Pregled bibliografske jedinice broj: 823923
Povezivanje zračne luke i centra grada željezničkom prugom – idejna rješenja za Dubrovnik, Split i Zagreb
Povezivanje zračne luke i centra grada željezničkom prugom – idejna rješenja za Dubrovnik, Split i Zagreb // Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva / HKIG (ur.).
Zagreb: Hrvatska komora inženjera građevinarstva, 2016. (pozvano predavanje, domaća recenzija, pp prezentacija, stručni)
CROSBI ID: 823923 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezivanje zračne luke i centra grada željezničkom prugom – idejna rješenja za Dubrovnik, Split i Zagreb
(Connecting the airport and the city centre by railway link – Dubrovnik, Split and Zagreb air-rail-link conceptual designs)
Autori
Lakušić, Stjepan ; Ahac, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni
Izvornik
Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva
/ HKIG - Zagreb : Hrvatska komora inženjera građevinarstva, 2016
Skup
Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.06.2016. - 11.06.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zračna luka; željeznička veza; idejno rješenje; Dubrovnik; Split; Zagreb
(airport; rail link; conceptual design; Dubrovnik; Split; Zagreb)
Sažetak
Značajan razvoj turizma u posljednjem desetljeću pozitivno se odrazio na razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, posebice cestovne i zračne. Danas Hrvatsku s ostatkom Europe i svijeta povezuje 1.300 km autocesta i čak sedam međunarodnih zračnih luka, od kojih su redom najveće, prema broju putnika, smještene u neposrednoj blizini grada Zagreba, Splita i Dubrovnika. Navedene luke i gradske aglomeracije imaju veći broj zajedničkih obilježja. Radi stalnog porasta zračnog prometa u posljednjih je nekoliko godina pokrenuto niz visokovrijednih investicija u planiranje i provedbu radova na proširenju i modernizaciji luka u cilju povećanja njihova kapaciteta. Ipak, razvoj luka nije popraćen istovremenim razvojem kvalitetne prometne veze s gradom odnosno regijom koju ta zračna luka opslužuje, a koja je jednako važan čimbenik za redovito odvijanje i konkurentnost zračnog drugim granama prometa. Ta je veza danas ostvarena isključivo cestovnim prometnicama čiji kapaciteti u vršnim satima, zbog specifičnosti okruženja u kojima se luke nalaze (geomorfoloških značajki, prirasta i dnevnih migracija lokalnog stanovništva), već danas nisu zadovoljavajući. Također, postojeća prometna slika je složena i na razini samih gradova, posebice u području javnog gradskog prometa. To ukazuje na nužnost potrage za novim rješenjima povezivanja zračnih luka i gradova, a koja bi ujedno potakla putnike na korištenje sredstava javnog masovnog prometa. Budući da moderni optimizirani javni gradski i/ili prigradski prometni sustav treba biti održiv sa gospodarskog i sociološkog stajališta te stajališta zaštite okoliša, željeznica se ovdje ističe kao prijevozni sustav s velikim potencijalom. Upravo su ove činjenice potaknule na razmatranje mogućnosti uvođenja tračničke veze zračnih luka i središta gradova koje opslužuju. Taj takozvani "air- rail-link" pokazao se optimalnim rješenjem u mnogim europskim gradovima. Temeljem provedenih analiza željezničkih veza nekolicine srednje velikih europskih međunarodnih zračnih luka sa gradskim središtima zaključeno je da su moguće tračničke veze promatranih hrvatskih luka nedovoljno istražene i upitne isplativosti, osobito ako se analizira prometna potražnja samo za zračne luke. Radi toga je donijeta odluka o faznom razvoju rješenja izgradnje željezničkih pruga uz pretpostavku objedinjavanja prometne potražnje ne samo između zračnih luka i središta gradova već i okolnih naselja. Predložene trase željezničkih linija Dubrovnik- Cavtat-Zračna luka Dubrovnik, Split-Zračna luka Split-Trogir i Zagreb-Zračna luka Zagreb-Velika Gorica u radu su analizirane na razini idejnog rješenja. Za svaku je trasu dan prikaz projektnih karakteristika (horizontalno i vertikalno pružanje trase, broj i razmještaj stajališta i objekata), procijenjenih vremena putovanja, ostvarivog broja prevezenih putnika te investicijskih troškova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski fakultet, Zagreb