Pregled bibliografske jedinice broj: 831468
Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji
Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji, 2015., doktorska disertacija, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 831468 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji
(Croatian female authors in the 19th century and their reception in Croatian literary historiography)
Autori
Dragičević, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
15.06
Godina
2015
Stranica
199
Mentor
Maštrović, Tihomil
Ključne riječi
hrvatske književnice; 19. stoljeće; recepcija; hrvatska književna historiografija; hrvatski književni časopisi
(Croatian women writers; the 19th century; reception; Croatian literary historiography; Croatian literary magazines)
Sažetak
Rad Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji donosi pregled književnica koje su djelovale tijekom književno-stilskih razdoblja romantizma i realizma u hrvatskoj književnosti i koje su pisale hrvatskim jezikom. Za razliku od prethodnih razdoblja zamjetan je veći broj žena koje sudjeluju u književnoj produkciji toga doba, pa su se na temelju članaka iz devetnaeststoljetne periodike pokušale utvrditi društvene okolnosti u okviru kojih žene književno djeluju, njihov društveno-kulturni položaj te motivi i poticaji za književni rad. U radu su u zasebnim poglavljima obrađene književnice: Ana Vidović, Dragojla Jarnević, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, Milka Pogačić i Ivka Kralj, a analize njihovih opusa pokazale su da je njihov književnopovijesni značaj veći od onoga određenoga spolom, što je prethodno zamijećeno kao temeljni diskurs njihova predstavljanja u hrvatskoj književnoj historiografiji. Tako možemo govoriti o uvođenju novih motiva i tema te njihovoj originalnoj obradi u okviru onodobne hrvatske književnosti i to mahom kod svih književnica, o Ani Vidović kao autorici prvoga romantičnoga spjeva ili Dragojli Jarnević kao autorici jednoga od prvih romana u novijoj hrvatskoj književnosti, o činjenici da su prve uspjele u nakani pridobivanja čitateljske publike, ispunivši time jednu od najvažnijih zadaća svoga doba, prve u epske forme uvode nove teme, drugačije od uobičajenih hajdučko-turskih (Vidović i Jarnević), okreću se i suvremenim temama i prvim pokušajima psihologizacije likova (Jarnević), tematiziraju žensko pitanje u okviru društveno općeprihvaćenih rodnih uloga (Jarnević, Brlić, Pogačić, Kralj), ali i prepoznaju djecu kao značajnu čitateljsku publiku i okreću se književnosti za djecu (Jarnević, Pogačić). U radu je posebna pozornost posvećena analizi recepcije navedenih književnica u hrvatskoj književnoj historiografiji, koja je pokazala nepostojanje usustavljenoga korpusa književnica, izostanak većine njih iz književnopovijesnih sinteza, nesuglasja u interpretacijama, ali i brojne faktografske i interpretativne netočnosti koje su se u radu pokušale ispraviti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-2543 - Hrvatski književni povjesničari (Maštrović, Tihomil, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti