Pregled bibliografske jedinice broj: 827844
Zašto protestanti imaju više djece od katolika? Analiza religijskih i sociokulturnih utjecaja na fertilitet u Europi
Zašto protestanti imaju više djece od katolika? Analiza religijskih i sociokulturnih utjecaja na fertilitet u Europi // Revija za sociologiju, 45 (2015), 3; 249-278 doi:10.5613/rzs.45.3.2 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 827844 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto protestanti imaju više djece od katolika? Analiza religijskih i sociokulturnih utjecaja na fertilitet u Europi
(Why do Protestants have more children than Catholics? Analysis of religious and sociocultural influences on fertility in Europe)
Autori
Nikodem, Krunoslav ; Nikodem Bunjevac, Silvija
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 45
(2015), 3;
249-278
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
protestanti ; katolici ; religioznost ; fertilitet ; Europa
(Protestants ; Catholics ; Fertility ; Religiosity ; Europe)
Sažetak
Osnovni cilj rada je analiza fertiliteta odabranih europskih zemalja na skupnoj razini prema kriteriju religijske pripadnosti. U radu se polazi od opće pretpostavke da je fertilitet složena pojava koje je u suodnosu s nizom društvenih, ekonomskih, demografskih, psiholoških, političkih, tehnoloških i sociokulturnih procesa i promjena. Teorijski okvir rada čine sociologijske i demografske teorije koje tematiziraju međusobnu povezanost religioznosti i fertiliteta. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata istraživanja provedenog 2008. i 2009. godine u sklopu međunarodnoga znanstvenoistraživačkog projekta European Values Study. Istraživanje je provedeno u četrdeset i sedam europskih zemalja (N = 67.492). Od tih zemalja odabrane su, prema kriteriju većinske konfesionalne pripadnosti, tri skupine zemalja – s većinskom protestantskom i katoličkom populacijom te zemlje s većinskom populacijom koja nije konfesionalno izjašnjena (»sekularizirane« zemlje). Na temelju pet hipoteza, fertilitet se analizira s obzirom na religioznost u općem smislu, sociodemografske i sociopolitičke karakteristike, društveni kapital i percepciju osobne dobrobiti te s obzirom na stavove o rodnim ulogama i stavove o djeci, braku i obitelji. Rezultati pokazuju da su najvažniji prediktori fertiliteta neke sociodemografske karakteristike (dobna struktura, veličina mjesta stanovanja te stupanj obrazovanja), dok religioznost i ostali prediktorski sklopovi bilježe znatno manji utjecaj na fertilitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- SCOPUS
- SocINDEX
- CEEOL
- International Bibliography of the Social Sciences
