ࡱ> [bjbj 7ΐΐDsXX{{{+$$>O(wwww((($b-{('(((ww(l^w{w(/0;@ýwPθSb_$w0$@Hýý{(((((((pF((($(((((((((((((X a: MEDIJSKA PISMENOST KAO NU}NOST INKULTURACIJSKIH PROCESA U MEDIJIMA I PUTEM MEDIJA Mensuda Karovi Televizija Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina Sa~etak Govoriti danas o ~ivotu ovjeka, posebno djece i mladih, nije mogue bez dubljeg poimanja i nau nog interpretiranja uloge medija. Mediji ne samo da su prijenosnici kulturnih sadr~aja ve su svojevrsna kultura za sebe. Meutim, rezultati istra~ivanja, pa tako i empirijski rezultati koje emo navesti u ovom radu, govore da mediji nude sve viae zabavne sadr~aje ne vodei pritom ra una o njihovoj eti nosti. Sve je manje, strogo pedagoaki gledano, odgojnih, a sve viae sadr~aja koji su na granici senzacionalizma ili indoktrinacije. Medijska pismenost je nu~na za medijske uposlenike kako bi producirali sadr~aje visoke kulture, za korisnike medija da ne budu samo pasivni konzumenti medijskih informacija ve aktivni i kriti ki sudionici tog procesa. Klju ne rije i: mediji, medisjki odgoj, medijska pisemnost, kultura, inkulturacijski proces Mediji kao prijenosnici kulture Mediji su tehni ka oprema koja omoguava ljudima komunikaciju i prijenos misli bilo kakvi da su njihova forma i njihov cilj (Gone, 1998:14). Postoje od kada postoji i ovjek. Prvobitno je to bio govor, potom pismo. Meutim, revolucija medija po inje davne 1454. godine s Gutembergovim otkriem atamparije, koje je doprinjelo airenju atampanih medija. Uslijedilo je otkrie filma, radija, televizije te digitalnih medija  kompjuteri i internet. Mediji, koji se, kako isti e Enzesberger, mijenjaju tako munjevito da jedva da smo u stanju shvatiti, analizirati i obuzdati jednoga do neke razumne granice, a ve sti~e drugi, joa savraeniji u tehnoloakom i funkcionalnom smislu ali jednako tako savraeniji u duhovnom podjarmljivanju masa (Kellner, 2004), iznova tjeraju ovjeka da im se prilagoava i mijenja ukoliko se ~eli osjeati dijelom druatva i vremena u kojem ~ivi. Tradicionalni masmedijski i savremeni umre~eni svijet ispunjava svakodnevicu danaanjeg ovjeka. Mediji osim ato omoguavaju dostupnost informacija, olakaavaju i bogate sam odgojno obrazovni proces. Primanjem poruka, kako isti e Thompson, mi istodobno i neprekidno stje emo nova znanja, oblikujemo svoja ponaaanja, te airimo horizonte li nog iskustva. Mediji postaju glavni agensi socijalizacije, koji ak i akolu sve viae istiskuju iz njezina tradicionalno organiziranog odgojnog utjecaja. Oni u velikoj mjeri odreuju ne samo vrijednosne orijentacije nego sve dominantnije utje u i na stilove ponaaanja djece i mladih. Bijeg mladih iz stvarnosti u virtualni svijet bajki gdje mogu biti ono ato ~ele i koliko to budu ~eljeli pedagoaki je izazov. U savremenoj medijskoj paradigmi mediji imaju ambivalentnu ulogu jer su, s jedne strane, obrazovno-informativnog sadr~aja, dok s druge strane, poprimaju oblik manipuliranja i/ili indoktrinacije, posebno kod djece i mladih (Miliaa  Zlokovi, 2008). Mnogi teoreti ari medija isti u kako mediji oblikuju druatvenu stvarnost. Da bi imali takvu mo, nesumnjivo, moraju biti dijelom kulture. Carey u svojoj kulturoloakoj definiciji komunikacije tvrdi da je ona simboli ki proces u kojem se stvarnost proizvodi, odra~ava, obnavlja i preobra~ava. On zapravo tvrdi da je komunikacija povezana sa naaom stvarnoau pomou koje percipiramo, razumijemo i oblikujemo naae stavove i shvaanje svijeta koji nas okru~uje. To zna i da je komunikacija temelj naae kulture (Livazovi, 2011). Mnogi teoreti ari u svojim definicijama kulture isti u njena obilje~ja i utjecaje, pa neki kulturu odreuju kao svijest o svemu ato se mo~e misliti, drugi je shvataju kao proces humanizacije i oblik ovjekovog napora da oblikuje i usavraava svoju prirodu, a trei da je ona na in prenoaenja tradicije i dostignua ljudskog roda ili odreenje u~e druatvene zajednice. Meutim, kulturu se mo~e shvatiti i kao pridavanje zna enja i smisla postojanju i druatvenom djelovanju upravo putem komunikacije. Mediji su airitelji i prijenosnici kulturnih sadr~aja ali su istovremeno i svojevrsna kultura za sebe. Zna aj medija za kulturu mo~e se posmatrati s mikro i makro razine. Mikrorazina ozna ava neposredne utjecaje na pojedinca, koji su esto bla~eg intenziteta i kratkoro nog trajanja. Makro razina ozna ava puno slo~enije utjecaje koji djeluju na druatvenokulturne norme i klimu. Takvi utjecaju su akumulirajui, dugotrajni i imaju posrednije i te~e posljedice. Putem omiljenih medijskih sadr~aja vrai se spontan i nenamjeran, ali vrlo sna~an, odgojni utjecaj. Nenamjerni utjecaji na razvoj djece i mladih esto su jaki, ponekad ak i ja i od svjesno programiranih. Kod djelovanja svih tih medijskih sadr~aja uvijek je rije  o usvajanju (neke) kulture, zbog ega se u pedagoakom smislu zapravo radi o inkulturaciji. S toga se inkulturacija dr~i viaim rodnim pojmom u odnosu na odgoj kao namjerno odgojno djelovanje prema nenamjernim utjecajima na razvoj osobnosti koju vrae razli iti mediji (Mali  Mu~i, 1986) Odgoj individualiteta  kao vrhovno na elo pedagoake prakse, socijalizacija kao cilj graanske inkulturacije i funkcionalna interiorizacija socijalnog ponaaanja na razini svakodnevice, cilj je osposobljenog, samostalnog, sretnog i zadovoljnog ovjeka koji prolazi i izlazi iz odgojnog procesa (Previai, 2000). U stvarala kom dijalogu s medijima mladi procesom inkulturacije preuzimaju na in mialjenja, osjeanja i ponaaanja, tj. interioriziraju obrasce kulturnog vrednovanja i bogaenja. Prema (Mu~i  Mali, 1986) pojam kultura obuhvaa sve oblike komuniciranja, kao prvo govor, sve spomenike proalosti, dokumente sadaanjosti i projekcije budunosti. To se posebno odnosi na cijelo radno iskustvo ovje anstva, na sve proizvodne snage, cijelu tehniku od prastarog, najjednostavnijeg orua do najsavremenijih elektronskih naprava uz projekciju njihove budunosti. Inkulturacijski proces je proces usvajanja ovako airoko shvaene kulture. To je aktivni proces ne samo prihvaanja postojeeg, nego razvijanje i usvajanje stvarala kog ponaaanja djece i mladih. Mediji su va~no sredstvo oblikovanja li nog i druatvenog kulturnog identiteta. 2. Medijska kultura Novim na inom izra~avanja mediji su uspjeli ne samo potisnuti tradicionalnu kulturu ve formirati njenu novu audio-vizuelnu nasljednicu medijsku kulturu. Kao historijski fenomen medijska kultura relativno je novijeg datuma. Dok su etrdesetih godina XX vijeka novi oblici kulturne industrije  film, radio, asopisi, stripovi, reklame i atampa po eli ispunjavati slobodno vrijeme i naali se u srediatu kulturnih i komunikacijskih sistema, u SAD i ostalim kapitalisti kim zemljama tek s pojavom televizije, u periodu poslije II svjetskog rata, medijska kultura postaje dominantna sila u oblasti kulture, socijalizacije, politike i druatvenog ~ivota (Kellner, 2004). Meutim, ubrzo postaje osnovna cjelina kulture naaeg vremena. Mnogi teoreti ati upozoravaju na opasnosti od medijske kulture. Bo~ovi (1984) isti e da onoga trenutka kada je smisao za elektronsku komunikaciju u svijetu porastao postalo je o igledno da se viae ne mo~e ra unati na ovjekovu maatu, pa ni njegovu inteligenciju, na na in koji je bio duboko ukorijenjen u tradicionalnoj kulturi. Francuski kulturolog Dollo (2000) ukazuje na opasnost od umanjenja vrijednosti, ponekad i od izopa enja kulture i da ona proizlazi iz rastue jednostavnosti s kojom se sredstva i objekti kulture, odvojeni od svrhe, uklju uju u potroaa ko druatvo. Za masovnu je kulturu karakteristi no da podsti e bijeg u imaginarno i pribli~ava imaginarno realnom, odnosno preslikavanje ideala i mitova u li ni ~ivot. Dijete ili mlada osoba koja nije izgradila vlastiti identitet niti je u stanju da kriti ki prie onome ato mu se nudi putem medija pada pod utjecaj sadr~aja masovne kulture koju, kako isti e Dollo, mnogo viae cijeni nego kulturu roditelja ili akole. Masovna kultura je prvenstveno zabavna i informativna i ona oslobaa, opuata i ne zahtijeva napor bilo kakve vrste. Zadr~ava se na povrainskim slojevima racionalnog i emotivnog i ne tjera potroaa a da rjeaava probleme, ne razvija ukus ve ga naprotiv, uvjerava da se i ozbljni problemi mogu posmatrati sa zabavne strane i da je ta realnost lakae podnoaljiva. Meutim, masovna kultura svojom sveprisutnoau, ekstenzivnoau, osrednjoau i svojim industrijsko-standardnim i pragmatskim posredniatvom smanjuje vrijeme za onu kulturu koja bi bitno utjecala na ovjekov unutarnji preobra~aj. Masovna kultura zamjenjuje ono stvaralaatvo u kome bi se prepoznala ~elja za otkrivanjem istinskih vrijednosti (Kellner, 2004). Otuda je razumljivo ato teoreti ari medija uviaju da masmediji poma~u u stvaranju psiholoake nepismenosti i u vraivanju vladajuih normi i vrijednosti. Bo~ovi smatra da u inu komunikacije s masovnom kulturom gotovo nije mogue izbjei odnos kontrole i pot injavanja. Medijska kultura oblikuje stereotipan ukus koji se bitno razlikuje od ukusa koji se formira mukotrpnim usavraavanjem i obrazovanjem. Ona se zapravo najveim dijelom oslanja na profit a ne na odgoj mlade~i (Miliaa, 2007). Masovna kultura  obezbjeuje mogunost bjekstva u svijet u kome vladaju pustolovina, kretanje, neobuzdana akcija, sloboda, u individualnom osjeajnom smislu, vezanom za zadovoljavanje potreba ili priguaenih ili zabranjenih instikata (Moren, 1979). Bijeg iz stvarnosti onemoguava produktivan i aktivan stav prema ~ivotu. Sam rast ovjekovih sposobnosti ne mo~e se ni zamisliti bez autenti nih kulturnih vrijednosti. Nasilje nevrijednosti i fatalno zavoenje masovne kulture doveli su ovjeka u pasivno stanje, u stanje u kojemu on nema potrebu da razvija svoju individualnost. S masovnom kulturom ovjek je, isti e Bo~ovi, uvijek na gubitku. Sociolozi smatraju da televizija kao vodei medij umrtvljuje ovjekovu energiju i troai njegovo vrijeme na na in koji ne podsti e aktivnost, ve naprotiv, sadr~ajima koji su namijenjeni prosje nom gledaocu neutralizira i pasivizira bilo kakvu akciju. Televizija je prijenosnik kulture ali kulture osrednjosti i prosje nosti, jer u cilju ostvarivanja profita. Ona proizvodi standardizirane sadr~aje koji odgovaraju svima, bez obzira na obrazovne, ekonomske i neke druge razlike. Rudi Supek isti e da ljudi bulje u televiziju, ija je slika tako zanosna ali ne razvija nikakvo mialjenje. Daje mnoatvo informacija, no, ato nam vrijede informacije ako ne znamo upravljati njima. Dakle, ako ne znamo misliti. To je ono ato je neobi no va~no. Mnogo vremena ovjek bi morao posvetiti sebi, svojim mislima i razmialjanju u samoi. Takvog razmialjanja danas je sve manje. ovjekova reakcija na ponuene informacije sve je automatiziranija, a za nju je zna ajno, prije svega, gomilanje informacija, jer nedostaje vrijeme da bismo uope razmislili o tome ata odreena informacija nudi i ata zna i (Javornik, 2000, prema Koair, 2005). Medijska je kultura preovlaujui oblik kulture u suvremenom druatvu. Ona je zamijenila oblike klasi ne kulture koji su se nalazili u centru pa~nje i kao takva zahtijeva nove oblike medijske pismenosti uz pomo kojih bi se ovi vidovi kulture mogli tuma iti. 3. Medijska pismenost Naaa djeca rastu u svijetu zasienom medijskim porukama, u svijetu u kojem raznovrsni mediji ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme utje ui na formiranje kulturnih vrijednosti, formiranje stavova i na razvoj individualiteta.  Mladi sve viae postaju robovima masovnih komunikacija, ovisnici o internetu (blogovima, videoigrama), a socijalna potiatenost i izoliranost pojedinca je sveprisutna (Miliaa, 2007:45). Zbog toga je potrebno djeci i mladima pru~iti osnovna znanja i vjeatine kako bi znali odabrati medij, analizirati i ocijeniti medijske poruke. UNESCO je joa 1964. godine na meunarodnoj razini pokrenuo pitanje nove pismenosti  pismenosti za ~ivot s medijima. Suvremeni pojam pismenosti mora uklju iti i znanja o medijima jer su mediji va~an faktor socijalizacije, izvor informacija, smisao slobodnog vremena, kreator masovne kulture, izvor zabave ali i frustracija razli ite vrste. Tim povodom na Meunarodnom simpoziju Odgoja za medije 1982. godine u Grnvaldu u Njema koj, 19 evropskih zemalja prihvatilo je Deklaraciju o medijskom odgoju, koja je definirala pojam i ciljeve medijskog odgoja. U Deklaraciji naglaaavaju zna enje takvog odgoja koji bi pripremio mlade na odgovorno graanstvo i poveao kriti ku svijest medijskih korisnika (Zgrablji Rotar, 2005). Meu dr~avama postoje razlike u imenovanju odgoja za medije. U Kanadi, Australiji i SAD prvenstveno je u upotrebi termin  medijska pismenost , u Velikoj Britaniji  odgoj za medije , u Njema koj  medijska kompetencija , u Nizozemskoj  audiovizualni odgoj itd. Meutim, Toli (2009) isti e da medijski odgoj i medijska pismenost nisu sinonimi. Medijsko-pedagoaki stru njaci u Njema koj (poput Baacke, 2007.; Aufnanger, 1997.; Hoffmann, 2003.; Moser, 2000.; Spahnel, 2007.; Hher, Schrob, 2005.; Tulodziecke, 2000) razlu uju pojmove medijski odgoj i medijska pismenost (Toli, 2009). Medijska pedagogija: Slika 1: Pedagogijska analiza medijskog odgoja (Toli, 2009)  Medijska pedagogija se posljednjih aesdesetih godina etablirala kao zasebna nau na disciplina. Nastala je kao rezultat naglog razvitka (inovativnih) medija i obrazovnih tehnologija a glavna joj je uloga bavljenje (inovativnim) medijima kako bi se (u pojedincu) razvile odgovarajue kompetencije i kako bi se sprije ila manipulacija (Miliaa, Toli, Vertovaek, 2009). Polja istra~ivanja medijske pedagogije su: medijski odgoj (pospjeauje medijsko obrazovanje, oslanja se na medijsku pismenost i medijske kompetencije), medijske didaktike i metodike, obrazovanja i medijske socijalizacije, kulture i medijske etike. Da bi medijski odgoj bio uspjeaan potrebno je razvijati sva polja istra~ivanja medijske pedagogije. Kao ato vidimo na slici 1. medijska kompetencija je sredianji pojam medijske pedagogije. Ukupnost odnosa medijske pismenosti i medijskog obrazovanja nalazi se u pojmu medijske kompetencije.  Medijska kompetencija ozna ava sposobnost kretanja po svijetu medija na kriti ki, reflektivan i nezavisan na in, s osjeajem za odgovornost, koristei medije kao sredstvo za nezavisno i kreativno istra~ivanje (Ptinger i sur., 2004:71, prema Toli, 2008). Goebel (2001) opisuje tri va~na podru ja medijskog djelovanja: 1. medijsku didaktiku - koja zahtijeva tehni ko-stru na znanja o medijima, 2. medijski odgoj - koji posjeduje znanja o mogunostima i ograni enjima medija i 3. komunikacijsko obrazovanje - koje ta znanja integrira u ovjekovu ukupnu spoznaju. To zna i da ovjek treba posjedovati tri temeljne vjeatine i to znati se koristiti medijima, posredovati ili razmjenjivati medijske poruke te refleksivno, kriti ki vrednovati i koristiti medijski sadr~aj (Livazovi, 2011). Medijska pismenost postala je imperativ razvijenih druatava. Samo medijski pismeni graani mogu se slu~iti medijima kao sredstvima za uspjeanu komunikaciju i samorazvoj te razumjeti opasnosti i druatvene posljedice medijskih promjena. Medijska pismenost uspjela je da se uzdigne iznad puke kritike medija i proste zaatite djece od medija (Cowie, 2003). Medijska pismenost je skup znanja i vjeatina u koriatenju medijima koja e nam pomoi da razumijemo granice izmeu naaeg realnog i virtualnog svijeta medija, te nam pomoi da u svakodnevnoj izlo~enosti tim medijima i porukama koje nam aalju, ne budemo samo pasivni konzumenti, nego da postanemo aktivni i kriti ki sudionici tog procesa (Zgrablji Rotar, 2005) Medijski pismene osobe nalaze jasne putokaze za snala~enje u svijetu medija i mogu doi do ~eljenih iskustava i informacija a da im, pri tom, pa~nju ne odvraaju stvari koje su za njih atetne. Va~nost medijske pismenosti istakao je Everette Dennis opisujui atetnost medijske nepismenosti. Rekao je da je medijska nepismenost za ljudski duh potencijalno atetna i otrovna kao ato su zagaena voda i hrana atetni za naae fizi ko zdravlje (Potter, 2008). 4. Medijski odgoj u Bosni i Hercegovini Iako je UNESCO joa 1982. godine Deklaracijom o medijskom odgoju istakao va~nost medijske pismenosti i medijskog odgoja, te preporu io uvoenje cjelovitih medijsko-obrazovnih programa od preakolskog do visokog obrazovanja, u BiH nije bilo odaziva takvim preporukama. U Nastavnim planovima i programima osnovnih akola izu ava se film i TV emisije (predvieno je pet sati godianje za I, II i III razred; sedam sati godianje za IV razred). U gimnazijama se medijski odgoj tretira u okviru predmeta Demokratija i ljudska prava (predviena su etiri sata za etiri godine). Prema podacima Internews-a niti jedan od aest javnih