Pregled bibliografske jedinice broj: 824706
Repelentno djelovanje biljnih pripravaka na puževe golaće u kupusu
Repelentno djelovanje biljnih pripravaka na puževe golaće u kupusu, 2016., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 824706 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Repelentno djelovanje biljnih pripravaka na puževe golaće u kupusu
(Repellent effect of herbal preparations on slugs in cabbage)
Autori
Bodiš, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.07
Godina
2016
Stranica
28
Mentor
Grubišić, Dinka
Ključne riječi
aloe vera; bazga; kupus; majčina dušica; nekemijsko suzbijanje puževa; puževi golaći; ružmarin
(aloe vera; elder; cabbage; thyme; non-chemical slugs' control; slugs; rosemary)
Sažetak
Proizvodnja kupusa raste iz godine u godinu. Kupus se upotrebljava u svježem, kuhanom ili konzerviranom stanju naročito tijekom zime. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom dijelu se uzgaja tijekom zime i u proljeće. Puževi golaći su važni i vrlo česti štetnici kupusa. Hrane se lišćem u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listovima, hrane se i ostalim dijelovima biljaka, od korijena i gomolja do plodova raznih povrtnih vrsta koje, osim što oštećuju, i značajno onečišćuju svojom prisutnošću, sluzavim tragovima i izmetom. Njihovo suzbijanje se najčešće temelji na uporabi limacida. Kemijsko suzbijanje često postiže nezadovoljavajuće rezultate jer na primjenu limacida i njihovo djelovanje značajno utječu vremenske prilike. Od nekemijskih metoda suzbijanja, najslabije su istraženi biljni pripravci. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi repelentni učinak biljnih pripravaka na osnovu bazge, majčine dušice, aloe vera i ružmarina u ishrani puževa golaća na kupusu. Postavljen je laboratorijski pokus s navedenim varijantama primjenjivanim potapanjem listova kupusa u biljni pripravak. Svaka varijanta u pokusu postavljena je u četiri repeticije. Oštećenja lisne površine, izazvana ishranom puževa, očitavana su pet dana zaredom. Postignuti rezultati statistički su obrađeni i analizirani statističkim programom ARM 2014.7. Iako među varijantama nije utvrđena statistički značajna razlika, relativno najučinkovitije u sprječavanju ishrane puževa bile su varijante bazga i ružmarin. Kako se radi o laboratorijskom istraživanju, učinkovitost navedenih varijanata bi trebalo provjeriti i na otvorenom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija