Pregled bibliografske jedinice broj: 830967
Odjeci Nietzscheova mišljenja u avangardnoj glazbi 20. stoljeća
Odjeci Nietzscheova mišljenja u avangardnoj glazbi 20. stoljeća // Arhe, 8 (2011), 15; 119-134 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 830967 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odjeci Nietzscheova mišljenja u avangardnoj glazbi 20. stoljeća
(The Echoes of Nietzsche’s Thinking in Music of the Twentieth-Century Avant-Garde)
Autori
Mudri, Nebojša
Izvornik
Arhe (1820-0958) 8
(2011), 15;
119-134
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Nietzsche; avangardna glazba; prevrednovanje svih vrijednosti; atonalitetnost; bivanje; mikrotonalnost; vječno ponovno vraćanje; minimalizam
(Nietzsche; avant-garde music; re-evaluation of all values; atonality; becoming; microtonality; eternal reccurence; minimalism)
Sažetak
Primarni cilj ovog rada jest pokazati način na koji su noseće ideje Nietzscheove filozofije dobile svoj izraz u avangardnoj glazbi 20. stoljeća. U prvom, uvodnom dijelu, nakon kratke napomene o Nietzscheovoj skladateljskoj ‘avanturi’, obraćamo se artističkoj metafizici Rođenja tragedije koja vrlo visoko pozicionira glazbu, kao izraz volje (svjetski Pra-Jednog), izvorniji od svakog priopćaja riječima, u kojem se otkriva dioniska narav bitka u stalnom postajanju. Smislu Nietzscheovih razmišljanja o njemu suvremenoj glazbenoj situaciji, na primjerima kritike kasnog Wagnera i izjava koje svjedoče o filozofom donekle ambivalentnom odnosu prema romantizmu uopće, pokušali smo se približiti u nastavku. Središnja dva dijela članka na konkretnim primjerima pokazuju kako su nakon Nietzscheove smrti njegove prevratničke ideje progovorile kroz avangardnu glazbu, počevši od skladateljskog djelovanja Arnolda Schönberga i njegovih suradnika. Nietzscheova misao rušenja i prevrednovanja svih vrijednosti postaje stalnim dijelom avangardnih programa čak i kad to nije eksplicitno izrečeno, pa smo u osnovnim crtama ukazali na to koje su se glazbene vrijednosti, od početka rada Druge bečke škole, postupno gubile i bivale zamijenjene drugima. Nadalje, u mikrotonalnoj glazbi Györgyja Ligetija prepoznali smo Nietzscheovu misao bivanja, a u minimalizmu Reileya i Reicha uz nju vezanu misao vječnog ponovnog nadolaženja jednakog. U zaključnom dijelu, nakon uzvraćanja nekim od prigovora koji se mogu uputiti radu, ističemo kako glazba ne samo da može prenijeti gotove metafizičke koncepcije nego nas i uopće pripremiti za postavljanje temeljnih filozofijskih pitanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Osijek
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Scopus