univerziteta u BiH koji nude studijske programe novinarstva i medija nema u svojim nastavnim planovima predmet koji u fokusu ima medijsku pismenost. S druge pak strane na podru ju Bosne i Hercegovine, prema podacima RAK-a, djeluje 189 emitera, od ega su 147 radiostanice a 42 Tbd. 0 @ B "$Fڽu^J^J^J^10he'he'5B*CJaJmHnHphsHtH'he'B*CJaJmHnHphsHtH-he'he'B*CJaJmHnHphsHtH-he'he'B*CJaJmHnHphsHtH-he'5B*CJ\aJmHnHphsHtH3he'he'5B*CJ\aJmHnHphsHtH9he'he'B*CJOJQJ^JaJmHnHphsHtH?he'he'5B*CJOJQJ\^JaJmHnHphsHtH hS,\d 0 2 B D $&$&$a$gde'^gde' & Fgde'gde'$a$gde' 7$8$H$gde' $7$8$H$a$gde'$a$gdS,$11777777NNT\X^Z^\^^hhmmgd.Et$a$gd.Etgd.Et$a$gdx<$a$gdx<gdx<$a$gd$$a$gde'$a$gde'>mmmmmmmmmmmmmmmmmmnspspwrwxxfyhy({gde'$a$gde'$a$gd$$a$gd.Etmmmmmmnspspwrwww2xPRnz~tkdK4$$Ifl40#E0H$4 laf4 $$Ifa$gdW kd4$$Ifl4ִ Y #q0H$    4 laf4*.2 $$Ifa$gdW $IfgdW24kd6$$Ifl4ִ Y #q0H$    4 laf446p &(" & Fgd)?$a$gd$a$gd=f $`a$gd=f$a$gdgI $h^ha$gd[ $ & Fa$gd[ $^a$gd[ $ & Fa$gd$a$gdnp *Z &:<XZz|ο񷨘sdsdssRsRsRsR"h)?hgI5CJ\aJmHsHh)?5CJ\aJmHsH"h)?h=f5CJ\aJmHsH%h)?h=f5>*CJ\aJmHsHh)?5>*CJ\aJmHsHh)?hgICJaJmHsHhgImHsHh)?hCJaJmHsHh[mHsHh)?CJaJmHsHh)?hV^kCJaJmHsHh)?h[CJaJmHsH "$:<DZ\dlnxz""~ |pdYh!nx5\mHsHh!nxh!nx6mHsHh)?h!nx6CJaJh!nxh!nx6h)?hw?CJaJh)?CJaJh)?6CJ]aJhkghkg6mHsHh)?hCJaJmHsHh)?hgICJaJmHsHh)?5CJ\aJmHsH"h)?hgI5CJ\aJmHsH"h)?h=f5CJ\aJmHsH"$ "$: $$Ifa$gd> $Ifgd!nx$a$gd!nx$a$gd$a$gd)?$a$gd)?gd)?^gd)?:FTVjnrvRF $$Ifa$gd>kd8$$Ifl\,"_   t0644 layt> $$Ifa$gd>vxxz^VVVVMA $$Ifa$gd> $IfgdW$a$gd!nxkdp9$$Ifl\,"_   t0644 layt>xFHvxz NPNὸϑyi]Nh :hZxCJaJmHsHh h 6mHsHh)?h 6CJaJmHsHh)?mHsHh CJaJh)?CJaJ h!nxh!nxh)?hG6CJaJh)?h!nx6CJaJhGh!nx6 hi6"hqh!nx6CJ\aJmHsH"hqhi6CJ\aJmHsH"hqhG6CJ\aJmHsHh>h!nx\mHsHRF $$Ifa$gd>kd!:$$Ifl\,"_   t0644 layt> $$Ifa$gd> ^VNFFFF$a$gd$a$gd!nx$a$gdikd:$$Ifl\,"_   t0644 layt> NP $$Ifa$gd : $$Ifa$gdWgdZx$a$gd $h^ha$gd  $ & F a$gd  N &(*,02468:>BVX\^bdfhjlptĴĬhZxCJaJmHsHhZxCJaJhZxmHsHh :hZx6CJaJmHsHh :hZxCJaJmHsHh :hNqyCJaJmHsHh :hZxCJaJmHsHh :hskCJaJmHsH;(,26:@`WKKKKK $$Ifa$gdW $IfgdWkd;$$IfTֈ ,864ayt :T@BX^dhlr`WKKKKK $$Ifa$gdW $IfgdWkdv<$$IfTֈ ,864ayt :Trt`WKKKKK $$Ifa$gdW $IfgdWkdw=$$IfTֈ ,864ayt :T`WKKKKK $$Ifa$gdW $IfgdWkdx>$$IfTֈ ,864ayt :T`TTTTTT $$Ifa$gdWkdy?$$IfTֈ ,864ayt :Tbfhjlnpr`XSSSSSSSgdZx$a$gd :kdz@$$IfTֈ ,864ayt :T `bdvxz>@DPR`bnp|ٿٿvvvvvvvvvvvvvvvvh yCJaJmHsHh yCJaJh yh y6mHsHh :h y6CJaJmHsHhqht6CJ]aJhZx6CJ]aJht6CJ]aJjh :h :CJUaJh :6CJ]aJhqh y6CJ]aJhqhZx6CJ]aJ.rtvz>@DRbp~ $$Ifa$gdWgd y ^`gd :gdZx ~sj^^^^ $$Ifa$gdW $IfgdWkdmA$$IfTrY 164ayt}Tsj^^^^ $$Ifa$gdW $IfgdWkdEB$$IfTrY 164ayt}T sj^^^^ $$Ifa$gdW $IfgdWkd+C$$IfTrY 164ayt}T <@d npt|~ûvgXh}h yCJaJmHsHh}hqCJaJmHsHh}h-CJaJh}h yCJaJhth yCJaJmHsHhtCJaJmHsHh}CJaJmHsHh :mHsHhtmHsH%jh yh :CJUaJmHsHh ymHsHh yh y6CJ]aJh yCJaJh yCJaJmHsH" $,2:sggggg $$Ifa$gdWkdD$$IfTrY 164ayt}T:<@HPXbsggggg $$Ifa$gdWkdD$$IfTrY 164ayt}Tbdskfffffffffgd y$a$gd}kdE$$IfTrY 164ayt}T  npt~ $$Ifa$gdWgd y ^`gd}gd y  .046:<>@BDHLXz~ "8:<@BDRȵhtmHsHh ymHsH h}6]h}6CJ]aJ%jh}h}CJUaJmHsHh y6CJ]aJh96CJ]aJh9h y6CJ]aJh yCJaJh yCJaJmHsH6`WKKKKK $$Ifa$gd} $Ifgd}kdF$$IfTֈT \ ,64ayt}T `WKKKKK $$Ifa$gd} $Ifgd}kdG$$IfTֈT \ ,64ayt}T06<@DJ`WKKKKK $$Ifa$gd} $Ifgd}kdqH$$IfTֈT \ ,64ayt}TJLZbhlpx`WKKKKK $$Ifa$gd} $Ifgd}kdVI$$IfTֈT \ ,64ayt}Txz~`WKKKKK $$Ifa$gd} $Ifgd}kd;J$$IfTֈT \ ,64ayt}T:>@BDT`XXXXXSK$a$gdWgd y$a$gd}kd K$$IfTֈT \ ,64ayt}TTVXZ\^`xz"$@B  : < > @ B $a$gd}$a$gd}gd}$a$gd-$^`a$gd}$a$gdWR`vxz\^vx"@^`     8 N z  ƻưưƥtldTh)|hf@5CJaJmHsHh)|mHsHhG`mHsHh}6CJ]aJh}B*phh}CJOJQJ^JaJh3=CJaJh}CJaJh}5CJ\aJh}h/MCJaJh}h,CJaJh}h-CJaJhth}CJaJmHsHhf@CJaJmHsHhtCJaJmHsHh}mHsHB D F H J L N P R T V X Z \ ^ ` b d f h j l n p r t v x z $a$gdWz   F2F<~<b  $7$8$H$a$gd1$a$gdgdW$a$gd $a$gdW  DFHrXZ\<<@³¤³˜…o^OO@h)|hBCJaJmHsHh)|h/MCJaJmHsH h)|h 0JCJaJmHsH+jKh)|h CJUaJmHsH%jh)|h CJUaJmHsHh)|CJaJmHsHh)|hh'CJaJmHsHh)|hNqyCJaJmHsHh)|h CJaJmHsHh)|hf@CJaJmHsHh)|h?xCJaJmHsHh)|hG`5CJaJmHsHbfh"VXǸǩǚ|i|%jh)|h.CJUaJmHsHh)|h.CJaJmHsHh)|h|CJaJmHsHh)|hLCJaJmHsHh)|hN_CJaJmHsHh)|hh'CJaJmHsHh)|h CJaJmHsHh)|CJaJmHsHh)|hWCJaJmHsHh)|h/MCJaJmHsH!  8:<>@jlnprֶuqXuqXuqXuqXXqThs~1h.Ethe'B*CJOJQJ^JaJmHphsHhe'h.Ethe'B*CJ aJ phhe'B*CJ aJ mHphsH%h.Ethe'B*CJ aJ mHphsHh)|h CJaJmHsHh)|h.CJaJmHsH h)|h.0JCJaJmHsH%jh)|h.CJUaJmHsH+jLh)|h.CJUaJmHsH  :<>@lnpr$a$gd 7$8$H$gd.Et $7$8$H$a$gd1h)|h CJaJmHsH,1h/ =!"#$% @=F񖰝AM+D>J +kMx\ tUՕ>%DHFġĔTP )3(,"Dlj#T* aZqdʢ֑̲kR.[j{;'G#wf|Y;=!aU`ӊ&.D"B\6Sg s녘"*z? vz&]L .akjGB*~Ux5fѶc#b0709t:抨^k)_ZrrՆ<;avߌmovp 4Z5B׸B=7Qw0<⛄X42kO,8MGDpkBĺ 6+_-Bbhg7zè i-czLiLz"z˴ҍq-G}|h|dؙr-cjLYd}&=O_2B`j<1Z1g;YUqLql$hqGZR9.zu:Աs,cScO͘њQc7zޝ"yhK ֖-WnǏ1;VAwZs0:OYR0׳|OGAF6_^RGZr5uW#, x9l_fd H9NX/@k)Fu~&+vr)ׅ͖{pˤfؗ`0nh5z} P}qjhS{}{Lſ~{5(m&>b0:' 3n nX=,v;kܵheIϧ~2ky ~7~Xw:97p]`]h`.XBmw׸چ]ʒOncIqwyoEHOXE I2=L2n:,V`P}}5h=ʒO>θHqwyoEIϳX?}:'FAЯ.~7֍V7>uAV}0ڭ,swZw^n/X_A}%' Q=v3b Vo[ak_F4F(K~>{q_-Lſ~{5(=C,ZaTlN-80AGX+,!l=k=ʒO~ȸOqwyG`z-;Aob㘓D?ʯo\m:<_ɸ F%T߶~5n1p;\YRb}c{Lſ~{5(1Nе[шȭ[`|#V.Vm%T߶~ˁ5n9pʁ[,o95=_V~kX'!5ȭ卵[$:=9q\k}XBm뷊bZpS\̪<뷊qOo[,3۹9wڳq. Kmo7kzwSwB^kP;bmBnu~ #]dVJ c` շe"| 8ˀRYRe{W~^kP]ȭoKN~S9uNƭ \ڐNg;,4pgp۔%U?]Ǹw;`z-;Aow'#NV{A] .]%uA;5n|MfI;>Il)&_3Ιf>gY[Wv>l {RޓZ㵷rjM?r($9Cw~k>yxߺS!1x%GI: L?er_J}Ik,.7FyQ _mWnee6}O1==ڙjDX5mCeX5ǷJhzX u_n/^@[gNQ)rL'x/VDL?dz S :Z&`hX1\LxV1w--XG z!޷ש4y[ˊArM*{G~[- MI)F9?,:c4_#l̩},sΕ1mj㱙m`i_JaUzbx_#x_7)'Z›W'zRWo~^xN~䟩^Aņ?`7͆?`c?es+ Fmg%?h; ?h~S/uP_ k_$oMs:k_K1{+u411s#sqZg+Fkus{VUkZ<|$R8wh^ Gx>BI)|DݠAݹ|>yT,vĻxV&sJ8[p ;w i=bAhd꣘oB |m@{/0C@b`끄^z br.z Y[71;@HC\3:kElX@"F2\t=(0/oҸ~DHY׳2W g_u;OY2Ǜ,6nrn{ v 1nxlTf2\@lw<0bHP+s,dYd $m-[=[݌:Q-nfwG ~$GұYd {96zv;㖭-FC9b~oq_$(96z ߍ -[=[]jbK[EIoX۬2b:断-C_5z {q__$([bm@NYŸebKu!l[Ė~#Q@_cߟX۬2 ebK,~!\~=跛[rl@ |^o1neVpO ~e~X۬2=>~ŸebKmjb~oz AoAA:6 ~tp*㖭-O1p_}G~=WXk@R?aܲxm o=[m`=fHP k@Rg~pOsVĖ~_}S@l%d~=,w:˱z Xpdܲߛ~z {~2fHP+s,z -V断-&3bH 9h6I|pds&?kbxM5_$(ǫi@r9^K ]Mz A ijKDw=~ ?qz '@z ܋sQz 물&/[whHHH#aot$@$^"\B'@>r>@v?ϡ*b4y`ت0^U#r/z 7z UѾX6LoF=Gi=QdL̝aI=i=U=¨*aȼ끜$XLUz Ņ.¾6UUz2,~[gmorgtxHIQۼK[μ2e-=N`쩒KA!^t6R9&](U2fr #;qc5wnG7Y{Hv?tDدKp?5] ?W%Bk85gAYe|uLǛ$ybu8QNsr>5hF׵L qM< xEZ}Z5Ga+:8It@= F Ɂڣ~} _?V+ZQ,M x lVkU  3YJYL0(ed8BKI[VMTlܲM4Xʌ,FcE\g-: sKow}{__Hܾ{9s=s{X6),7 8 Q3ߵK\ үqz[Te6 e&dw0`Q o\+D:N[*D\֯C^0/Jg'@։,$U˰;uydc_t|'}&{:܀^Qn1ʤ3Vf&'oSp" XuIX5JXJXBV!aV"ad\ou}q!Twwwx{:۫]d&߃a>F_$S:FsGÇSz9n,l.rVXO택p$֓-p1x$֓-uXMH .-YI2/Ǡ$֓ȃm<:J;$Ӎ 8+I}8 dQ[ઌPJF(^bkx^P{yeU"O͏SC2FYe+ eК]&Wf둰 뒰. kF Z KHXB*$BJ$D.)W~&]%촄0W䧮H{6.d34Kkhhh6zhD OMqW 0F$J|.AY9ҕG9lk㰅 R`9l[a7)2YM 6ʌDǃ:^)4đ3`l 1/pU!bAƷz{CsSKq],`<υIEZ;vʞi&xgMs*AYN1 B);Sذcg mrbxGrhhh#*{E9^8J~R, Pg/So6 n{]GC&!%Nh{Hl=av3#J%ӣ&[zZzklЌ_SQgg֦l˞?ʎ\bS7c  >rgL:kky`+Hl7aQ*yc{2?'x/'Ϫ"k"\j.,h͞ xN9@Y|(TL#hTT݂^+"kv=Qq6^U/+X7Mf3/ϡN*:Yt5APj_E9F=>OG9, FvkDӸf{|2Q,[9lE}*=K ޏ/rfl{56FW4o^G]K7jF _k5|B'4|%dKx6^b^Db=/ʸvH*m⣷GN42:x e~0N2MsۏLrzfgsbMIv 7[`[*_{i4os.-ۧz!%=:Cz\fG-(#%]}[K{A<ARO~ES:c:GwJYG(J߃?bv2.Afe9Z{A?Hע=N..a'ی\̰x#Wľ!PcB#uAԱxrRhK<[<%?Q0/)Fx WSS+T@;y"L6΀g<>$ .OĮN]pr'<8ܽW<1+=]j^ ߣ{4|QjZ _+4|I@ 3=$1bv ߮Ok5&F v97y9Ϲ!m3d wsXey cWvyƽq;=+Z6'[8j<)o6g;ZG#]e{{9_'ߪs9{wQ߿)|G{Ss|"9C|'EX;s8[J%B =/;@;0kp׋s> V5;T bEOCb<9o*~o}I[.bɸ쌘5xjoz,M_WvJ3W Nhe,/pW),ޏq'SAEW.ԭRD9L On|ȼ-W*@Ͽr` ЪP06+l`vUƕNZ!9w9#Of_suXuy %,-7򓮖Q[*}{!Z\/C5^ UenӗL8+q^nVs RFsL9gu.T_,*rDſr1E73''uw&ߔ[Ÿi6 FNWG_ igU{bɭ Wv5+OPLaOŇOůHue/+,UoW6Tjob|Gٰ*y |"W+͜xUJClU ]'(cihvT+&z{- -˺hYd7aU❼E[|XG@-|5'My??@=4 M.̶vZX!=p9+J;:"  xmlτp1DJB9I6pv$E L8c7\LDHiT+RjTUFXQʤU?hZJM"% y};5o1IJXZ9oy6`}  WwB\c*` z3.an!ڭXZm]: ~sqyz}⼢i{1&4 SۧW 0a?s_=9i{ЏU}$Zlқv^bW`ŷёB!e▬1kdd[ebf]A^/b##-9p/ t̊,3Z~_qKKw14(|$GT'D߅F*Yl_v Rӡ!OӈkɍLt nȌذĨ䱞m\PE>}Qn ʤVMx #MR54 ꜠ƚe=Xփe(Mճ nÎa->o{v KvkӶb%Gg;8yLϘ6>+v&h4 986@ˤ7jʪm>Ѹzg`#+A[`+Oulɍˋ'+qGx|=&_;;$ew]%沭fLہmewdmk\cΙ$/r'Ü9`^@/p/B/vڟs[u<;!ؙf,MA}VrX;ed(dLLSALCt/1j&h- *=1zIi/n[*R&zfgys~,ͭ NJW\&WѼsE:i=˯se=)䩙>F,3!bI^!ntOSʻo&U!`7~}q:?y aA߉^C;FGT5FQ!;ɞxًjƂ}?D}Q)n.VÉ '{wQ+5p,=ٳ`ąeW7no;n*QBĎ:HL#iTT݂hzauu7[Pqx^U7{D.6^- ӻN:E5AP-ɀH:|Hѓ?z{"+OS!ScQ;S$SY~dҊJ#f+2*Nݠ!enWNcB#}CԧʻKW ٕ~ۥaNg,|OG߉/ɽaBp3o{r }ȓX=ԍ|(&_ߙ~FQ\?4|N4|Vg5|Fg4|Jç4|2`0ǰ{ ?Xi'yMc[I?1Bt3Lj>&*FW-1ǚfR;9͢GYO˓/ZIz-F*ܘmkƓk/ {K\ae~| | /r:wm5! |q~)4F߯ [ TR9[IRcCy.t0c|myYu {cG)[u坈{YsJs}}(s;J]ڹvrmG<.QbF gIe$ޟ`[#[M9a%wb}:۵|#¼D.ޟl}Nݏ۴d+6Z}d+4&[pd> 2;>WǪ0_XS'DIK_EWD|Gwiy!S.._{G>_z/V.ik_s }Y;8J\E qfMq5^] %wW*nōkp:&wʉe!  }JU+01x;cJ{c*>u2c*~ ǫ.CuYyGѫDkOĪ&Ą6-`ٱո`ThEj( DM#UHRcPZ5RhAMp}ovfw<7{g R웷k޼fvnl&* > p{~ f |{-~^EW;.+[` ؐFҀ/f EK pI sz%n^!hY*`<qǬ$}]x?q#o%޸u:}?92܇4EX5OIMrwsx}¯bѐ/s Qng)z%.03 ÷4L"#]yzcDUYAv7t Cӽjp*r;X'PwM-F[*dxzrFPrZ{8LaqAT^U!Pìb~ՍptGnȉ*퐁paU;Algc7qޅջZVª\i?]ؠ :f0hw Z'/B:1T-/P| :*&5KT.փ!&, c,'#X#IJ-5 6bXŒ _1uήަlLa9ifZzu<2[nM߀d5a<8#mO[CNנ^0lok;)5]Q2R1^/Gވ"nۘ.N:}}5P]5aU{)^kPHA~] G4/ xo ~" Ix4 ӄ2,*x1jbI>RJ{leԾԮo[aޓQ?X2 p Gee-04Њ?N r;? شf W{ w*;&eIWZeV9>Xrר7*}x2>*p-DdkD]'Gm( y>Ȗ0%Q>г $$If!vh5_ 5 55#v_ #v #v:V l t065_ 5 5yt>$$If!vh5_ 5 55#v_ #v #v:V l t065_ 5 5yt>$$If!vh5_ 5 55#v_ #v #v:V l t065_ 5 5yt>$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ /  / 4 ayt :T$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ / / /  4 ayt :T$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ / / /  4 ayt :T$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ / / /  4 ayt :T$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ / / /  4 ayt :T$$If!vh5558555#v#v#v8#v#v#v:V 65558555/ /  / 4 ayt :T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ /  / 4 yt}T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ / / /  4 yt}T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ / / /  4 yt}T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ / / /  4 yt}T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ / / /  4 yt}T$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 655555/ /  / 4 yt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ /  / 4 ayt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ / / /  4 ayt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ / / /  4 ayt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ / / /  4 ayt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ / / /  4 ayt}T$$If!vh555555#v#v#v#v:V 65555/ /  / 4 ayt}TDyK http://www.eprints.ise.ac.ukyK <http://www.eprints.ise.ac.uk/DyK www.djelatnici.unizd.hryK @http://www.djelatnici.unizd.hr/^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ iNormalCJ_HaJmH sH tH ZZ % Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ H@H n Heading 3$$@&]a$6]DA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List VoV \@~Default 7$8$H$!B*CJ_HaJmH phsH tH jj !nx Table Grid7:V0<B@< y Body Text$a$mHsH6U@!6 W Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] *CYr&%$#"*CYru  m$nNR FHK>m({į̯$^f°ʰ&t|ȱб&rzIJβ",xҳܳ.8ش04xp~"Bdfhj(,24":v @rr~ :bJxTB z  GIJLQ~}~~)AXX67O"$F񖰝AM+D."$F Ɂڣ~} _ "$M.̶vZX!=< "$,dX2n *@~ 6 (    \ -(#7 # "B!= ?  33(3`2I_o3!+Dv3⣝˚i]I_o`  c $X99?\ -(#7z  >G@HI@tV_s1054B3C5z" B >G*H"I_3tV_s1055B/ 1z   >G@HI@tV_s1056B/C 1z" ! >G*HItV_s1057/B 1" " J_s1058#"  -/ " # J_s1059#"  \ 13 " $ J_s1060#"   13 " % J_s1061#"   1(#3 " & J_s1062#"  57 ZB 'B S D396ZB ( S DV44ZB ) S DBV4D4ZB * S D4/60ZB + S D/0ZB , S DB/P0ZB - S D/0ZB . S DK/4M4ZB / S D/44ZB 0 S D3\964 1 e]3_44 2 ]33J 3 # A"?J 4 # A"?J 5 # A"?J 6 # A"?B S  ?O #"! $"  %" &$2Olmot34 t4$  t5_W t6& t12SUde %&,-12;<CDPQRS[\abfglmoprsz; A B [ ^ ]cdfgpqrs'(0134=?CDFGLMST_`abnowy~  (,12;<EFNOSW^_`akmpquv|~  "#)-25>@DFMOSTX^hiopwx| !"&'+,56<>CFKSXYhknovw}~  !#.0789:EFMNRSZ[\]cdfgopwy#$/012;=BDILQY^_fgopstz{ !$%/057=>EFHIRTefko~ ()359:DEFGPQ]^ghmnopvx~  )*1256?@EFJQYZefnov|#%,-./56<=HIQRYZ[\agopyz{|  !%(/079GIQRST^_egnw~   !%+,./:;GJQRZ[bfoprvz~ !()+,4578ABMOVWXY[\fgnopqstwx   ().1;<=>HIST[]dersyz{| %&./67>?CEIJPQVX]^bcijnovw $%0123<=>BGHQRTU\]ejqrvwz{}~    ! # 1 3 > ? @ A G H ` a b c n o | } !!!!!!! !"!#!.!/!8!9!D!F!M!V![!_!i!j!m!n!y!z!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """ "!")"*"0"1"5"6"<"="D"E"J"K"S"T"U"V"c"e"m"n"u"v"~""""""""""""""""""""""""""""""""## # ####!###$#)#*#1#3#9#D#K#L#S#U#`#a#j#k#s#v#|############################$$$$$$$$"$#$,$/$4$=$B$C$E$F$P$Q$\$]$h$i$j$k$r$s$w$x$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%%&%(%)%0%3%:%;%A%E%K%N%T%X%\%]%d%e%g%h%o%p%u%v%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&&& &'&(&/&0&2&3&8&9&=&A&I&J&S&U&X&Y&a&c&m&n&r&s&u&v&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& ' '''''%'&'-'/'2'3'<'='L'M'U'V'Z'['e'f'k'm'p'q'w'x'z'{'''''''''''''''''''''''''''''''''''''((((((((*(0(3(4(7(8(?(@(K(L(O(S(X(Y(c(d(i(k(p(r(u(y(~(((((((((((((((((((((((((((((((((())))))) )%)')0)1)9):)<)=)E)F)Q)R)U)Y)i)m)o)p)s)w))))))))))))))))))))))))))))))))))))*******"*+*3*7*>*?*L*M*R*S*Z*]*g*h*o*q*t*x***************************************+ + ++++++"+#+++1+9+:+C+F+J+K+P+Q+V+Y+`+a+j+k+t+u+}++++++++++++++++++++++++++++,,, , , , ,,,,$,',,,-,0,1,5,6,=,>,F,G,O,P,\,^,f,i,r,t,},,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- --------'-(-,-0-5-6->-?