Pregled bibliografske jedinice broj: 829706
Narodne knjižnice kao zastupnici prava građana na slobodan pristup informacijama
Narodne knjižnice kao zastupnici prava građana na slobodan pristup informacijama // Slobodan pristup informacijama: 13 i 14.okrugli stol / Grašić Kvesić, Tea i Hebrang Grgić, Ivana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. str. 150-157 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 829706 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Narodne knjižnice kao zastupnici prava građana na slobodan pristup informacijama
(Public libraries as advocates of citizens rights to free access to information)
Autori
Crnogorac, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Slobodan pristup informacijama: 13 i 14.okrugli stol
/ Grašić Kvesić, Tea i Hebrang Grgić, Ivana - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014, 150-157
Skup
Slobodan pristup informacijama: prava korisnika i slobodan pristup informacijama
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.12.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
javnost; narodne knjižnice; slobodan pristup informacijama
(free access to information; public; public libraries)
Sažetak
Pravo na slobodan pristup informacijama koje su u vlasništvu tijela javne vlasti ljudsko je pravo, definirano kao pravo svakog građanina da od nositelja vlasti traži i dobije informacije od javnog značaja. Građani mogu formirati svoje stavove i donositi odgovorne odluke u svom privatnom životu samo na temelju relevantnih informacija kojima imaju potpuno slobodan pristup. Nakon prvog, američkog Zakona o slobodi informacija iz 1966. godine, sve veći broj država donosi svoje zakone o slobodi informacija. Posljednjih desetljeća u razvijenim državama narodne knjižnice prihvaćaju transformaciju i jačaju svoju socijalnu ulogu u nastojanju da postanu informacijska središta svojih lokalnih zajednica. U procesima demokratizacije društva u Srbiji, narodne knjižnice gotovo da nisu prepoznate kao subjekti na koje se može osloniti društvo u cjelini, dok s druge strane ni same narodne knjižnice nisu u dovoljnoj mjeri pokretači proaktivnog angažmana u svojim zajednicama. Mogu li narodne knjižnice postati aktivni zastupnici prava građana na slobodan pristup informacijama? Koji su modeli suradnje narodnih knjižnica i institucija zaduženih za provođenje zakona o slobodnom pristupu informacijama te koji su mogući modeli suradnje s tijelima lokalne vlasti – to su pitanja kojima se ovaj rad bavi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
