Pregled bibliografske jedinice broj: 831719
Korištenje modela ranjivosti krajobraza u strateškim studijama utjecaja na okoliš
Korištenje modela ranjivosti krajobraza u strateškim studijama utjecaja na okoliš, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 831719 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korištenje modela ranjivosti krajobraza u strateškim studijama utjecaja na okoliš
(Using the Model of Landscape Vulnerability Within Strategic Environmental Assessment Studies)
Autori
Bogovac, Lara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
07.09
Godina
2016
Stranica
34
Mentor
Butula, Sonja
Neposredni voditelj
Tomić, Dora
Ključne riječi
Pelješac; turizam; model ranjivosti; strateška procjena utjecaja na okoliš; vrednovanje
(Pelješac; tourism; vulnerability model; SEA; evaluation)
Sažetak
Provođenjem strateške procjene utjecaja na okoliš stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Modeliranje ranjivosti kvaliteta krajobraza, kao jedan od mogućih pristupa vrednovanja unutar strateških procjena utjecaja na okoliš, temelji se na simulaciji potencijalnih utjecaja određenih djelatnosti na kvalitete krajobraza. Za modeliranje se odabiru utjecaji procijenjeni kao najvažniji – u ovom radu usporedit će se rezultati dobiveni Strateškom studijom utjecaja na okoliš II. Ciljanih izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko – neretvanske županije te rezultati dobiveni vrednovanjem u COAST projektu za područje općine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom. Kriteriji korišteni prilikom modeliranja, kao i sam način vrednovanja, u ovim postupcima nisu jednaki te su dobiveni različiti rezultati koji su omogućili usporedbu mogućih pristupa u korištenju modela ranjivosti krajobraza. Djelatnost turizma, čiji su razvojni pritisci analizirani kroz ovaj rad, prepoznata je kao nositelj gospodarskog razvitka kako poluotoka Pelješca, tako i ostatka Dubrovačko – neretvanske županije. Unatoč tome, turizam također izravno i neizravno dodatno utječe na vrlo osjetljivi obalni pojas, konstantno izložen pritisku izgradnje. Prema tome, osnovni zadatak planiranja novih turističkih područja jest uspostava ravnoteže svih elemenata presudnih za razvoj turizma, a da se pritom zaštite prirodna i kulturna obilježja na kojima se prostor temelji.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb