Naslov
EKSPERTNI SUSTAVI U ELEKTROTEHNIČKOJ PRAKSI I LEGISLATIVI
(EXPERT SYSTEMS IN THE ELECTRICAL PRACTICE AND LEGISLATION)

Autori
Balaž, Zdenko

Izvornik
Nastupno predavanje u sklopu postupka izbora u naslovno nastavno zvanje, TVZ, ELO

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2013

Ključne riječi
ekspertni sustav; elektrotehnička praksa; legislativa; ljudska inteligencija; faktografski podaci; specijalistička znanja; aplikativno; područje; heuristička znanja; ekspert; ...
(expert system; electrical practices; legislation; human intelligence; factual information; specialized knowledge; applied area; heuristic knowledge; expert ...)

Sažetak
Ekspertni sustavi pripadaju znanstvenoj grani - umjetna inteligencija, (UI) znanstvenog polja računarastva u području tehničkih znanosti. Razvoj i spoznaje o Umjetnoj Inteligenciji, (UI) i izgradnja Ekspertnih Sustava, (ES), osim primjene u konkretne svrhe, imaju prateći pozitivan učinak: - težište stavljaju na izučavanje s ciljem boljeg razumijevanja ljudske inteligencije, - lakše komunikacije ljudi sa strojem. Ideja o ES začeta je tijekom 50-ih godina, kada su znanstvenici za ispitivački proces prvi put upotrijebili Delfi metodu, tijekom vrhunca hladnog rata za otkrivanje američkih odgovora na tajna vojna pitanja i stjecanjem znanja. Kada se znanje razvija u procesu izgradnje ono obuhvaća znanje eksperata tog stručnog područja, baze podataka i baze znanja. Znanja koja se pohranjuju mogu biti opći faktografski podaci, specijalistička znanja aplikativnog područja ili/i heuristička znanja eksperta. U ES, u interaktivnom rješavanju problema odgovori na postavljena pitanja se mijenjaju zavisno od novonastalih situacija. Sam naziv sustav, a ne program, kazuje da se sastoji iz više dijelova koji svi manipuliraju sa znanjem za određeno područje struke - ekspertni sustav je stručni sustav, kao npr. epodručje lektrotehničke struke. U pripremi a kasnije i u primjeni, (unapređenju) ES, angažiran je velik broj sudionika: eksperti, inženjeri specijalisti - inženjeri znanja, korisnici, osoblje na prikupljanju i obradi podataka. Da bi se razvio jedan kvalitetan ekspertni sustav potrebno je jako puno rada i vremena (nekad i nekoliko godina). To je i jedan od razloga zašto se mijenjanje činjenica odnosno znanja, u razvoju ekspertnih sustava, očituje kao ozbiljan problem. Rezultat dinamičnih okolina unutar kojih ekspertni sustav mora funkcionirati su dva zahtjeva: ažurnost i prilagodljivost pojedinom korisniku. U području elektrotehničke prakse u svijetu razvoj ekspertnih sustava vrlo je aktualan pa stoga i legislativno tretiran. Poznavajući funkcioniranje ekspertnog sustava moguće je klasificirati zahtjeve korisnika: - Korisnik preko sučelja ekspertnog sustava zadaje naredbe ili upite kojima pokreće mehanizam zaključivanja koji koristi bazu znanja u procesu zaključivanja i daje određene (ekspertne) odgovore. - Baza znanja je model realnog sustava opisanog parametrima (varijablama) sustava i odnosima tih parametara. - Mehanizam zaključivanja utvrđuje potrebne parametre, pribavlja ih iz baze znanja, pri tom može od korisnika ili na druge načine pribaviti vrijednosti tih parametara, obrađuje te parametre (obzirom na njihove odnose i po ugrađenim metodama obrade) i kao rezultat te obrade dolazi do rezultata. Korisnik može imati problema u postojećem ekspertnom sustavu kao npr: • nedostatak određenih parametara (recimo podaci o novom specifičnom otporu tla unutar ekspertnog sustava za nadzor stanja uzemljenja), • neadekvatni odnosi ili utjecaji parametara na krajnji rezultat (recimo padanje kiše je jako bitno za podatak o otporu uzemljenja) i • nepostojanje nekih “sporednih rezultata” tj. pomoćnih informacija (recimo gdje su upotrijebljeni preparati za kemijsko poboljšanje stanja otpora tla). Ekspertni sustavi u elektrotehničkoj praksi daju stručni uvid i savjete za to stručno područje, a sve se stručno znanje nastoji spremiti u računalni program. Namjera je da se ekspertni sustavi koriste za odgovaranje na učestala pitanja iz nekog područja, kako bi se rasteretili stručnjaci iz tog područja, ali i da se arhivira sve novo stručno znanje tako da bude dostupno i kad stručnjaci nisu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika, Računarstvo, Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA