Naslov
Pojavnost predmenstrualnog disforičnog poremećaja u studentskoj populaciji
(Incidence of premenstrual disphoric disorder in student population)

Autori
Šarić Fogec, Ines ; Tarbuk Brkić, Nikolina ; Degmečić, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko-pravnih i društvenih preispitivanja / Vlado Jukić - Zagreb, 2014, 223-223

Skup
6. Hrvaatski psihijatriski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
PMDP; studentska populacija
(PDMP; Students)

Sažetak
UVOD: Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) je teži oblik predmenstrualnog sindroma koji pogađa 3-8% žena u reproduktivnoj dobi. PMDD karakteriziraju uznemirujući emocionalni i bihevioralni simptomi, te se razdražljivost i emocionalna nestabilnost češće pojavljuju kao obilježja sindroma nego depresivno raspoloženje i anksioznost. Simptomi se javljaju jedan do dva tjedan prije mjesečnice te potpuno nestaju početkom mjesečnice. PMDD je psihijatrijska dijagnoza te je u sklopu DSM-5 uvršten u skupinu depresivnih poremećaja. CILJ: Ciljevi istraživanja su odrediti prevalenciju i najčešće simptome predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD) u populaciji studentica, te utvrditi koji bi čimbenike koji bi mogli utjecati na samu prevalenciju.. METODE: Istraživanje je provedeno kao prospektivno epidemiološko istraživanje na zdravim ženama, studenticama i mladim diplomanticama u dobi 22-29 godina. Uzorak čini 85 žena, prosječne dobi 24.7 godina. Na početku istraživanja ispitanice su popunile upitnik o sociodemografskim podacima te su tijekom dva menstrualna ciklusa na skali „Dnevno praćenje težine problema - Daily Record of Severity of Problems (DRSP)“ svakodnevno ocjenjivale stupanj težine svojih premenstrualnih simptoma. Dijagnoza PMDD-a postavljena je prema kriterijima DSM-IV klasifikacije psihijatrijskih bolesti. REZULTATI: Našim istraživanjem utvrđena je pojavnost PMDP-a u populaciji studentica i mladih visokoobrazovanih žena od 11.8%. Promjene raspoloženja i narušavanje odnosa s drugim ljudima su najčešći, a slijede ih različiti tjelesni i bihevioralni simptomi. Nije utvrđena povezanost PMDP-a sa statusom obrazovanja, godinama starosti, bračnim statusom rođenjem djeteta, korištenjem oralne kontracepcijske terapije, BMI-em, bolovanjem od teže somatske bolesti, liječenjem po psihijatru, prisutnosti psihičkih bolesti u obitelji, trajanjem menstrualnog ciklusa i menstruacije. Uočeno je da većina žena s PMDP-om ne bi pristala na liječenje poremećaja (60% njih), dok je velika većina žena iz zdrave grupe izrazila pozitivno mišljenje i pristala bi na liječenje poremećaja ako ispuni dijagnostičke kriterije za poremećaj (91% njih). ZAKLJUČAK: Na osnovu trenutno dostupnih podataka možemo zaključiti da je prevalencija predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD) u našoj populaciji studentica u skladu sa podacima dostupnih studija rađenim u drugim dijelovima svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA