Pregled bibliografske jedinice broj: 830952
Stupnjevitost metonimije u mišljenju i jeziku
Stupnjevitost metonimije u mišljenju i jeziku // Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: XXX. međunarodni znanstveni skup ; knjižica sažetaka / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija (ur.).
Rijeka: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016. str. 28-28 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 830952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stupnjevitost metonimije u mišljenju i jeziku
(Scalarity of metonymy in mind and language)
Autori
Gligorić, Igor Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: XXX. međunarodni znanstveni skup ; knjižica sažetaka
/ Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija - Rijeka : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2016, 28-28
ISBN
978-953-7963-45-3
Skup
XXX. međunarodni znanstveni skup: Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
metonimija ; kategorija ; stupnjevitost ; konvencionalnost ; pomak u značenju
(metonymy ; category ; scalability ; conventionality ; shift in meaning)
Sažetak
Rad problematizira metonimiju kao kognitivni i jezični mehanizam, kao proces u mišljenju i jeziku, ali i prirodu konkretnih jezičnih oblikovanja nastalih tim procesom. Pri promišljanju o metonimiji polazi se od njezine definicije u antičkoj retorici te, uzimajući u obzir Jakobsonova vrlo suvremena i anticipatorska razmišljanja u vezi s tom pojavom, uspostavljaju se poveznice u shvaćanju metonimije unutar kognitivnolingvističke perspektive. Pritom se prvenstveno misli na svojevrsnu klasifikaciju metonimijskih pomaka Raddena i Kövecsesa (1999), pojam metonimičnosti koji spominje Barcelona (2003) te na zaključke o prototipnosti metonimijskih oblikovanja Geeraertsa i Peirsmana (2006). Cilj je provedenoga istraživanja dokazati da metonimijska oblikovanja tvore kategoriju koja je radijalna, prototipno ustrojena, stupnjevita, razlikujući pritom konkretno oblikovanje od samoga procesa. U tu je svrhu izrađen upitnik s metonimijama u minimalnim jezičnim kontekstima koji aktualiziraju ciljano značenje. Ispitanici su na skali trebali odrediti osjećaju li pomak u značenju jezične jedinice uporabljene u konkretnome kontekstu s obzirom na njezino značenje izvan konteksta. Pri izradi upitnika posebna je pozornost pridana učestalosti korištenih jezičnih jedinica te njihovoj potvrđenosti u korpusu. Nakon statističke obrade rezultati istraživanja pokazuju da se metonimijska oblikovanja mogu promatrati kao stupnjevita, radijalno i prototipno ustrojena kategorija u mišljenju i jeziku. U analizi je artikulirana povezanost između triju detektiranih obilježja: stupnja metonimičnosti, konvencionalnosti pojedinoga oblikovanja i stupnja pomaka u značenju. S tim su u vezi prepoznati kriteriji (njih pet) prema kojima se stupnjevi mogu odrediti, tj. obilježja koja utječu na spomenute stupnjeve te na (ne)primjetnost pomaka u značenju, same metonimičnosti. Svojim zaključcima rad može doprinijeti općem shvaćanju metonimije kao kognitivnoga i jezičnoga fenomena. Time se dijelom produbljuju i spoznaje o načinu funkcioniranja samoga uma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