-D-F-Q-R-S-T-]-^-f-g-m-y-|--------------------------------.. ......!.".%.&.(.)./.0.5.6.<.=.K.M.R.S.^.`.f.g.p.q.x.z..................................// ////#/,/-/4/5/?/C/N/Q/Z/[/a/c/g/k/u/v/{/|/}/~///////////////////////////////00 0 00000'0)0203080C0G0H0P0Q0X0Y0`0c0m0n0t0u0w0x0~000000000000000000000000000011111 1+1-1:1;1@1B1E1G1N1P1U1]1c1d1f1g1o1p1u1v1w1x11111111111111111111 222 2"2(212<2D2M2N2U2V2^2_2d2e2f2g2o2p2y2{222222222222222222222333333!3"3,3-303138393?3@3J3L3S3W3Z3[3c3d3j3k3s3u333333333333333333333333333334444444!4+4,484:4@4B4G4I4R4[4`4a4m4n4v4w44444444444444444444444444444445555555555'5(56585?5@5A5B5J5K5P5R5T5X5`5a5f5k5s5t5|555555555555555555555555555555666666 6!6)6*646566676@6A6L6M6S6Y6^6_6g6h6t6w66666666666666666666666666666666677 777777!7"7$7%7.7/70717:7;7G7J7R7S7T7d7i7j7o7777777777777777777777778 88888!8"8+8,82858A8B8C8D8Q8R8X8Y8Z8_8m8n8y8|8}88888888899999999999999999999999:: : : ::>> >>#>K>M>Q>\>_>f>l>m>y>|>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>????????)?-?0?EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFF F FFFFF#F$F+F,F6F7FF?FJFJHKHLHMHJJJJJJKKKK)K+K%L'LzL|LLLLLLLLLLLLLLMM5M>McMjMMMMMMM NN7NANfNnNNNNNNNNNOOAOJOjOpOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPP PHRJRSSSSSSSSSSTTTTT!T)T0T1T8T9T@TBTITKTSTTT\TeTmTnTpTqT{TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTU UUUUU U#U(U.U6U7U@UAUFUJUMUOUTUUUZU\UcUfUrUtU{UUUUUUUUUU_XaXaYcYiYmYtYuYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZ3Z=Z>ZIZTZ[ZbZlZmZxZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [[[[ [!["[#[+[.[6[7[@[V[][e[i[m[r[|[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\&\<\B\S\Y\]\d\k\t\w\] ]^^,^1^U^Z^e^j^}^^^^__T_W___``B`C`G`^`c`k`m`z`|`````````````a aa!a"aaaaaaaaaaaaa b bbbb b&b'b.b/b9b:b=b?bEbFbIbJbRbSbUbVb]bdbgbkbpbqbwbxbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcccccc!c"c(c)c.c0c:c;c=c>cGcHcPcQcYcaclcncccccccccccccccccccccccccccccccccccccddddd dddd#d&d'd.d/d3d4d;dgNgPgQgSgWg_g`ghgkgrgsgtgugggggggggggggggg hhh!h)h*h0h1h8h9h=h>hFhGhIhJhLhXh^h_hchdhphqhthxhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii iiiiii$i%i2i5i:i;iAiBiLiMiRiSiZi[icieinioipiqi}iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiwj~jjjkkk!kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklllll lllllll l9l;lOlUlYlblcleljlolplwlyllllllllllmmmmmmmm#m$m%m'm)m3m7m9mmJmLmPmRmSmUmWm^mnmpmmmmmmmmmmmmmmmmmm'n+nnnnno oooo$o*o,o7o;oq?q@qLqNqYqZqcqdqeqfqrqsq}q~qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrr r rrrrr r'r0r1r9r:rvDvFvJvNvWvXv`vcvqvrv|vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwww w wwwwwxx#z&zN{O{P{Q{]{^{d{e{k{{{{{{{{>|C|s|v||| }}2}5}>}A}i}l}}}-~M~N~~~~~~6<6@NS6AEK\`ā#(6:aiDFTX`alp12SUdez?c c d \ ^ ' i [13)mp=wxwxw)+  U!V!!!d"""##,$/$=$$$$X%\%%%0&2&&&x'z'''(j(k(((((()):)<)+*p*q*,+++,,,n-o----....////C00G112K3L3Z444R5555556u6G7J777 88_8m89 999>:@:::===!>M>e>f>l>W?@@@@@bAdAABBB_CaCC DrDvDDDD+EuEwEEEEE\FcFjFlFqFyFFFFFHHKHHHIIIIAJBJJJJ}KKKKKKKKKK'L0LVLXLeLgLtLzLOOOOOhPiPPQm@mImJmLmMmOmPmRmSmUmWm^mnmpmmmmmmnno ooooooo#o$o*o,o7o8o:o;oCoEoOoPoRoSoUoVo\o^ogohojokomonotovo|ooooop p ppp ppppr:r jNV         z9Np,.FbH5(:kn u6|qwRN(R8z":0$^҉P~FV\EΝD^9쐠ͤXb|,cڶ pރ)D7΄d)?IAxBo-BcC(DFgI.iJ_eL(NPSqT4YUJmU+XC/Z0[#\O]G~]Ua:eHexQe=fV^khkskm*m=n1op#qInqtt.Etm_t3viw?xZx!nxNqyP'z)|#}MN}f}\@~ GHz/3IQ B73Px`(=3G`@w\bxs0S  })K3=idMWK_J y|B L/MkwTDqCAi'dkg?ec%,+ yEs~l_s!;N>Z[-Bt39~$m;ODF@{{{{(AXXXUnknowng.Cx Times New RomanTimes New RomanCSymbolSymbol?. *Cx ArialArialG@CambriaCambriaG.@CalibriCalibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1 h#'GGo Co C!24d 2QXR ?\@~2!xx0MEDIJSKA PISMENOST KAO NU}NOST INKULTURACIJSKIH MensudaKarmenH          Oh+'0  0< \ h t 4MEDIJSKA PISMENOST KAO NUNOST INKULTURACIJSKIH MensudaNormalKarmen8Microsoft Office Word@;@@" E@ȢGb o՜.+,D՜.+,\ hp|  msC 1MEDIJSKA PISMENOST KAO NUNOST INKULTURACIJSKIH Title0 8@ _PID_HLINKSA 2  http://www.djelatnici.unizd.hr/X http://www.eprints.ise.ac.uk/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPtSbData M1TableCWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q