Naslov
Utjecaj Pb2+-iona u podlozi na sastav masnih kiselina kvasca Saccharomyces cerevisiae
(Effect of lead ions on fatty acid composition of Saccharomyces cerevisiae yeast)

Autori
Mumiši, Nermina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
16.09

Godina
2014

Stranica
38

Mentor
Blagović, Branka ; Čanadi Jurešić, Gordana

Ključne riječi
yeast; Saccharomyces cerevisiae; fatty acids; lead ions

Sažetak
Industrijalizacija je dovela do povećane upotrebe konzerviranih namirnica, boja, baterija i akumulatora u kojima se nalaze velike koncentracije olova. Olovo, kao teški metal, predstavlja ozbiljnu prijetnju u svijetu zbog njegove prisutnosti u okolišu, a time i štetnog utjecaja na zdravlje čovjeka. Čak i male koncentracije su štetne jer se olovo putem zraka i hrane apsorbira i kumulira u organima (kosti, jetra) i to najviše u središnjem živčanom sustavu. Zbog toga, olovo utječe na razvoj neurodegenerativnih bolesti, među koje spada i multipla skleroza, koja ima najveću incidenciju upravo u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji gdje čini javnozdravstveni problem. Uzrok i dalje nije poznat, ali se smatra da su okolišni čimbenici jedan od uzroka. U ovom radu istražili smo utjecaj olovovih(II) iona, Pb2+, na sastav masnih kiselina ukupnih lipida kvasca, budući da su one esencijalni dio membranskih lipida (fosfolipida, sfingolipida) koji u staničnoj membrani prvi dolaze u kontakt s okolinom. Pri tom se kao modelni organizam koristio kvasac Saccharomyces cerevisiae, poznat kao pivski kvasac ili pekarski kvasac, zbog jednostavnosti uzgoja i sekvencioniranog genoma. U istraživanjima je korišten Pb(NO3)2 u koncentracijama od 5 do 25 μmol / L. Pb2+-ioni u podlozi usporili su rast kvasca za 20 – 28 % u odnosu na kontrolni uzorak. Glavne masne kiseline u svim uzorcima bile su oleinska i palmitoleinska, a zatim palmitinska i stearinska kiselina. U sastavu masnih kiselina tretiranih uzoraka u odnosu na kontrolni uzorak vidljive su promjene, ali su one relativno male. U tretiranim uzorcima uočljiv je blagi porast nezasićenih masnih kiselina na račun zasićenih. Sadržaj C16-kiselina je nešto niži, dok je sadržaj C18 nešto viši. U nastavku istraživanja trebalo bi primijeniti više koncentracije Pb2+-iona te produljiti vrijeme inkubacije. Za pretpostavit je da bi se analizom lipida citoplazmatske membrane i mitohondrija uočile značajne promjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

Napomena
Rad je napravljen u sklopu projekta potpore Sveučilišta u Rijeci br. 813.10.1113

POVEZANOST RADA