Naslov
Problem pepela i šljake nastalih izgaranjem ugljena - primjer kaštelanskog zaljeva
(Ash and slag problems from coal burning processes - Example of kaštela bay)

Autori
Barišić, Delko ; Marović, Gordana ; Senčar, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 1. Hrvatska konferencija ekoinženjerstvo 2002 / Koprivanac, Natalija - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2002

Skup
1. Hrvatska konferencija ekoinženjerstvo 2002

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 22.10.2002. - 24.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
radioaktivnost; pepeo i šljaka ugljena; kaštelanski zaljev
(radioactivity; coal ash and slag; kaštela bay)

Sažetak
Svi ugljeni sadrže prirodne radionuklide u različitim koncentracijama. Ugljeni koji su nastajali u uvjetima karbonatnog okoliša redovito sadržavaju povišene koncentracije radionuklida uranovog raspadnog niza. Sagorijevanjem ugljena dolazi do koncentriranja prisutnih radionuklida u čvrstim ostacima sagorijevanja (šljaka, pepeo ili leteći pepeo). Ovisno o udjelu nesagorivog ostatka u ugljenima, aktivnosti prirodnih radionuklida u čvrstim ostacima sagorijevanja mogu biti povišene i do desetak puta u odnosu na aktivnosti u ugljenu. Prilikom sagorijevanju velikih količina ugljena, primjerice u termoenergetskim postrojenjima, odlaganje čvrstih ostataka sagorijevanja s povišenom radioaktivnošću može predstavljati ozbiljniji ekološki problem zbog tehnološkim postupcima povišene prirodne radioaktivnosti. Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja [1] odnosno pripadajući Pravilnik [2] definira radioaktivne tvari na temelju graničnih vrijednosti koncentracija aktivnosti ispod kojih se takve tvari izuzimaju iz nadzora. Istovremeno, postojećom zakonskom regulativom nisu definirani uvjeti pod kojima se radioaktivne tvari pod nadzorom mogu trajno odlagati, kao ni postupanje s tvarima u kojima je, tehnološkim postupcima, povišena prirodna radioaktivnost. To otvara prostor različitim, ponekad i neprimjerenim, načinima postupanja s otpadnim materijalima u kojima je prirodna radioaktivnost povišena uslijed tehnoloških postupaka. Dugogodišnje odlaganje pepela i šljake nastalih sagorijevanjem ugljena u energani nekadašnje tvornice plastičnih materijala “ Jugovinil” u Kaštelima primjer je takvog neprimjerenog postupanja. Tamo je godinama odlagan materijal s tehnološkim postupcima povišenom prirodnom radioaktivnošću, među ostalim i nasipavanjem u more. Dosadašnja mjerenja aktivnosti radionuklida u odlaganim materijalima ukazuju da su na pojedinom dijelovima odlagališta odložene radioaktivne tvari koje bi trebale biti pod nadzorom. Zbog izravnog kontakta odloženog materijala s morem, kao i blizine gusto naseljenog područja turistički atraktivne regije, nužna je razumna daljnja zaštita i očuvanje okoliša u najširem smislu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Geologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA