Pregled bibliografske jedinice broj: 83310
Analiza polimorfizma ljudskog kromosoma 9 regije p21
Analiza polimorfizma ljudskog kromosoma 9 regije p21, 2002., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 83310 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza polimorfizma ljudskog kromosoma 9 regije p21
(Polymorphisms of human chromosome 9 region p21)
Autori
Pokupčić, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.06
Godina
2002
Stranica
39
Mentor
Levanat, Sonja
Neposredni voditelj
Levanat, Sonja
Ključne riječi
heterozigot; biljeg; izolacija; lančana reakcija polimerazom
(heterozygosity; marker; isolation; polimerase chain reaction)
Sažetak
Analizom DNA 20 zdravih osoba utvrdio sam kolika ja heterozigotnost za biljege IFNA, D9S126 te za D9S104. Rezultati, iako dobiveni na maloj skupini usporedivi su s podacima u literaturi. Zato te biljege smatram informativnima za ispitivanu regiju9p21. PCR reakcijom iz parafinskih rezova moguće je dobiti zadovoljavajuće rezultate za daljnje molekularno genetičke analize mijenjanjem uvjeta izolacije DNA. Bolje rezultate dobivao sam stavljanjem predmetnih stakalca u kupelj na 37°C 30 minuta da se parafin otopi. Osim toga u postupku sam ponavljao korak s ksilenom radi boljeg odstranjivanja tkiva (pročišćavanje). U lančanoj reakciji polimerazom mijenjao sam više čimbenika. Mijenjanjem koncentracije DNA, broja ciklusa te koncentracije enzima nisam bitno utjecao na kvalitetu i količinu produkta PCR-a. Zato sam pribjegao tzv kompletima za PCR na kuglicama (Ready to Go, Amersham Pharmacia Biotech Inc) u kombinaciji s pročišćavanjem DNA te dodatnim taloženjem. Tako su dobiveni bolji rezultati, a kada sam naposljetku uz ta tri čimbenika pridodao nižu temperaturu sparivanja rezultati su bili najbolji. Svaku PCR reakciju sam provjeravao na agaroznom gelu. Nakon toga sam produkte PCR-a stavljao na elektroforezu u gelu poliakrilamida. Zbog veće moći razdvajanja odsječaka DNA mogao sam utvrditi prisutnost pojedinih alela za sva tri biljega te ih usporediti s podacima u literaturi. Za određivanje haplotipa kojim se bolest prenosi u obitelji te za dublju analizu obiteljskog melanoma, potrebno je imati veći broj oboljelih u jednoj obitelji. Uzorci iz mog rada ne zadovoljavaju taj uvjet. Stoga, podaci koje sam dobio samo upućuju kako se može odrediti haplotip odgovoran za nastanak bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA