Pregled bibliografske jedinice broj: 831005
SAMOPROCJENA I FIZIOLOŠKA EVALUACIJA UTJECAJA STRESA NA DJELATNIKE U ZDRAVSTVU
SAMOPROCJENA I FIZIOLOŠKA EVALUACIJA UTJECAJA STRESA NA DJELATNIKE U ZDRAVSTVU // Skrb za zdravje : zbornik prispevkov z recenzijo / Dr. Filej Bojana (ur.).
Maribor: Alma Mater Europaea, 2016. str. 155-165 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 831005 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SAMOPROCJENA I FIZIOLOŠKA EVALUACIJA UTJECAJA STRESA
NA DJELATNIKE U ZDRAVSTVU
(SELF-EVALUATION AND PHYSIOLOGICAL ASSESSMENT OF THE
STRESS IMPACT ON PEOPLE AT HEALTH CARE)
Autori
Živoder, Ivana ; Kranjčević–Ščurić, Mihaela ; Sajko, Melita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Skrb za zdravje : zbornik prispevkov z recenzijo
/ Dr. Filej Bojana - Maribor : Alma Mater Europaea, 2016, 155-165
ISBN
978-961-6966-16-0
Skup
MEDNARODNA znanstvena konferenca Za človeka gre: družba in znanost v celostni skrbi za človeka
Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 11.03.2016. - 12.03.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
stres ; djelatnici ; fiziologija ; samo-procjena
(stress ; health workers ; physiology ; self evaluation)
Sažetak
Teoretski temelji: Stres predstavlja stanje u kojem osoba smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ima na raspolaganju. Najveću ulogu u djelovanju stresa na organizam imaju autonomni živčani sustav (AŽS) i žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. Oba sustava su povezana s dijelom mozga gdje se svjesno doživljava emocionalna uzbuđenost u uvjetima stresa. Praćenje fizioloških parametara daje uvid u suočavanje i prilagodbu na stresnu situaciju. Stresnija zanimanja su najčešće ona usmjerena na rad s ljudima. Metodologija: Istraživanje je provedeno u dva dijela. Prvi uzorak (n=100) obuhvaćen je Upitnikom sociodemografskog sadržaja te Upitnikom intenziteta stresa na poslu (Radošević-Vidaček, B). Na osnovu rezultata odabrano je 25% s najnižim i 25% s najvišim vrijednostima. Drugi uzorak (n=50) obuhvaćen je snimanjem fizioloških promjena u situacijama sa i bez stresora. Mjereno je disanje, periferna temperatura, mišićna aktivnost, vodljivost kože, varijabilnost srčanog rada pomoću uređaja NEXUS- 10, softver Bio Trace. Fiziološko praćenje uz Stres Test trajalo je 21 minutu po ispitaniku. Rezultati: Rezultati prvog uzorka (n=100) podijelili su uzorak na tri grupe. Nije dobivena četvrta grupa koja se nalazi u fazi izgaranja. U skupini visoko samoprocjenjene razine stresa značajno je veći broj žena, dok je u nisko procijenjenoj skupini približno jednak broj osoba oba spola. Broj djece je veći u grupi visoke samoprocjene. U rezultatima fizioloških mjerenja statistički značajna razlika između grupa ispitanika pokazala se na mjerama varijabilnosti srčanog ritma. Rasprava: Iako su se pokazale značajne razlike između dviju grupa u mjerama varijabilnosti srčanog ritma, fiziološki obje grupe su pokazale parasimpatičko djelovanje AŽS-a. Iz rezultata je vidljivo da iako su statistički značajne razlike u pojedinim mjerenjima, obje grupe su fiziološki bez razlike. Dobiveni rezultat može slijediti iz premalog uzorka onih koji su visoko procijenili svoje stanje te su dvije grupe relativno blizu u svojim vrijednostima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Sjever, Koprivnica