Pregled bibliografske jedinice broj: 824085
Svoja, žuđena, nikad zadobivena: Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti
Svoja, žuđena, nikad zadobivena: Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik: Književnost. / Kodrić, Sanjin (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012. str. 429-438 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 824085 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svoja, žuđena, nikad zadobivena: Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti
(Our, Wanted, Never Gained: Perceptions of Bosnia in Newer Croatian Literature)
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik: Književnost.
/ Kodrić, Sanjin - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012, 429-438
Skup
Bosanskohercegovački slavistički kongres.
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 26.05.2011. - 28.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatska književnost; predodžbe Bosne; predziđe kršćanstva; Matija Mažuranić; ideologije; identitet; nacija; kritika
(Croatian literature; views of Bosnia; bulwark of Christianity; Matija Mažuranić; ideologies; identity; nation; criticism)
Sažetak
Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Strah od vojne nadmoći, kulturne i religijske različitosti povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao “Turaka” u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja, o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za “istokrvnu braću drugog vjerozakona”. Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. Takav odnos prema Bosni kao svome koji, zbog kulturnih, geografskih, vjerskih ili političkih razloga “još- nije” ili “više-nije” dio podrazumijevane vlastitosti osvjetljava liminalnost polazišnog identiteta. Metodološki, tekst problematizira učinke niza tzv. diskurzivih teorija koje, traženjem slika, predodžbi ili upisanih ideologija, zaobilaze kompleksnost književnog teksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
