Naslov
Kvaliteta života i resocijalizacija bolesnika poslije moždanog udara u Osječko-baranjskoj županiji
(Quality of Life and Resoscialization of Patients After Stroke in Osijek-Baranya County)

Autori
Prlić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
16.06

Godina
2009

Stranica
107

Mentor
Kadojić, Dragutin

Ključne riječi
kvaliteta života; bolesnik; moždani udar; resocijalizacija.
(quality of life; patient; stroke; resocialitation)

Sažetak
Cilj istraživanja: utvrditi kvalitetu života i stupanj resocijalizacije bolesnika nakon moždanog udara (MU) u Osječko-baranjskoj županiji. Nacrt studije: prospektivna studija provedena je od 25. listopada 2007. godine do 20. prosinca 2008. godine. Ispitanici i metode. Istraživanjem je obuhvaćen 161 bolesnik (82 muškarca i 79 žena) s prvim u životu akutnim MU koji je liječen na Klinici za neurologiju Kliničke bolnice Osijek. Za procjenu funkcionalnog deficita upotrijebljen je Barthelov indeks (BI) i Skala dnevnih životnih aktivnosti (SDŽA), a za samoprocjenu tjelesnog i mentalnog zdravlja SSQS, SF-36v2. Prvo mjerenje učinjeno je u akutnoj fazi bolesti, a kontrolne smo procjene izvršili 30, 90 i 180 dana nakon MU u kući bolesnika. Rezultati. Vrijednosti BI bile su u stalnom porastu (55, 80, 95, 95). Sve čestice BI po mjerenjima statistički su značajne. BI pokazuje veću ovisnost žena. Po vrsti MU najveća je razlika u čestici prijelaz. SDŽA pokazuje veću samostalnost muškaraca. Po vrsti i lokalizaciji MU unutar mjerenja razlika je kod žena. Medijan tjelesnog zdravlja, mjereno SSQS, iznosio je: prvo mjerenje 173, drugo 163, treće 178, četvrto 196. Nađena je značajna razlika po spolu ; muškarci iskazuju veću razinu tjelesnog i mentalnog zdravlja te kvalitete života ukupno, a po vrsti MU nakon 90 dana u čestici govor. U odnosu na bračno stanje razlike su unutar mjerenja u tjelesnom i mentalnom zdravlju. Srednja vrijednost SF za tjelesno zdravlje iznosila je: prvo mjerenje 48, 25, drugo 39, 75, treće 46, 44, četvrto 52, 26. Mentalno zdravlje: prvo mjerenje 47, 94, drugo 38, 19, treće 44, 12, četvrto 52, 26. Nađena je značajna razlika u odnosu na spol u svim četirima mjerenjima. Srednja vrijednost za ukupno tjelesno i mentalno zdravlje viša je u muškaraca. Zaključak. Istraživanje pokazuje da MU značajno utječe na temeljne i posebne aktivnosti dnevnoga života i narušava kvalitetu života oboljelih. HMU ostavlja teže posljedice negoli IMU, a važnu ulogu ima i lokalizacija MU. Posljedice MU pogoršavaju se s višom životnom dobi oboljelog. Žene imaju nižu razinu samostalnosti. Bolesnici koji ostaju u svojim obiteljima bolje procjenjuju svoje tjelesno i mentalno zdravlje. Nužno je potaknuti u zajednici provođenje različitih mjera za poboljšanje resocijalizacije i unaprjeđenje kvalitete života bolesnika nakon MU.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA