmH sH h8XJmH sH hrmH sH GF>Tܝ\^68:P $dhxa$gdB $dhxa$gdv$dhx`a$gdB$dhx`a$gdJ$dh[$\$`a$gdJ  (*>@BDN`btvƕȕޕ*,.0JLZ\hjxzؖږ$&(*8:FH`bfhȗʗ̗ΗڗܗޗhbmHsHhJmH sH h8XJmH sH hrmH sH hmH sH U  <>RTVXfhnpʘ̘68:<PRbdfhtvșʙ̙Ι*,@BDFbdtvxzʚ̚ΚКhJmH sH hrmH sH hmH sH \ "02<>@PRfhxzěƛқԛ  (*8<>JLPRZ\jlnpĜƜԜ֜  24HJNPRhW!1hW!15mH sH hJmH sH h%$kmH sH hmH sH hrmH sH SRTZ\prĝƝԝ֝؝ڝ 02FHVX\^`bln؞ڞ&(6:NPdf|~̟ΟПҟ $&hbmHsHhJmH sH hW!1mH sH hrmH sH hJhJmH sH hJ5mH sH P&8:FH\^rtȠʠޠ*,NP^`prҡԡޡ $&*,<>PR^bvx̢΢(*>@JLNPdfhJmH sH hW!1mH sH hrmH sH \ʣ̣أڣ 02JLZ\pr|~¤ĤƤȤ֤ؤ &(6:NPbdrvȥ̥   "48LNhjx|¦ĦhW!1mH sH hJmH sH hrmH sH \ĦҦԦ֦ئ,0268<PR^`tvʧ̧ڧާ "(8:DH\^tv¨ƨڨܨ&(68:<PRhjxʩ̩֩ةhbmHsHhJmH sH hW!1mH sH hrmH sH X *,02<>JLVZ^`ln|~ƪȪʪ̪ު*,.0DF\^`bvxΫҫԫ֫(*<h;mH sH hBmH sH h8XJmH sH hrmH sH hW!1mH sH U<>@BPTXZdfvxЬԬجڬܬެ(*,.HJRT\^`bvx|~­ĭҭԭ $&68<>@BXZbdhjxzήh9~mH sH hrmH sH hBmH sH \ήЮ46HLdf¯دگ "$468:NRfhlnprvxzİȰҰ԰𵮧hs&'mHsHhrmHsH hvhr hvhs&'hIKhs&'mHsHhRq5mH sH hr5mH sH hO"hvmHsHhahBmHsHhamH sH hrmH sH h9~mH sH 8PRְ@̲ڳVr p<һRn<x$ & F dha$gdst$ & F dha$gdst$ & F dha$gds&' $dha$gdRq԰ְ 8:>@NPRT`djnxz~±ıʱұ  "02<>@BDLPRTVjxz~Ӳhhs&'mHsHhhs&'mH sH hhs&'mHsH hvhrhS`h<#mHsHh<#mH sH hrmH sH hIKhs&'mHsHCƲʲ̲ڲ޲  24FHJLjlֳسڳ.0BDTVfjvxƴȴڴ޴h>h<#mHsHh<#mH sH hhs&'mHsHhrmH sH hhs&'mH sH hhs&'mHsH hvhr hvhs&'H޴ ,6HLdfjl~ʵ޵*,>@DFRTV^bdrtz~¶ƶضڶ"$(6BFThstCJaJmH sH hrCJaJmH sH hRqhRmH sH hRmH sH h<#mH sH hrmH sH NTVbdvzķƷȷʷ޷   ,0<@XZ\`bdjpr|¸ĸƸܸºквاhmH sH hhstmH sH hstmHsHhrmHsH hvhst hvhrhstmHsHhstmH sH hrmH sH hrCJaJmH sH hstCJaJmH sH >ܸ "&(<RVlp̹йܹ޹ $(*>PT`dhjlnpĺƺȺʺںܺh>h:)mHsHhmH sH h:)mH sH h:)mHsH hvh:)h:)mHsHh:)h<#mHsHh<#mH sH hrmH sH hmH sH C$&8:<LPRfnptv»λһ&(*8:BDTVXZ^`blnpt|~hrmHsHhhs&'mHsH hvhr hvhs&'hhs&'mHsHhhs&'mH sH hRmH sH h>h<#mHsHh<#mH sH hrmH sH ?μмҼԼּؼڼ"$*,.8<JLRdhj~½ؽڽ  ,.>DHRXln~hs&'mH sH h\hstmHsHhstmHsHhstmH sH h:)mH sH hvh:)mHsHhvhrmHsHh:)mHsHhrmH sH hHPhs&'mHsH@<pҿԿ,.68FHLNZ\`vx *,6:HL^`x~hUg5mH sH h mH sH hS`h<#mHsHh<#mH sH h<#mHsHhs&'mHsHhrmH sH hs&'mH sH J(*,.<>HLZ^lnpr2DFZ\`bjn|~  h<#mH sH hstmH sH h>hUg5mHsHhUg5mH sH hrmH sH T*6,.02JJgdC,$a$gdC, dhxgdzKdhgdzK $dha$gdzK$ & F dha$gds&'$ & F dha$gdst$ & F dha$gdUg5 &(*<@BDFL\`bdfl~$(246DHJLNbprvz~պhs&'mHsHhs&'mH sH hhmHsHhrmHsHhmHsHhmH sH hh<#mHsHh<#mH sH hrmH sH h<#mHsH@,2xzƾyuyuyuyukekeakekhr hr0Jjhr0JUh0jh0Uhh5mH sH j)h(#h0<CJUaJ h(b5 hRr5hA`> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa F^@F VNStandard (Web)dd[$\$4U4 VN Hiperveza >*ph0W0 ] Naglaaeno5\0X!0 ] Istaknuto6]1 Rqd>@B> Gq Tekst fusnoteCJaJ~S~ mReaetka tabliceA:V0a8 @b8  Podno~je  !2)@q2  Broj stranicePK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] # $$$':N"%(d*,.0&366~8;l=?BDpFHLKN2PNRTWYX\^`bXeg^jlloqxtvHy(|,‹Vڕv.x |468;<h>8@BDEFHIKLMOPRTHVW6Yf[]f`abPdLfhikln(q6sbuwz|~D$@vZ& R&Ħ<ή԰޴TܸWYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxyz{|}~ "#$&/0123;=>?@HJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`abcdfghijklmnpqsZF2E F FFFbGdGHHHHIIDJFJJJpKrKHLJL MMMM>N@NNNOOPPQQRRWW@XBXXXXXaaDbFbbbbbiijjbjdjjjPXr     !%'()*+,-.456789:<ABCDEFGIZeor  '!!8@0(  B S  ?_PictureBulletsno|Q}Q~QQQQQQQQQQQQQQQQ\\dR^^*66_     bkkYdd 1<<f 9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity  }nors +-89=>(*+, !#$+,1234<=BDFGNO]^jkuvxy ')/078FGLMWX[\defgqr~+-78DFJKYZfgqrtuxy{|           & ' 4 5 H I P R U V W X Z [ g h o p u v } ~ !! !!!!!!!!&!'!/!0!6!7!8!9!@!A!L!M!S!T!Z![!\!]!g!h!i!j!p!q!z!{!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " " """""""")"*"."/"5"6"D"E"F"G"S"T"X"Y"["\"b"c"l"m"z"{""""""""""""""""""""""""""""""""""#### # # #####!#"#(#)#,#-#0#1#3#4#6#7#=#>#?#@#H#I#S#T#X#Z#]#^#c#d#e#f#l#m#n#o#v#x################################### $ $$$$$!$"$+$,$.$/$3$4$;$<$>$?$G$H$R$S$V$W$Y$Z$a$b$g$h$i$j$u$v${$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%%%%%%% %"%#%'%(%1%2%=%>%I%J%T%U%[%\%i%k%n%o%y%z%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&&& &!&)&*&/&0&4&5&<&=&B&C&D&E&H&I&S&T&_&`&a&b&l&m&u&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''''' '!'#'$'+','1'2'3'4'<'='B'E'I'J'N'P'\']'_'`'d'e'm'n'o'p'|'~'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( (((((((#(%(1(2(4(5(6(7(?(@(D(E(G(H(J(K(Q(R(\(](h(i(s(t(z({(((((((((((((((((((((((((((((((())) ) )))))#)$)%)&).)/)6)7)8)9)?)@)G)H)P)Q)U)V)X)Y)b)c)e)f)m)n)w)x))))))))))))))))))))))))))))))***********%*&***+*,*-*6*7*@*A*B*C*K*L*M*N*W*Y*b*d*i*j*k*l*w*y***************************** + ++++++++ +,+-+.+/+7+8+?+@+A+B+S+U+X+Y+_+`+g+i+q+r+t+u+z+{+|+}+++++++++++++++++++++++++++++++++++,,, ,,,,,, ,$,',(,*,2,3,7,8,B,C,E,F,R,S,W,Z,[,],f,g,r,s,|,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,- ------- -!-#-$-0-2-8-9-:-;-?-@-E-F-K-L-N-O-Q-R-U-V-^-_-a-b-g-h-o-p-u-v-w-x-~----------------------------------------. ..... .!.%.&.(.).0.1.6.8.>.?.C.D.O.P.R.S.].^.a.b.l.m.u.v.w.x.|.}...................................../ ///// /!/)/*/+/,/7/:/B/C/Q/R/^/_/i/j/l/m/w/x/{/|/~////////////////////////////////0 0 0 000000000(0*090:0@0A0B0C0G0H0J0K0R0S0X0Y0c0d0i0j0k0l0m0n0x0y0000000000000000000000000000000000011 1 1 1111111 1'1(1-1.1/1018191>1A1B1C1L1M1S1T1V1W1[1\1^1_1i1j1n1o1w1x111111111111111111111111111111111111111112222222222&2'2+2,2-2.26272<2=2G2H2L2M2O2P2W2X2]2_2i2j2l2m2n2o2v2w2y2z222222222222222222222222222222222223333333!3%3&3/30333436373@3A3B3C3G3H3L3M3W3X3b3d3g3h3i3j3t3u3|3}333333333333333333333333333333333334444 4 44444$4%4)4,41424:4<4E4G4N4O4V4W4Y4Z4\4]4e4f4h4i4t4u4v4w444444444444444444444444444444444444455 5 55555(5*545556575<5=5A5C5G5H5J5K5T5U5Y5Z5c5d5e5f5y5z5~555555555555555555555555555555555566666666(6)6*6+62636<6=6E6F6J6K6P6Q6R6S6W6X6Z6[6b6c6h6j6n6o6p6q6u6v6y6z666666666666666666666666666666666666677 7 77777!7"7(7)7/70747576777=7>7?7@7F7H7K7L7N7O7\7]7d7e7j7k7o7p7x7y7{7|77777777777777777777777777777777777777777778888 8 8888888$8%8081898:8=8?8F8G8K8L8R8S8X8Y8^8_8g8i8r8t8|8}888888888888888888888888888888899 9 99999 9!9%9&9*9+939496979H9I9P9Q9S9T9Z9[9b9d9p9q9|9}999999999999999999999999999999999999: : :::::::":#:*:+:-:.:9:::D:E:G:H:N:O:V:W:X:Y:a:b:d:e:q:r:::::::::::::::::::::::::::::::::::; ;;;#;$;,;.;:;;;@;A;E;F;L;M;T;U;Y;Z;d;e;l;m;n;o;r;s;w;x;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<<'<(<)<*<3<4<=<><@<A<G<H<N<O<V<W<X<Y<b<d<g<h<j<k<p<q<s<t<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<======#=%=1=2=:=;=D=E=K=L=U=V=X=Y=Z=[=c=d=k=l=r=s=u=v=z=|============================================>>>>>>>>>>>'>(>*>+>5>6>7>8>?>@>I>J>K>L>S>U>^>_>a>b>i>j>t>u>y>z>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ? ? ?????$?%?3?4?;?=?C?E?N?O?P?Q?Z?]?e?f?t?u?????????????????????????????????????????????@@ @@@@@@-@/@3@5@Q@S@T@U@Z@\@d@e@m@n@r@s@u@v@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA AAAAAA"A#A;AD@DADKDLDSDTDYDZD_DaDiDjDlDmDoDpD}D~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEEEEEEEEEE$E%E'E(E0E1E;EH@HAHIHJHLHMHTHUH[H\HaHcHkHmHtHvHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIIIIIIII#I$I'I(I)I*I0I2I5I6I8I9I@IAIBICIDIEIIIJILIMIPIQIXIZI\I]I_I`IbIcIeIfInIpIzI{I}I~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJJ J*J+J,J-J1J2J4J5J_?_C_D_F_G_u_v_{_|_~________@`A`E`F`I`J```````aaaaaa;aIJPQ89=?BCacklnovw߃()56@Atv}~ nopqJKLMRS܎ݎ+,12׏؏()0169CEPRUWXY]_bdjlvx~ђӒْؒ!"&(+-45:;BDGIOPfhqrwx !'(=>FGOP} !"#$+,24:;$%,.139;DE01=>HIKLTV\^ !"[]^ade2378˚ٚۚ̚ݚޚɛʛ&'()/0kmprxy:;@Aܝޝأ٣ܣݣnopprssuvxy{|} <==>,-'(+-|$~$D'E'**9/:/@1A166::$=%=@@ D DGGTJUJLLmMnMNNQQnSoSsUtUWWWW7Z9ZeZhZ\\\\\\\\\\]] ]"]g]h]m]r]]]]]^ ^%^*^o^p^u^z^^^^^1_3_5_?_k_m_r_v_____5`A`````aa-a $Xd^/D  lv^6J0D$Xd#M? VT YX]j;]g hl^PB]H G {W ]jR(Ir$IZ>"S`RrbT b"##s#cs$6v&s&'))C,Y,?-X.vU/0_0>k0W!1B2 3Ug5xI8-v<= @_~A3C9F8XJ1KMBQ*R8S"_a_h1ab(d!g%$kmGqRq'vKx+|6}9~RZ~;,`O"^KW?&x- i[ILP<#i:5'DJ$[,?eSD(bj:)@JR^ Ukn"Ivuhastl+r%0?~pr@X  !"#$%'()*+,-/012345679:;=>?@BCDEFGHIJKLMNOPQRS "$&(*,.468:<>BDFHJLNPRVXZ\^`bfhjlnprtvz|~L@2UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1 hIIT*T*!4 3QHP?n2!xx Mr Goran Lapatuser Goran Lapat8         Oh+'0<x   $,4Mr Goran LapatuserNormal Goran Lapat2Microsoft Office Word@F#@pk@pk՜.+,0  hp|  *T Mr Goran LapatMr Goran Lapat NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{|}~Root Entry F+{Data uz,1TableMWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj}  F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q